Skip to main contentSkip to footer
Logo
vazno.hr
Loading...
izdvojena vijest:
Hajdaš Dončić: Borba protiv ustaškog identiteta je i moja borba
izdvojena vijest:
Hajdaš Dončić: Borba protiv ustaškog identiteta je i moja borba
Loading...
Hajdaš Dončić: Borba protiv ustaškog identiteta je i moja borba

Hajdaš Dončić: Borba protiv ustaškog identiteta je i moja borba

Na kraju ideološki burne 2025. godine sa Sinišom Hajdašem Dončićem, predsjednikom SDP-a, potpredsjednikom Sabora i vođom lijevo-liberalne oporbe, analizirali smo ključne političke i društvene događaje koji nameću potrebu progresivnijeg političkog djelovanja.

Po vašoj ocjeni, kakva je bila 2025. godina za SDP kao kičmu lijevo-liberalne oporbe?

Ostvarili smo uvjerljivu i važnu pobjedu na predsjedničkim izborima. Kandidat SDP-a Zoran Milanović, kojem smo pružili svu financijsku i organizacijsku logistiku, premoćno je pobijedio kandidata HDZ-a. Lokalni izbori pokazali su da građani s dijelom našeg rada nisu zadovoljni. Tu poruku doživljavamo kao poziv na korekciju, jačanje i bolje organiziranje.

U vremenima u kojima se nalazimo nemamo komociju da stojimo sa strane, već moramo biti glasni, provoditi odlučne politike i biti bliže ljudima. I mi smo se upravo tako nakon lokalnih izbora i postavili. Ne defetistički, već kao snažan, posložen i uvjerljiv SDP.

Pečat godine za stranku je gubitak Rijeke kao tzv. simbola SDP-a. Nova gradonačelnica antifašističke Rijeke Iva Rinčić kao nezavisna kandidatkinja ogradila se od antifašističkog marša. Bivši glasači SDP-a glasali su za takav izbor.

Neću kriti da Rijeka boli. Pogotovo sada kada vidimo da nova gradonačelnica provodi lošu libertarijansku politiku, što se vidi u ukidanju najviše porezne stope za plaće koje bi trebale biti progresivno oporezovane. Građani su zbunjeni i njezinim identitetskim vrludanjem koje je ogoljeno nakon antifašističkog marša, od čega se ona ogradila i pokazala da se boji pokazati stav. U trenutku izbora, glasači ljevice i centra u većini su glasali za nezavisnu kandidatkinju Ivu Rinčić kao centristicu koja je ipak bliža ljevici nego desnici. Danas je vidljivo da ta procjena nije bila točna, na što smo i ukazivali.

U politici postoji trenutak začaranosti kada se glasa za neku osobu misleći da će promijeniti svijet, što se lako može obiti o glavu. Sve to danas potvrđuje da građani nisu glasali toliko za Rinčić, koliko su slali poruku SDP-u da se moramo posložiti, ojačati i djelovati ozbiljnije. Zbog toga vjerujem da će se, uz dobro posloženu organizaciju, SDP u Rijeci na sljedećim lokalnim izborima vratiti na čelo grada. Identitet SDP-a nosi stabilnu bazu potpore, ali na lokalnim i predsjedničkim izborima presudna je kombinacija vjerodostojne politike i snažne osobnosti kandidata.

Upravo jedna od dugogodišnjih kritika na račun SDP-a jeste da prevladava pogrešna kadrovska politika. Dokaz je Davor Matijević, kandidat za gradonačelnika Splita koji je svojim glasom spasio HDZ-ov proračun.

Moja puna odgovornost za kadrovsku politiku SDP-a i procese unutar SDP-a počinje od proljeća sljedeće godine, kada će biti izabrani novi predsjednici općinskih, gradskih i županijskih organizacija. Gradska organizacija Splita jednoglasno je podržala Davora Matijevića za kandidata, podržali su ga i Direkt i Možemo! U prvim anketama lista SDP-a, Možemo! i Direkta držala je između 18 i 19 posto. Nakon što su se otvorile različite afere s gospodinom Matijevićem, postotak je počeo padati, ali za promjenu kandidata bilo je prekasno.

Kakav je to SDP-ov kadar koji će na kraju podržati HDZ?

U više smo navrata vidjeli da to nisu kadrovi koji politiku gledaju kao opće dobro, nego pojedinci koji pokušavaju spasiti vlastitu političku kožu. Prije toga često grade imidž borca za svoj kraj, primjerice Međimurje, Podravinu ili Zagorje, ali kada dođe trenutak odluke, jasno je da se ne radi o zaštiti interesa građana, nego o osobnom političkom manevru. Takvi potezi u pravilu nemaju dugi rok trajanja i u politici ne mogu dugo opstati. Osim u HDZ-u. U HDZ-u se za takav politički obrazac uvijek pronađe mjesto. Moja poruka svima njima je da od HDZ-a neće dobiti ništa, šutnut će ih kao staru kantu.

Zašto niste podržali Ivicu Puljka kao što ste podržali Tomislava Tomaševića u Zagrebu? Ostanak lijevo-liberalne vlasti na čelu Splita trebao je biti veći interes od stranačkih kalkulacija.

Gradski odbor u Splitu jednoglasno je donio odluku da je kandidat Matijević. Ne mogu mijenjati jednoglasnu gradsku odluku. Jedino rješenje je bilo da se raspusti gradski odbor, a dva mjeseca prije izbora to se ne radi jer bi se sve raspalo. Gradski odbor Grada Zagreba jednoglasno je podržao Tomislava Tomaševića.

Slažete li se da je Davor Matijević bio pogrešan izbor SDP-a?

Split je pored Rijeke jedan od jasnih primjera da su građani u nekoliko konkretnih situacija SDP-u poslali poruku da se mora mijenjati, jačati i ozbiljnije posložiti. Tu poruku shvaćamo odgovorno i bez opravdavanja. Vjerujem u splitsku organizaciju SDP-a, vjerujem da će se u naše redove vratiti dio intelektualaca koji imaju integritet kao profesori, liječnici, znanstvenici. Vrijeme je za novi početak SDP-a u Splitu.

Nakon svega ovoga, sada bi građani lijeve političke orijentacije trebali imati povjerenje u vas da nećete ponoviti sve greške na prvim sljedećim izborima, onim parlamentarnim?

Uz obećanje da nećemo ponavljati greške, dokazat ćemo to i jasnim potezima i odgovorim ponašanjem. Jedan od bitnih političkih poteza je i suradnja s Možemo!, gdje postoji veliko međusobno povjerenje između mene i Tomislava Tomaševića i Sandre Benčić. Naš je zajednički cilj da građanima lijeve i progresivne orijentacije ponudimo stabilnu, ozbiljnu i pravovremeno definiranu alternativu HDZ-u. Koalicijski okvir ćemo dogovoriti dovoljno rano, kako bi birači vidjeli program i politike koje nudimo na parlamentarnim izborima.

Osim dosadašnjih SDP-ovih grešaka, što su još rezultati lokalnih izbora otkrili o našem društvu?

Rezultati lokalnih izbora potvrdili su najveću tragediju, da je velik dio lokalne zajednice, općina i gradova, isključivo fiskalno vezan za centralnu vladu, za transfer novca iz središnje blagajne. Cijeli narativ kako “Plenković daje novac” imao je jak odraz na lokalnim izborima, što je za demokraciju u Hrvatskoj čista katastrofa. S polugama centralizirane vlasti jako se teško boriti, pogotovo u manjim sredinama.

Zanimljiva je recimo Slavonija, gdje SDP nikako da prodre. HDZ uporno pobjeđuje, iako su upravo njihove politike dovele do opustošenosti i devastiranosti tog prostora?

Slavonija je za SDP jedno od najtežih, ali izuzetno važnih političkih pitanja. Tijekom kampanje ondje sam proveo puno vremena pružajući podršku našim kandidatima. Ostvarili smo pomake, povećali smo broj županijskih, gradskih i općinskih vijećnika, ali moramo biti iskreni da s pet načelnika, od Orahovice do Babine Grede, to još uvijek nije rezultat kojim možemo biti zadovoljni. Istovremeno, u Slavoniji imamo jaka SDP-ova imena, između ostalih europarlamentarku Biljanu Borzan, što pokazuje da se može izgraditi prepoznatljivost. Međutim, na samim lokalnim izborima nismo imali snažne nositelje, samo u jednoj sredini je naš kandidat ušao u drugi krug, a Orahovica je jedina svjetla točka u Slavoniji.

Kao SDP imamo stare organizacije. Tuga me hvatala kada su neke naše lokalne organizacije jedva mogle sklopiti listu za izlazak na izbore. Pitam ih, gdje su vam sinovi i unuci? Svi su otišli iz Slavonije. Tko je ostao u Slavoniji? Ostali su većinom građani Republike Hrvatske koji imaju određene beneficije od vladajućih: ili rade u javnim tvrtkama, za lokalna poduzeća ili za gradska poduzeća. Progresivniji birači, na našu žalost, otišli su put zapadnih zemalja.

U prijevodu, ostalo je HDZ-ovo biračko tijelo?

Ostalo je HDZ-ovo biračko tijelo kojem promjene ne koriste jer su naučeni na dosadašnji sistem rada i života, kakav je serviran.

Ni godina koju ostavljamo nije prošla bez HDZ-ovih koruptivnih afera. Oporba, naravno, tu nema učinkovitih alata osim kritike, ali kao društvo postali smo imuni na korupciju?

Korupcija je temeljno zlo sustava. Kao političar svjestan sam da se izbori u Hrvatskoj ne dobivaju isključivo ukazivanjem na HDZ-ovu korupciju, što samo potvrđuje koliko je ona postala normalizirana. Upravo zato borba protiv korupcije mora biti više od parole. Ona je dio identiteta SDP-a, ali tek pobjedom na izborima i promjenom načina upravljanja možemo pokazati da je moguće izgraditi sustav koji je doista antikoruptivan.

Bez obzira na to što se na mjesečnoj bazi otkrivaju HDZ-ove koruptivne afere, SDP-u ne raste rejting.

Ovisno o agenciji koja provodi istraživanje, naš rejting je stabilan: između 20 i 23 posto. Prvu godinu mog mandata na čelu SDP-a obilježili su predsjednički i lokalni izbori, a 2026. godina je godina promjena SDP-a, vrijeme novih ekonomskih i socijalnih politika koje će SDP prezentirati na jedan potpuno nov način, na konvenciji koju ćemo održati u siječnju. Samo s jasnim paketom socioekonomskih politika, uz veću otvorenost i uključivost prema onima koji danas nose najveći teret kriza, možemo pobijediti na izborima i uvjerljivo pokazati da SDP ima rješenja, a ne samo kritiku.

Nakon treće potvrde za premijera, Plenković je skinuo rukavice, počeo je ukidati mjere pomoći građanima i poduzetnicima, dizati cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Inflacija u Hrvatskoj je postala tema i MMF-a. Plenković ulazi u tri mirne političke godine. Kako kao oporba plivati u tim HDZ-ovim vodama?

Ne pristajemo na kratko pamćenje i politiku po principu da se daje pred izbore, a uzima čim oni prođu. Hrvatska nema razvojnu politiku. Plenković se hvali europskom kohezijskom politikom koja nije hrvatska razvojna politika, oslanja se na EU fondove i gradi ono što je najjednostavnije i najjeftinije. Ne može Bruxelles određivati hrvatsku razvojnu politiku. Zbog toga je SDP imao četiri paketa mjera ove kalendarske godine, ali jednako važno je i da nudimo drugačiji pogled na razvoj.

Oslanjanje isključivo na EU fondove i projekte koji su administrativno najlakši ne može zamijeniti strateško odlučivanje o tome kakvu ekonomiju i kakvo društvo želimo. Zato u siječnju organiziramo programsku konvenciju na kojoj ćemo predstaviti nove ekonomske i socijalne politike koje su jasne, provedive i usmjerene na stvarne potrebe ljudi. To je način na koji se u HDZ-ovim političkim vodama ne preživljava, nego gradi alternativa.

Koje ćete politike predstaviti na SDP-ovoj konvenciji u siječnju?

Otvorit ćemo temu koja se tiče poreza na bogatstvo, koja dosad nije postojala u hrvatskoj politici. Predstavit ćemo novo razdoblje u hrvatskoj industrijskoj politici. Ne želim sve unaprijed otkrivati, jer konvencija nije forma radi forme, nego trenutak kada ćemo predstaviti stvarni zaokret. Mogu reći samo jedno: bit će to politike koje pomiču granice dosadašnje rasprave i jasno pokazuju u kojem smjeru SDP želi voditi Hrvatsku.

Prije godinu dana izabran je novi sastav Ustavnog suda, koji je nedavno jednoglasno ocijenio da je Zakon o osobnoj asistenciji diskriminatoran. HDZ je očekivano reagirao združeno, sabio redove i u poznatom stilu iznio svoju samohvalu.

Hrvatsko društvo je okupirano, institucije je okupirala jedna politička stranka, izgubile su integritet jer o svemu odlučuje Plenković. Ja ulogu premijera vidim kao odgovornost da se institucijama vrati neovisnost, a ne kao pravo da se njima upravlja stranački. Tako se namjeravam i ponašati. Plenković je stavio šapu na sve institucije, apsolutno na sve.

Osim Ustavnog suda. Problem je hrvatskog društva što je teško osvijestiti tu činjenicu. Kada se građani bore sa svakodnevnim problemima, s inflacijom, kada im je plaća mjesečno sve kraća i kraća, nemaju vremena ni prostora razgovarati o našim porobljenim institucijama. Ključ boljeg društva u ekonomskom i ideološkom pogledu jesu otvorene i slobodne institucije.

Kako ocjenjujete rad novog saziva Ustavnog suda?

Ostavio bih još vremena za ocjenu Ustavnog suda. Zanima me kako će Ustavni sud glasati kada dođu identitetske teme: tipa pravo na pobačaj, tipa ocjene ustavnosti “Za dom spremni”… Vidjet ćemo hoće li Ustavni sud odbaciti Bačićev paket zakona o prostornom planiranju. Ako se to ne desi, SDP i Možemo! podnijet će ustavnu tužbu. S kolegama iz Možemo! spremni smo i na referendum, bit ćemo na ulici s građanima. Ako HDZ-ov udarac na naš jedini prostor koji je konačan i zadan nije okidač ovom društvu za sakupljanje potpisa i dizanje glasa protiv izražene HDZ-ove samovolje, onda ne znam što bi to ovom društvu trebao biti okidač.

Mnogi vas kritiziraju i tvrde da je SDP pasivan na političkoj sceni.

Kritike shvaćam ozbiljno i smatram ih dijelom političkog posla. Pred SDP-om je velika odgovornost i politika ne smije biti stalna buka bez sadržaja. Nije presudno govoriti stalno, nego govoriti u pravom trenutku i o temama koje su ljudima doista važne. Biram trenutak i sadržaj.

Dosad ste djelovali na razini predlaganja zakona, amandmana, opoziva ministara – znamo kako to sve završava s HDZ-ovih 76 ruku. Zašto SDP nema svoju vladu u sjeni?

Točno je da su u parlamentarnim okolnostima u kojima HDZ ima dovoljno ruku mehanizmi poput opoziva ministara unaprijed osuđeni na neuspjeh. Zbog toga se borimo različitim sredstvima. A što se vlade u sjetni tiče, mislim da je za to prerano. Kada bismo to već sada napravili, zatvorili bismo prostor za nove ljude, ideje i stručnjake. Umjesto toga gradimo otvoren sustav programskih savjeta u kojima, uz saborske zastupnike, sudjeluju ljudi koji imaju znanje, iskustvo i potencijal za preuzimanje odgovornosti. Među njima već ima i budućih ministara.

Zašto onda SDP ne pokreće neke konkretne akcije u društvu?

Provodili smo akciju Chat Control, akciju stop prostornom planiranju u svim županijskim središtima, sakupljali smo peticije u sredinama gdje su HDZ-ovi gradonačelnici ujedno i saborski zastupnici. Tvrdim da se SDP promijenio. Nikada nismo imali toliko inicijativa kao u zadnjih godinu dana. Stalno smo na terenu. Vraćanje povjerenja je dugotrajan proces, ali svakim danom dobivamo dobre povratne informacije od građana koji osjećaju i govore da je SDP dobio novu snagu, novu energiju koja će dovesti do promjene nabolje u Hrvatskoj.

Kao što se udomaćila korupcija, možemo li reći da se zaključno sa 2025. godinom udomaćilo i neoustaštvo?

SDP nema sugovornika s druge strane, na desnom centru koji radikalizam ne suzbija, već ga potiče. Desni radikalizam ima partnera u Andreju Plenkoviću i toliko dugo dok premijer koketira s desnim radikalizmom u Hrvatskoj, imat ćemo ovaj side effect koji se događa. Plenković pleše tango s mirisom Balkana. Neoustaške pojave moraju ostati marginalne i rubne.

U svakom društvu postoji vjerojatno do deset posto desnih radikalnih građana, ali ti desni radikali ni u Njemačkoj ni igdje drugdje ne plešu tango s premijerom, osim u Hrvatskoj. Taj zaokret, taj okidač se dogodio nakon hipodromskog koncerta, ali ne zbog pjevača, nego zbog Vlade i Plenkovića koji su taj skup posjetili. Neoustaštvo, crnokošuljaši na ulicama, društveni su problem koji je stvorio Plenković. Imamo premijera koji je beskičmenjak i koji popušta i kohezijskoj europskoj politici i radikalizaciji hrvatskog društva.

Zašto za Plenkovića vezujete “balkanski tango”?

Plenković izigrava europskog šansonjera, a vjerujte mi, pleše balkanski tango. U tom balkanskom tangu vidim korupciju, vidim neuređeno društvo… Bez ljutnje, u balkanskom tangu, nažalost, vidim sve loše što se događa u Srbiji. Po mom identitetu, bliži su mi Ljubljana i Beč nego Beograd.

SDP je iznio dopune prekršajnog i kaznenog zakona po kojima je “Za dom spremni” isključivo i samo ustaški. Po SDP-ovom prijedlogu dopune kaznenog zakona, kako biste definirali koncertnu turneju pjevača koji veliča NDH?

Vrlo jasno, po našim dopunama zakona ističu se jasne i precizne odgovornosti za javno veličanje, promoviranje ili propagiranje ustaškog pokreta putem simbola, pozdrava, pokliča, slogana, odora, oznaka ili bilo kojeg drugog javnog iskazivanja. Sudovi će imati vrlo jasna pravila i pjevač koji veliča NDH na sudu će morati dokazivati svoju priču o ZDS-u. Svjesni smo da u aktualnim parlamentarnim odnosima naši prijedlozi često nemaju većinu, ali njihova je vrijednost u tome što jasno pokazuju smjer politike koju ćemo provesti kada preuzmemo odgovornost.

Kroz te prijedloge građanima već danas pokazujemo kakve ćemo zakone donositi i kakvu Hrvatsku želimo graditi. Dali smo prijedlog prekršajnog i kaznenog zakona na osnovu kojeg sudovi jasno mogu suditi i na osnovu kojeg nemaju načina uzimati u obzir neke dvostruke konotacije iz nekih političkih preporuka. O preporukama Plenkovićevog povjerenstva možemo polemizirati mi, političari, novinari, javni djelatnici, ali na osnovu njega nemaju što suditi suci jer te preporuke nisu zakon. Tu se otvara i nova rak-rana hrvatskog društva – hrvatski pravosudni sustav. I zato će SDP sljedeće godine formirati odbor za pravosuđe s vrlo zanimljivim imenima, potvrđenima od struke, i bez mrlje u karijeri.

Ali, početkom političke jeseni unijeli ste pomutnju među svoje birače pričama o prihvaćanju dvostrukih konotacija ustaškog pozdrava?

Nikada nisam govorio o dvostrukim konotacijama ustaškog pozdrava, niti sam ih ikada prihvatio, niti bih. Pozdrav “Za dom spremni” nema nikakvu dvojbu: riječ je o ustaškom pozdravu i kao takav mora biti jasno i nedvosmisleno definiran u zakonu. Tvrdim da nikada iz SDP-a nije izišao stav o dvostrukim konotacijama, osim što se o Plenkovićevom povjerenstvu razgovaralo na radnoj skupini o definiranju dopuna kaznenog i prekršajnog zakona, i to nije tajna. Predsjedništvo SDP-a prihvatilo je ovaj prijedlog zakona te smo u saborsku proceduru uputili jasne i nedvosmislene dopune kojima se “Za dom spremni” definira kao isključivo ustaški pozdrav.

Zašto ste u ideološkoj borbi palicu oporbe predali Daliji Orešković? Čak i Ivana Marković u javnom prostoru učestalije zastupa antifašistička uvjerenja od vas kao predsjednika SDP-a?

Ne radi se o predaji bilo kakve palice, nego o svjesnom jačanju tima i širenju prostora za jasne i hrabre glasove. Dalija Orešković ušla je u Hrvatski sabor na listi SDP-a i riječ je o političarki koja, kao i mi, jasno, argumentirano i dosljedno zastupa antifašističke i demokratske vrijednosti. A što se tiče naše Ivane Marković, ona je jedno od najprepoznatljivijih lica SDP-a, žena koja je već puno puta pokazala da ima stav i integritet. SDP ne gradi politiku kroz jednog glasnog govornika, nego kroz tim ljudi. Moj je zadatak da taj tim okupim, osnažim i usmjerim, jer samo tako stranka može biti snažna i uvjerljiva.

Zašto ste šutjeli kada je Thompsonu odobren Hipodrom? Samo veoma naivni ljudi su mogli očekivati da se neće dogoditi neoustaštvo koje se dogodilo.

Zabrane same po sebi nisu dugoročno rješenje, osim u situacijama kada više ne postoji nijedan drugi način da se spriječi kršenje zakona i Ustava. Ova se pitanja moraju rješavati kroz jasan i dosljedan institucionalni okvir i zbog toga je SDP predložio ove izmjene kaznenog i prekršajnog zakona. Također, ključno jest da SDP nije šutio. Bili smo prvi koji su reagirali. Već jutro nakon koncerta javno smo osudili i nazvali događanja i koncert svjetskom sramotom i prvi jasno istaknuli da su ekstremne poruke dobile državnu logistiku i izravnu potporu vrha vlasti.

Pisanje saopćenja nije dovoljna reakcija na neoustaške pojave u društvu.

To nije bilo samo priopćenje, već politički stav koji je vodio upravo prema ovim izmjenama kaznenog i prekršajnog zakona. Po pitanju identitetskih politika, SDP ima vrlo jasan stav koji je u našem krvožilnom sustavu.

Jedini odgovor na rastuću desnicu i neoustaštvo u 2025. bio je antifašistički marš i okrugli stol održan u Saboru “Ustaštvo nema ‘ali'”.

Podržali smo i sudjelovali u antifašističkom maršu. Kada je organiziran sramotni revizionistički okrugli stol u Hrvatskom saboru, protestirali smo ispred dvorane s vrlo jasnom identitetskom porukom. Borba protiv ustaškog identiteta u hrvatskom javnom prostoru je i moja borba i borba SDP-a. Puna podrška marševima i javnoj raspravi, svugdje i uvijek. Uz to, mi smo počeli problem rješavati kroz institucije i zbog toga je SDP predložio izmjene zakona.

Mnogi smatraju da distanciranjem od ideološke rasprave pokušavate zahvatiti u bazen HDZ-ovih glasača koji su ostali usamljeni na centru nakon HDZ-ovog spajanja s ekstremnom desnicom.

SDP je hrvatska i lijeva politička stranka i takva će biti i ubuduće. Kada na izborima pobijedimo s Možemo!, imamo čvrste kriterije koji su prezentirani u našim dopunama kaznenog i prekršajnog zakona kako ćemo se boriti protiv neprihvatljivih neoustaških pojava u našem društvu. Jasno i nedvosmisleno: u vođenju države nema koketiranja s desnim radikalizmom. Politika koju zagovaram i želim provoditi u našoj novoj vladi mora stvarati povjerenje, optimizam i nadu, a prije svega osigurati da se svi građani Hrvatske osjećaju sigurno i ravnopravno.

Na kraju, kako komentirate šutnju predsjednika Milanovića kao čuvara Ustava na sve neoustaške pojave u društvu? Bio je vaš kandidat, rekli ste da ste mu dali svu financijsku i logističku podršku na izborima.

Predsjednik Republike ima vlastiti ustavni mandat i vlastitu političku odgovornost. Vjerujem da znam njegovo osobno mišljenje, ali ne želim i ne mogu govoriti u njegovo ime, niti očekujem da on govori u moje. Svaki nositelj funkcije ima svoju odgovornost, a moja je da jasno iznosim stavove SDP-a i da se borim protiv svih oblika ustaštva i povijesnog revizionizma, bez zadrške i bez relativizacije.

(tekst: Novosti)

Ministrica Hrstić treba podnijeti ostavku 

news

SDP predstavio zakonski paket za suzbijanje međuvršnjačkog nasilja

U središnjici SDP-a na Iblerovu trgu u petak je održana konferencija za medije na kojoj je Klub zastupnika SDP-a predstavio paket od devet zakonskih izmjena usmjerenih na sprječavanje i sustavno suzbijanje međuvršnjačkog i maloljetničkog nasilja. O prijedlozima su govorile saborske zastupnice Sabina Glasovac, Tanja Sokolić i Marija Lugarić.

Sabina Glasovac upozorila je na zabrinjavajući porast nasilja među djecom i mladima, osobito među osnovnoškolcima, istaknuvši da nasilje postaje sve okrutnije, prisutnije i s težim posljedicama za djecu i društvo u cjelini. Pozvala se na podatke Ministarstva unutarnjih poslova prema kojima je u 2024. godini zabilježen porast kaznenih djela čiji su počinitelji maloljetnici od 19,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, kao i na podatak da se broj slučajeva maloljetničkog nasilja povećao s pet na sedam dnevno.

Glasovac je naglasila kako više od polovice djece ne prijavljuje nasilje zbog straha, stigme i nepovjerenja u sustav, koji je, kako je rekla, spor, rascjepkan i opterećen zakonskim prazninama. „Maloljetničko nasilje nije izolirani incident, nego ozbiljan društveni i politički problem koji traži brzu, odlučnu i sustavnu reakciju“, poručila je, dodavši da sigurnost djece mora biti tema društvenog i političkog konsenzusa, a ne dnevne politike.

Podsjetila je da je SDP 30. studenoga u Hrvatskom saboru organizirao okrugli stol s tridesetak stručnjaka iz područja obrazovanja, socijalne skrbi i policije, na temelju kojeg je izrađen paket od devet zakonskih izmjena. Cilj je, istaknula je, uspostava učinkovitog sustava prevencije, rane intervencije i jasne institucionalne odgovornosti.

Detalje zakonskih prijedloga predstavila je Tanja Sokolić, istaknuvši da je riječ o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju, Zakona o policiji, Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, Zakona o sudovima za mladež, Zakona o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima, Kaznenog zakona, Prekršajnog zakona, Zakona o socijalnoj skrbi i Obiteljskog zakona.

Sokolić je naglasila da je paket usmjeren na bržu zaštitu žrtve, sprječavanje ponavljanja nasilja i uvođenje nulte tolerancije prema nasilju. Zakonske izmjene, kako je pojasnila, uvode jasne rokove i brzu reakciju institucija. Ravnatelji škola dobivaju obvezu i ovlast razdvajanja žrtve i počinitelja u roku od 12 sati, uz mogućnost privremenog udaljenja učenika do 15 dana, pri čemu žalba ne odgađa zaštitnu mjeru. Policija dobiva ovlast izricanja hitnih mjera na licu mjesta, sudovi kraće rokove za odlučivanje, a sustav socijalne skrbi obvezu procjene rizika u roku od 24 sata.

Drugi važan segment odnosi se na zakonski propisanu koordinaciju i razmjenu podataka među institucijama. Uvodi se model „jedan slučaj – jedan plan“, koordinator slučaja te obveza pravovremenog informiranja žrtve, uključujući obavijest najmanje sedam dana prije povratka počinitelja u zajednicu.

Treći dio paketa odnosi se na jačanje odgovornosti roditelja i obvezne programe za djecu i roditelje. Sokolić je naglasila da se ovim prijedlozima ne spušta dobna granica kaznene odgovornosti, već se zatvaraju postojeće zakonske rupe. Predviđene su novčane kazne za roditelje zbog propusta u nadzoru, obvezni programi savjetovanja i edukacije te strože mjere u slučaju ponavljanja nasilja ili nesuradnje roditelja. Za teške i trajne oblike zanemarivanja nadzora predviđena je i kaznena odgovornost.

Zaključila je da paket zakona donosi jasne rokove, odgovorne osobe i sankcije za nepostupanje, za razliku od postojećih protokola koji se često zanemaruju, te poručila da je sada na Vladi da odluči hoće li podržati hitnu zaštitu žrtava ili zadržavanje postojećeg stanja.

Marija Lugarić istaknula je kako su dosadašnje reakcije institucija pokazale da problem nije u pojedinačnom postupanju, već u samim propisima. Naglasila je potrebu za sveobuhvatnim rješenjima koja uključuju obitelj, školu, institucije i lokalnu zajednicu, ali i za dugoročnim razvojem povjerenja i empatije u društvu.

Posebno je naglasila važnost stavljanja žrtve u središte sustava, umjesto da ostaje pasivni objekt institucionalnih procedura, kao i jačanje roditeljske odgovornosti, osobito u slučajevima nesuradnje i opstrukcije postupaka. Upozorila je i na potrebu reforme pedagoških mjera u školama te jačanja preventivnih programa, uključujući osnaživanje promatrača nasilja da nasilje prijavljuju, a ne snimaju i dijele na društvenim mrežama.

„Ovo je naša ponuda zakonskih izmjena i apel za društveni konsenzus oko njih. Problem postoji, eskalira i moramo ga rješavati drugačije nego dosad“, poručila je Lugarić, zaključivši da djeca i društvo u cjelini zaslužuju živjeti u sigurnijem okruženju bez nasilja.



Detaljnije o zakonskim izmjenama: 

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-dopuni-zakona-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-37

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-dopuni-zakona-o-policiji-prvo-citanje-pz-br-237-predlagatelj 

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-dopuni-zakona-o-policijskim-poslovima-i-ovlastima-prvo-citanje

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-izmjeni-zakona-o-sudovima-za-mladez-prvo-citanje-pz-br-239

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-izmjeni-i-dopunama-zakona-o-izvrsavanju-sankcija-izrecenih 

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-dopuni-kaznenog-zakona-prvo-citanje-pz-br-241-predlagatelj-klub

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-izmjeni-i-dopuni-prekrsajnog-zakona-prvo-citanje-pz-br-242

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-dopuni-zakona-o-socijalnoj-skrbi-prvo-citanje-pz-br-243

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-dopuni-obiteljskog-zakona-prvo-citanje-pz-br-244-predlagatelj

 

news

Vlašić Iljkić: Piletić mora preuzeti političku odgovornost

Ministar Piletić sustavno je odbijao sve prijedloge još od rasprave o Zakonu o osobnoj asistenciji u Hrvatskom saboru prije tri godine. U tome je imao punu podršku premijera Plenkovića, koji su uvjeravali čak 570 korisnika s roditeljem njegovateljem da nemaju pravo na osobnog asistenta.


U zakon su uvedene dodatne diskriminatorne odredbe – poput uvjetovanja sastavom kućanstva, ograničavanja broja sati osobne asistencije bez uvažavanja individualnih potreba korisnika te zapreka po kojima osoba koja ima pomoć u kući nema pravo na osobnu asistenciju.


Upozoravali smo, uputili Prijedlog izmjene Zakona o osobnoj asistenciji u proceduru u Hrvatskom saboru još u listopadu 2023. godine, na koje se Vlada nikada nije očitovala niti dala svoje mišljenje.


Istodobno su svake godine smanjivana planirana sredstva u proračunu, što je rezultiralo time da danas, dvije i pol godine nakon stupanja Zakona na snagu, ima tek 7.500 korisnika umjesto planiranih 14.000. Novca u proračunu ima – ali nema razumijevanja za stvarne potrebe osoba s invaliditetom.


Riječ je o sustavnom zakidanju i socijalnom isključivanju najranjivijih skupina, politici Vlade Andreja Plenkovića koja već dugo nailazi na osudu javnosti. Sada je dobila i pravni epilog: Ustavni sud ukinuo je sve diskriminatorne odredbe Zakona, temeljem predlagatelja Udruge Sjena.


Za ovakvu još jednu katastrofalnu procjenu i donošenje štetnog zakona ministar Piletić mora preuzeti političku odgovornost – zajedno s premijerom Plenkovićem.


Tražimo javnu ispriku svim osobama s invaliditetom, djeci s poteškoćama u razvoju i njihovim obiteljima, nadoknadu štete za dvije i pol godine uskraćivanja osnovnih ljudskih prava te ostavku ministra i odgovorne administracije.   


Martina Vlašić Iljkić,
saborska zastupnica SDP-a

Zadnje vijesti

Piletić i Vlada ljudima su svjesno oduzeli prava i dostojanstvo

Piletić i Vlada ljudima su svjesno oduzeli prava i dostojanstvo

U svakoj ozbiljnoj i odgovornoj državi ministar odstupi kada Ustavni sud sruši zakon koji je provodio i branio. U Hrvatskoj – ostaje. U Plenkovićevoj Hrvatskoj politička odgovornost ne postoji; postoji samo poslušnost. A cijenu takve politike ne plaćaju ministri, nego djeca s teškoćama, osobe s invaliditetom i njihove obitelji.

Ustavni sud Republike Hrvatske jasno je i nedvosmisleno utvrdio da je Zakon o osobnoj asistenciji, za koji je politički odgovoran HDZ-ov ministar Marin Piletić, bio diskriminatoran, nepravedan i protuustavan. Na te su činjenice mjesecima upozoravali roditelji djece s teškoćama, osobe s invaliditetom, udruga Sjena i stručna javnost. Upozoravao je i SDP – još u listopadu 2023. godine uputili smo u saborsku proceduru Prijedlog izmjena Zakona o osobnoj asistenciji, no Vlada se o tom prijedlogu nikada nije očitovala niti je dala svoje mišljenje.

Ministar Piletić sustavno je odbijao sve prijedloge i upozorenja još od rasprave o Zakonu u Hrvatskom saboru prije tri godine, uz punu političku podršku premijera Andreja Plenkovića. Unatoč upozorenjima, Vlada je nastavila gurati zakon koji je uvodio dodatne diskriminatorne odredbe – od uvjetovanja sastavom kućanstva, preko ograničavanja sati osobne asistencije bez uvažavanja stvarnih i individualnih potreba korisnika, do apsurdnih zapreka prema kojima osoba koja ima pomoć u kući nema pravo na osobnu asistenciju.

Istodobno su se iz godine u godinu smanjivala planirana sredstva u državnom proračunu, što je rezultiralo time da danas, dvije i pol godine nakon stupanja Zakona na snagu, osobnu asistenciju koristi tek oko 7.500 osoba, umjesto planiranih 14.000. Novca u proračunu ima, ali nema razumijevanja ni političke volje za zaštitu prava i dostojanstva osoba s invaliditetom.

Riječ je o sustavnom zakidanju i socijalnom isključivanju najranjivijih skupina te o politici Vlade Andreja Plenkovića koja već dulje vrijeme nailazi na snažnu osudu javnosti. Sada je dobila i jasan pravni epilog – Ustavni sud, postupajući po prijedlogu Udruge Sjena, ukinuo je diskriminatorne odredbe Zakona.

Ministar Piletić i Vlada Andreja Plenkovića ljudima su svjesno oduzeli prava, sigurnost i dostojanstvo. Ovo nije pitanje procedure, nego odgovornosti. Ministar Marin Piletić mora sam odstupiti, a s njim i cijela Vlada koja je takav zakon branila i provodila.

Jer ako politička odgovornost ne postoji, ne postoji ni povjerenje u vlast. A bez povjerenja u vlast nema ni pravedne, stabilne i solidarne države.

Loading...

Podrži nas. Doniraj danas.