Predsjednik Vlade Andrej Plenković nedavno je istaknuo kako je cilj do 2028. godine na tržište rada uključiti još 6 tisuća osoba s invaliditetom te da je osigurano 28 milijuna eura za sufinanciranje troškova njihovih plaća, obrazovanja, prijevoza i prilagodbe uvjeta rada.

Nije prvi put da Vlada priča jedno, a radi drugo. Sjetimo se smanjenja proračuna upravo na stavkama za osobe s invaliditetom, kao na primjer za osobnu asistenciju.

Tako i sada - ako je namjera zaposliti što više osoba s invaliditetom, onda je porazna činjenica da je u tijeku donošenje izmjena Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom - kojim se ukidaju potpore za samozapošljavanje u iznosu od 132,00 eura, a troškovi prijevoza se više neće pokrivati u stopostotnom iznosu već se subvencija smanjuje na 75 posto mjesečne karte.

Umjesto da se subvencije povećavaju, čime se jača samostalnost i osigurava bolja i učinkovitija integracija osoba s invaliditetom na tržište rada, Vlada je odlučila ukinuti potpore i smanjiti troškove prijevoza, pritom ne nudeći kompenzacijske mjere.

Ukidanje potpore za samozapošljavanje demotivira osobe s invaliditetom da krenu u samostalne poduzetničke korake, a njihova zapošljivost u drugim tvrtkama je ponekad neostvariva zbog zdravstvenih problema koje imaju, kao i zbog nemogućnosti organiziranja prijevoza te ispunjavanja očekivanja poslodavaca.

Osim što se osobe s invaliditetom i njihove obitelji svakodnevno bore s vidljivim i nevidljivim preprekama u društvu, one ovakvim odlukama Vlade postaju i kolateralna žrtva neosjetljive birokracije. Umjesto da, kao društvo, organiziramo bolje uvjete za ravnopravan život osoba s invaliditetom, ministar Piletić predlaže izmjene Pravilnika kojim se njihova prava ukidaju, čime ih stavlja u nepovoljniji položaj nego što je to bilo do sada.

Ove odredbe su u suprotnosti s Ustavom, Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kao i s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom i temeljnim vrijednostima Europske unije. Ovakve mjere nisu ni pravedne, ni inkluzivne, ni dugoročno održive. One su birokratski hladne, socijalno neosjetljive i ekonomski kratkovidne.

Kao saborska zastupnica koja dolazi iz Slavonije, iz Požeško-slavonske županije, mogu reći da je realnost u malim sredinama daleko teža od one u većim urbanim središtima. U malim sredinama nema jednakih prilika. I kad im se jednom uzme podrška – mnogi više neće imati načina da se vrate.

Uklanjanjem potpore za održivost samozapošljavanja, država osobama s invaliditetom oduzima sigurnosnu mrežu koja im je omogućavala da dugoročno opstanu na tržištu rada. Bez te potpore, mnogi će morati ugasiti poslovanje, odustati od samostalnog rada, vratiti se u socijalnu izolaciju i ovisnost o pomoći – sve ono protiv čega se godinama borimo.

Zato ispred SDP-a zahtijevamo:

• Povratak potpore za održivost samozapošljavanja, povećanje potpora uz prilagodbu kriterija za ruralne sredine.

• Očuvanje 100-postotnog sufinanciranja prijevoza i povećanje naknade za odlazak na posao, kada nema osiguranog javnog prijevoza. Trenutno subvencija iznosi 0,13 eur/km, što je nedovoljno, uzimajući u obzir stvarne troškove goriva, održavanja i registracije vozila.

• Uključivanje predstavnika osoba s invaliditetom u procese izmjene pravilnika, kako bi se politike temeljile na stvarnim potrebama korisnika.

• Teritorijalnu i infrastrukturnu prilagodbu mjera, kako bi se smanjile regionalne razlike i nejednakosti.

• Otvaranje dijaloga s organizacijama civilnog društva, koje godinama rade na terenu i znaju gdje sustav puca.

Statistički podaci govore sami za sebe – osobe s invaliditetom su najčešće nezaposlene upravo u županijama s najnižom gospodarskom aktivnošću i najlošijom prometnom povezanošću. Ako ukinemo ove ključne potpore, povećat ćemo broj nezaposlenih, pasivnih i socijalno isključenih ljudi.

Martina Vlašić Iljkić,

saborska zastupnica SDP-a

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić boravi u službenom posjetu Berlinu, gdje se sastao s Martinom Schulzom, bivšim predsjednikom Europskog parlamenta i aktualnim predsjednikom Zaklade Friedrich Ebert Stiftung (FES), jedne od najvažnijih političkih zaklada u Njemačkoj i Europi koja promiče vrijednosti socijaldemokracije, društvene pravde i međunarodne suradnje.

U srdačnom i sadržajnom razgovoru s predsjednikom Zaklade i njegovim bliskim suradnicima, Hajdaš Dončić je otvorio niz ključnih tema koje trenutačno oblikuju političku i društvenu dinamiku ne samo u Hrvatskoj, već i na europskoj i globalnoj razini. Središnje točke razgovora bile su usmjerene na obrambene politike i sigurnosne izazove u svjetlu aktualnih globalnih nestabilnosti, kao i na ekonomske politike, s naglaskom na potrebu strukturnih reformi i promjenu postojećeg ekonomskog modela u korist održivijeg, inkluzivnijeg i društveno osjetljivijeg razvoja.

Jedna od važnih točaka razgovora bila je i suradnja između SDP-a i Zaklade Friedrich Ebert, koja se godinama ostvaruje kroz zajedničke projekte, razmjenu stručnjaka, obrazovne programe, konferencije i istraživanja. Sugovornici su izrazili obostranu spremnost za produbljenje te suradnje u kontekstu novih izazova i promjena s kojima se suočava svijet, ali i europski kontinent.

Na sastanku se razgovaralo i o stambenoj krizi, koja sve više pogađa brojne europske metropole, ali i mnoge hrvatske gradove. Hajdaš Dončić je istaknuo kako se stambeno pitanje sve više pretvara u socijalnu krizu, a rješenje se ne može prepustiti isključivo tržištu, već zahtijeva aktivnu i pravednu javnu politiku, izgradnju javnih i priuštivih stanova te zaštitu prava najmoprimaca.

Migrantska politika, kao jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Europi, također je bila važna tema susreta. Sugovornici su se složili da se migracijske politike ne mogu temeljiti na isključivanju, podizanju ograda i militarizaciji granica, već moraju uključivati human, integracijski i dugoročno održiv pristup, utemeljen na solidarnosti, međunarodnom pravu i zaštiti ljudskih prava.

Razgovaralo se o društvenom i političkom stanju u Hrvatskoj, kao i o izazovima s kojima se suočava socijaldemokracija u Hrvatskoj, ali i šire. Martin Schulz, kao jedan od najistaknutijih europskih socijaldemokrata, i Siniša Hajdaš Dončić razmijenili su stavove o potrebnoj revitalizaciji ljevice, njezinoj sposobnosti da odgovori na klimatsku krizu, tehnološke promjene, porast nejednakosti i jačanje autoritarnih i populističkih tendencija.

Obojica su naglasila kako je u vremenu kriza – bilo da su one ekonomske, sigurnosne, klimatske ili političke – uloga socijaldemokracije ključna u očuvanju demokracije, jednakosti i slobode. Lijeve politike, kako su zaključili, ne smiju odustati od svoje misije da budu glas onih koji su često marginalizirani, kao i da nude realna, odgovorna i pravedna rješenja za globalne izazove.

Ovaj posjet predstavlja važan korak u međunarodnom umrežavanju SDP-a, ali i potvrdu težnje stranke za aktivnu ulogu u oblikovanju progresivnih politika na europskoj razini. U izazovnim vremenima, povezivanje s partnerima poput FES-a iznova osnažuje političku i ideološku platformu na kojoj SDP želi graditi budućnost Hrvatske i Europe.

U organizaciji Središnjeg savjeta SDP-a u četvrtak 26. lipnja 2025. godine, s početkom u 16:00 sati, u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu (Bogovićeva 1, I. kat), održan je okrugli stol pod nazivom “Blagoslov i prokletstvo – učinci turizma na ekonomsku aktivnost, prostor i društvo”.

Ovaj događaj okupio je istaknute stručnjake iz područja turizma, ekonomije i sociologije, s ciljem otvorene i konstruktivne rasprave o sve kompleksnijim i višeslojnim učincima koje turizam ostavlja na hrvatsko društvo, prostor i gospodarstvo. Okrugli stol moderirala je dr. sc. Jelena Ostojić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok su kao panelisti sudjelovali dr. sc. Neven Ivandić s Instituta za turizam, prof. dr. sc. Josip Mikulić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Za razliku od često površnih javnih rasprava o turizmu koje se vode u medijima i političkoj areni, ovaj okrugli stol temeljio se na iznošenju rezultata znanstvenih istraživanja i analitičkih uvida znanstvenika. Sudionici su kroz vlastite stručne perspektive ponudili dublje razumijevanje pozitivnih i negativnih posljedica koje intenzivan razvoj turizma ostavlja na hrvatsko društvo, obalna i urbana područja te na nacionalno gospodarstvo u cjelini.

Raspravu je, prezentirajući širu sliku, otvorio prof. dr. sc. Josip Mikulić koji je govorio o strukturnim izazovima hrvatskog turizma, istaknuvši kako je on "snažan, ali neuravnotežen". Mikulić se u kratkom predavanju osvrnuo na činjenicu kako Hrvatska ima najveći izravni udio turizma u BDP-u u Europskoj uniji, dok je na istoj ljestvici u top pet država na svijetu. Također je istaknuo kako smo "najsezonalnija turistička zemlja u EU" - s 56 % noćenja u srpnju i kolovozu (EU prosjek je 31 %). Pritom, jadranska Hrvatska generira čak 95 % ukupnih noćenja, dok privatni smještaj čini čak 61,9 % svih stalnih kreveta. Jadranska Hrvatska je i prva regija u EU po broju noćenja stranih turista i po udjelu kratkoročnog najma, a prof. dr. sc. Josip Mikulić naveo je i kako Hrvatska ima oko milijun stanova ne služe stalnom stanovanju. Svi ovi faktori, naveo je prof. dr. sc. Mikulić, utječu na demografske izazove u zemlji; visok intenzitet turizma povećava cijene stanovanja, a najugroženiji su visokoobrazovani, radno sposobni mladi ljudi bez riješenog stambenog pitanja.

Govoreći o turizmu u kontinentalnoj Hrvatskoj, koji je i dalje mahom nerazvijen, prof. dr. sc. Mikulić naveo je kako turizam na taj kraj djeluje zaštitnički. Dok u turistički potentnijim regijama turizam djeluje na istiskivanje drugih grana i iseljavanje, u kontinentalnoj Hrvatskoj svjedočimo obrnutom procesu. Govoreći o novu koji se u Hrvatsku slijeva od turizma, prof. dr. sc, Mikulić naveo je kako 88 % potrošnje turističkih firmi apsorbiraju Zagreb i jadranska Hrvatska, dok su kontinentalne regije u tom smislu zapostavljene. Pritom, više od polovice turističkih troškova odlazi izvan Hrvatske (54,2 %), a većina "curenja" je indirektna - kroz domaće dobavljače. Zaključno, prof. dr. sc. Mikulić naveo je kako zreli turizam bez kontrole vodi do društvene i ekonomske štete te da je potrebno zaustaviti daljnji nekontrolirani rast kapaciteta zbog dobra samog turizma, kao i da su potrebne ciljane mjere u okviru stambene politike (turizam van iz stambenih zgrada), uz jačanje lokalnih dobavljača kako bi Hrvatska povećala ukupnu korist od turizma.

Dr. sc. Neven Ivandić govorio je o ekonomskim aspektima turizma; o participaciji stanovništva u turističkoj aktivnosti te o asimetriji i društvenoj održivosti turizma u Hrvatskoj. Govoreći o nejednakosti u korištenju pozitivnih ekonomskih učinaka u turizma te sudjelovanju u turističkim putovanjima, dr. sc. Ivandić je iznio podatak DZS-a iz 2024. godine, koji govori kako 46 % stanovnika Hrvatske u dobi od 15 godina i više u 2024. godini nije bilo na višednevnom putovanju, od kojih je polovica iznijela da su razlozi za to - financijske prirode. Privatna višednevna, ali kratka putovanja porasla su za 9,1 % u odnosu na 2023. godinu, od čega je 65,6 % ostvareno u Hrvatskoj, a 34,4 % u stranim zemljama (BiH, Italija, Slovenija...).

Govoreći o statističkim podacima vezanim uz zapošljavanje u turizmu, dr. sc. Ivandić naveo je kako "nema zaposlenosti, ali ima rada", potkrijepivši tu tvrdnju istraživanjem HTZ-a iz 2024. godine, iz kojega se iščitava da je s datumom 01.08. te godine, u objektima u domaćinstvima bilo organizirano 223.153 smještajnih jedinica sa 671.832 tisuće kreveta, dok je uslugu smještaja u objektima u domaćinstvima pružalo 113.870 fizičkih osoba. Dr. sc. Ivandić naveo je kako rad potreban za pružanje usluga smještaja u domaćinstvima nije statistička kategorija, zbog čega taj oblik rada ostaje neprepoznat u službenim statistikama i istraživanjima. Govoreći o pritisku turizma na prostor jedinica lokalnih samouprava, u jadranskoj Hrvatskoj, dr. sc. Ivandić naveo je kako je od 2017. do 2024. godine broj izdanih građevinskih dozvola za stanove bio udvostručen (podaci DZS-a). Govoreći o suživotu s turizmom hrvatskih građana koji žive u turistički razvijenim jedinicama lokalne samouprave, dr. sc. Ivandić iznio je podatak da 24, 9 % stanovnika u tim jedinicama turizam izdvaja kao glavni izvor prihoda, 40,3 % kao dodatni izvor prihoda, dok je 33, 5 % građana navelo kako nema nikakav prihod od turizma.

Dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac u svom se izlaganju osvrnula na utjecaj turizma na hrvatski socio-prostorni kontekst, istaknuvši kako procesi intenzivne privatizacije i neoliberalne tržišne ekonomije rapidno utječu na transformaciju prostora, ponajviše degradacijom procesa urbanizma i prostornog planiranja. Javne i zelene površine tretiraju se kao "gubitak prostora" koji ne donosi profit, a prostor se počinje komodificirati; odnosno na njega se gleda kao na "robu". Procesi gentrifikacije, apartmanizacije i turistifikacije dovode i do egzodusa stanovništva iz gradskih jezgri na obali i u Zagrebu; oko 20% stanovnika Gornjeg i Donjeg grada odselilo je iz tih područja između 2011. i 2021. godine, navela je dr. sc. Svirčić Gotovac. Govoreći o istraživanju iz 2021. godine, dr. sc. Svirčić Gotovac navela je kako se velika većina građana ne slaže s tezom da središta gradova i mjesta moraju biti "većinom za turiste i apartmane". Vezano uz destrukciju javnih urbanih prostora, dr. sc. Svirčić Gotovac navela je kako se to najbolje vidi u hiperprodukciji novih stambenih i poslovnih zgrada nauštrb postojećeg urbanog javnog i zelenog prostora. Kao svijetli primjer grada koji je "zauzdao" turizam i zadržao ga u realnim okvirima koji ne šteti lokalnom stanovništvu, znanstvenica je navela primjer susjedne Ljubljane. Betonizacija obale, navela je, između ostalog, također znanstvenica, dovodi i do gubitka dalmatinsko-mediteranskog krajolika.

Središnja poruka okruglog stola bila je važnost dugoročnog strateškog promišljanja o ulozi turizma u razvoju Hrvatske, pažnja na lokalno stanovništvo i njihove benefite od turizma te težnja za redefiniranjem onoga što Hrvatska kao turistička destinacija želi biti. Panelisti su se složili da turizam u Hrvatskoj može i mora imati pozitivnu ulogu u društvu i gospodarstvu, ali isključivo ako se njime upravlja na temelju relevantnih podataka, uključivanjem svih dionika i poštivanjem načela održivog razvoja. Trenutačne prakse koje vode prema prekomjernom turizmu i stihijskom razvoju mogu imati negativne posljedice, koje se već sada osjećaju u vidu prenapregnute infrastrukture, stanogradnje za turističke svrhe, porasta cijena i depopulacije lokalnog stanovništva.

Zaključno, ovaj okrugli stol bio je vrijedan doprinos znanstveno utemeljenoj i odgovornoj raspravi o turizmu – jednoj od ključnih gospodarskih djelatnosti Hrvatske. Organizator, Središnji savjet SDP-a, istaknuo je da će zaključci i preporuke s okruglog stola biti korišteni kao osnova za oblikovanje prijedloga javnih politika koje će promicati pravedniji, održiviji i ravnomjerniji razvoj turizma u Hrvatskoj.

Arsen Bauk, saborski zastupnik SDP-a i predsjednik Odbora za obranu, gostovao je u Novom danu N1 televizije kod Hrvoja Krešića i komentirao aktualne teme.

NATO lideri obvezali su se da će zemlje članice ulagati 5% BDP-a u obranu do 2035. Arsen Bauk vjeruje da mnoge članice vjeruju da će se promjenom američke politike promijeniti i odluka o izdvajanju od pet posto BDP-a i da će se izdvajati manje.

Zastupnik je komentirao i vojni rok u Hrvatskoj i rekao da će prije ljetne stanke u Hrvatski sabor doći strateški dokument i prva čitanja Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama.

"Ako za to bude uvjeta imat ćemo sjednicu u Slunju, tamo gdje će doći vojnici. Uputio sam dopis Ministarstvu da ih obavijestim o želji i da vidim ima li mogućnosti da se to napravi. Za drugo čitanje ćemo pokušati sazvati sjednicu u centrima gdje će biti civilno služenje, Jastrebarsko mi se čini najmanje zahtjevno za organizaciju."

HDZ-ov Anđelko Stričak ostao je župan Varaždinske županije s osvojenih 19 glasova više od SDP-ova Brune Istera budući da je Ustavni sud, temeljem žalbe županijskog SDP-a vezane uz rezultat izbora za župana, donio odluku po kojoj se konačan rezultat izbora mijenja za svega jedan glas.

"Što se tiče slučaja u Varaždinu, on na najplastičniji način opisuje moju tezu da je Ustavni sud postao gornji dom Parlamenta s jasnom većinom i s jasnom opozicijom. Do sada je ta većina iskazivala svoje stavove u odlukama, a opozicija u izdvojenim mišljenjima. Ovoga puta je zbog promjene sastava Ustavnog suda, argumentacija i brojnost sudaca koji daju izdvojena mišljenja puno jača, bilo potrebno da oni koji zagovaraju odluku ju trebaju dodatno argumentirati jer prva argumentacija nije bila dovoljna. Od svih odluka Ustavnog suda, ovo što su odlučili nije na razini one odluke da sami sebi produlje mandat i da to ne objave, to pamtimo i o tome ćemo voditi računa pri izboru Ustavnog suda i da HDZ-ova većina Ustavnog suda postane aorist".

"Kolege iz Varaždina su najavile obraćanje europskim sudovima, u izdvojenim mišljenjima i pišu europske norme koje su prekršene. Na lokalnim izborima pravo glasa imaju državljani članica Europske unije koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj i njihovo je pravo uskraćeno, uključujući i naše državljane."

Komentirao je i izbor predsjednika Vrhovnog suda i prijedlog predsjednika te glasanje u Saboru: "Ako je osoba dobila povjerenje predsjednika Republike moraju biti jaki razlozi da to većina u Saboru ne potvrdi, te jake razloge nismo čuli. Čuli smo načelni sastav, koji je iznio Nikola Mažar u ime Kluba HDZ-a. Rekao je da je dobro prepoznala stanje u pravosuđu, ali da nije prepoznala rješenja, nije kandidat za ministricu pravosuđa. Nisam čuo da je ministar pravosuđa impresionirao rješenjima, čini mi se da su slijedili ono što će reći predsjednik stranke i ostavili prostor da to mogu promijeniti ako se okolnosti promijene."

"Još ne možemo reći da imamo krizu, ali ako dođemo do četvrtog javnog poziva, onda ćemo vidjeti. Premijer je ovako reagirao jer je ocijenio da mu ovo neće donijeti političku štetu i da zauzima poziciju za neke druge razgovore, to je samo moj stav, nemam dokaze", dodao je.

Kaže i da kritike o blokadi Vrhovnog suda ne doživljava ozbiljno te da je bolje da je blokiran nego da je HDZ-ov.

Stalna izvjestiteljica Europskog parlamenta za sigurnost hrane Biljana Borzan upozorava da se Bugarska ovog tjedna pridružuje nizu država koje su uvele zabranu prodaje energetskih pića djeci, dok Hrvatska i dalje stoji u mjestu. Iako je znanstveni i politički konsenzus o štetnosti tih pića za maloljetnike sve snažniji, Vlada već godinama odgađa odluku i to nauštrb zdravlja djece.

„Ne postoji nijedan valjani razlog da Hrvatska i dalje bude slijepa točka na europskoj mapi zaštite djece. Više nije pitanje hoćemo li nešto poduzeti, već zašto uporno nećemo“, izjavila je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan koja godinama upozorava na opasnosti koje energetska pića predstavljaju za djecu i mlade.

Države članice imaju pravo uvesti zabranu iz razloga javnog zdravlja, a sve više njih to i čini. Litva i Latvija su to učinile još prije deset godina, a sada im se pridružuju i naši susjedi. U Mađarskoj je zabrana stupila na snagu početkom lipnja, a u Bugarskoj se od ovog tjedna energetska pića neće moći prodavati djeci.

„U međuvremenu, Vlada se već sedam godina skriva iza navodne potrebe za ‘dodatnim istraživanjima’. I to nakon što smo u Saboru još 2018. dobili odbijenicu uz argument da ‘nema znanstvenih podataka’ o štetnosti pića koje sadrže 300 mg kofeina po litri i koje piju djeca od 10 godina“, podsjetila je Borzan.

Borzan ističe da danas više ne govorimo o upitnim istraživanjima, već o činjenicama: čak 86% 16-godišnjaka u Hrvatskoj konzumira energetska pića, a gotovo polovica ih to kombinira s alkoholom. Zabrinjavajuće je i da više od 50% djece mlađe od 12 godina već pije ta pića. Svakim danom raste broj djece s prekomjernom težinom, ovisnosti o kofeinu i rizičnog ponašanja koje je povezano s konzumacijom ovih pića.

„Slušali smo da nemamo dovoljno definiran pravni okvir, da ne znamo što je to ‘energetsko piće’, da se ne može dokazati štetnost. A istovremeno zemlje s puno manje resursa i političkog otpora uvode zabrane u nekoliko mjeseci. Ako može Bugarska, zašto ne može Hrvatska?“, pita Borzan.

Potpredsjednik SDP-a Mišel Jakšić u utorak je u Hrvatskom saboru komentirao odluku vladajućih da odbije kandidatkinju predsjednika Republike za šeficu Vrhovnog suda.

"Pa mislim da je ovo samo nastavak onoga što HDZ i oni koji ih podržavaju rade u ovom procesu izbora predsjednice Vrhovnog suda, da je to još jedan pokušaj totalnog derogiranja hrvatskih institucija, ali i totalnog kršenja Ustava. Jer samo da podsjetimo hrvatske građane, prije godinu dana taj isti HDZ se ubio da bi rastumačio da oni žele da Zoran Milanović i nekakvi njegovi kandidati ispoštuju proceduru. E, sad već imamo smjer, nismo impresionirani i to kaže Andrej Plenković čiji su radari impresije naprosto fantastični. Vidimo to na Banožiću, Žalac, Kuščeviću i drugima", rekao je Jakšić.

Što to govori i kakva se poruka šalje kandidatima koji bi se prijavili za novi krug, kad se na neki način provlače kroz političko blato u situaciji kad se prijavljuju za ovu funkciju?

"Poruka je apsolutno katastrofalna. I na to smo kao SDP u više navrata ukazivali. I u prethodnom izboru predsjednika Vrhovnog suda, i u izboru glavnog državnog odvjetnika. I sada opet ukazujemo na to da jedino čime se HDZ bavi je kako da raspiše čim više procedura i osniva čim više povjerenstava. Da malo bajamo pred ljudima da je to sve jako transparentno i samo struka, samo struka. A na kraju ispadne da se odluke donose negdje u političkoj špelunci. I to je sad to. Nastavak toga", rekao je.

Što se tiče rekonstrukcije Vlade, kazao je da se ne bi vezao niti uz jednog ministra ili ministricu, jer zapravo ne znamo u kojem smjeru Andrej Plenković razmišlja.

"Sigurno je da kad on to izusti da ćemo izreći svoje stavove i svoje sudove. Ali ono što mislim da je puno važnije kad pričamo o ovoj rekonstrukciji Vlade kako će nakon te rekonstrukcije izgledati vladajuća većina. Tko će ispasti, tko će biti izbačen, tko čeka već u redu da uskoči u taj HDZ-ov vlak, jer vidimo da se svašta događa trenutno oko nas, moglo bi biti to iznenađenja... DP nije relevantan faktor od kada je pogazio sve ono što su pričali i radili. Jer samo da podsjetimo, oni su doslovce mjesec dana prije parlamentarnih izbora kazneno prijavljivali Plenkovića. Tako da njihova relevantnost je na izdisaju, vidljivo je to i na rezultatima ovih lokalnih izbora i mislim da zapravo je njihova jedina trenutno agenda kako izmoliti Plenkovića da ostanu dalje negdje pod njegovim skutima. Oni u tome svemu, u opstanku u vladajućoj većini jedino i isključivo ovise o volji Andreja Plenkovića", zaključio je Jakšić.

Kod Spomen obilježja u šumi Brezovica kod Siska održana je u nedjelju središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe, na kojem je istaknuto da je hrvatski antifašizam velikom pobjedom svrstao hrvatski narod na slavnu i povijesno važnu stranu pobjednika u II. svjetskom ratu.

Svečanost je održana na mjestu na kojem je 22. lipnja 1941. godine osnovan prvi partizanski odred u Hrvatskoj i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe od 79 boraca kojom je zapovijedao Vlado Janić Capo, a jedan od pripadnika odreda bio je i Janko Bobetko, stožerni general HV-a.

Delegaciju SDP-a na obljetnici u Brezovici predvodili su saborska zastupnica SDP-a Kristina Ikić Baniček i glavni tajnik SDP-a Marko Krička.

Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe – dana posvećenog sjećanju na otpor fašističkom režimu koji je, tijekom Drugog svjetskog rata, i na prostoru Hrvatske, pokušao uspostaviti poredak temeljen na mržnji, netoleranciji, uništavanju ljudskosti i isključivanju drugih i drugačijih – delegacija SDP-a predvođena predsjednikom stranke Sinišom Hajdašem Dončićem položila je vijenac u Titovom parku u Puli.

U ime Grada Pule polaganju vijenca prisustvovali su gradonačelnik Peđa Grbin, njegov zamjenik Siniša Gordić te Boris Siljan, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pule, u društvu SDP-ove saborske zastupnice Sanje Radolović i Igora Belasa, predsjednika SDP-a Pule.

Dana 21. lipnja 2025. uoči proslave Dana antifašističke borbe izaslanstvo SDP-a Grada Zagreba predvođeno predsjednikom Gradske skupštine Zagreba Matejom Mišićem položilo je vijence i zapalilo svijeće na Grobnici narodnih heroja, Partizanskom groblju na Mirogoju te kod spomenika u Spomen-šumi Dotršćina, mjestu najmasovnijeg zločina tzv. NDH u Zagrebu.

U izaslanstvu su bili Karlo Vedak, zastupnik u Skupštini Grada Zagreba te Vinko Kovačić, voditelj Savjeta za ratne veterane SDP-a.

U šumi Dotršćina u planskim egzekucijama ustaše su pogubile oko 7000 ljudi koji su po njihovim mjerilima bili pogrešnih krvnih zrnaca, vjeroispovjesti ili političkih uvjerenja.

Vječna slava i hvala antifašitima koji su našu Domovinu svojom borbom, pobjedom i žrtvom u NOB-u svrstali na stranu pobjednika i ispravnu stranu povijesti.

Nedavno je pristigao naputak zagrebačkim bolnicama kako svoje djelatnosti i kapacitete trebaju prilagoditi najavljenom koncertu izvođača Marka Perkovića Thompsona te su traženi djelatnici koji bi za tu prigodu pružali medicinsku zaštitu na Hipodromu. Naime, planira se privremeni stacionar (tkz. poljska bolnica) u kojoj će raditi djelatnici na zbrinjavanju oko 200 ležećih pacijenata. Osim toga, angažirat će se gotovo 200 djelatnika izvanbolničke Hitne medicinske službe raspoređenih u 16 vozila, vjerojatno iz svih dijelova Hrvatske, odnosno različitih županijskih zavoda, a za čije troškove je rečeno kako će biti pokriveni od strane organizatora. Međutim, nejasno je objašnjeno tko će pokriti troškove djelatnika u stacionaru te dodatne smjene u zagrebačkim bolnicama zbog očekivanog dolaska pola milijuna ljudi?

U Hrvatskoj je 720 liječnika u svim zavodima za hitnu medicinu, a 1778 medicinskih sestara i tehničara zaposleno je u izvanbolničkoj hitnoj službi. To jasno upućuje kako se radi provedbe koncerta vrši izniman pritisak na već opterećene medicinske djelatnike. Time se potencijalno stvara značajan rizik za dostupnost zdravstvene zaštite, ne samo za goste koncerta, već i za sve građane i građanke te turiste u Hrvatskoj!

Naime, podsjetimo da se sve to događa u središtu turističke sezone, kada se očekuje veliki broj domaćih i stranih gostiju. U srpnju prošle godine ostvareno je 4.6 milijuna dolazaka, najviše na obalnom području, čime je priljev zdravstvenih potreba višestruko veći od uobičajenog. Značajnom redistribucijom medicinskog kadra, koje je u to vrijeme također na godišnjim odmorima, stvara se jasan nesrazmjer ljudskog potencijala u zdravstvenom sustavu! Upitno je kako je uopće dozvoljeno okupljanje u takvom broju koje za sobom neminovno nosi izniman rizik, a suštinski radi nečijeg osobnog profita.

Nadležne državne institucije, čija je svrha postojanja zaštita svih građana i građanki, dozvolile su događanje za koje ne postoje jasno definirani kriteriji kakvi postoje primjerice za koncerte u zatvorenom prostoru, a sve se odluke vezano za organizaciju donose bez ikakve ranije obavijesti stanovnika na tom području. Zatvaraju se ulice, preusmjerava se promet, raspoređuju se djelatnici – sve to više od dva tjedna prije koncerta!

Teško je razumjeti kako je netko spreman preuzeti toliki zdravstveno-sigurnosni rizik za potrebe provođenja glazbenog događaja, a biti svjestan konteksta koji gotovo uvijek prati spomenutog izvođača. Često se s ovim događanjem uspoređuje organizacija dočeka pape Ivana Pavla II, međutim apsolutno je neadekvatno uspoređivati mirno, duhovno okupljanje s ciljem zahvale i vjerske ispune, s koncertom nerijetko granično nacionalističkih stavova uz očijukanja s ustaštvom. U tom smislu, organizacija i provođenje ovakve manifestacije predstavlja izniman pritisak na već onemoćale zdravstvene i sigurnosne sustave, a čije posljedice možemo osjetiti svi mi.

Sara Medved, dr. med.

voditeljica SDP-ovog Savjeta za zdravlje i sport 

Dok Europa štiti radnička prava i promiče kolektivno pregovaranje, u Hrvatskoj stanje u jednom dijelu privatnog sektora postaje neodrživo zbog primjene modela predatorskog kapitalizma uz potporu vladajućih. Prehrambena industrija kao strateška grana gospodarstva kod nas je na posebnom udaru jer Fortenova grupa prema svemu sudeći uvodi novi model „dogovora“ sa radnicima.

Zar radnici u privatnom sektoru nisu zaslužili „rad po mjeri čovjeka“ i dostojanstven život? Zar ćemo i njih sve, uključujući mlade radnike, zamijeniti strancima s kojima se može raditi što se hoće? Dok sve više uvozimo, a sve manje izvozimo, dok radnici u proizvodnji i trgovini primaju od 600 do 900 eura, rastu cijene, profiti, ali i koncentracija moći i bogatstva.

U ovoj zemlji mišljenje o sindikatima, ali i radnicima namjerno se iskrivljuje kako bi se u dijelu privatnog sektora moglo manipulirati informacijama i raditi po svom nahođenju, a ne u skladu sa zakonskim odredbama.

Zbog svega navedenog na inicijativu SDP-ovih Savjeta za odnose sa sindikatima, rad i mirovinski sustav i socijalnu politiku te Savjeta za poljoprivredu i hranu dana 17.06. 2025 održan je sastanak s predstavnicima sindikata PPDIV-a (Denis Paradiš, predsjednik Sindikata PPDIV-a, Jadranka Dobrijević, sindikalna povjerenica u Zvijezda plus d.o.o. i Mišel Klasić, sindikalni povjerenik u PIK-u Vrbovac plus d.o.o.). Na sastanku je uz predstavnice Savjeta bio prisutan i SDP-ov saborski zastupnik, gospodin Mate Vukušić.

U kraćem uvodu gospodin Paradiš istaknuo je da sindikat ima 12.000 članova, 168 podružnica te da ima potpisan kolektivni ugovor s više od 90 tvrtki. Već neko vrijeme raste napetost u tvrtkama u okviru Fortenova grupe (Jamnica plus d.o.o., PIK Vrbovec plus d.o.o. i Zvijezda plus d.o.o.). Štrajk u PIK-u Vrbovec traje 22 dana, u Zvijezdi 18 dana, dok je u Jamnici plus d.o.o. suprotno zakonskim propisima uprava postigla dogovor s Radničkim vijećem. Ovakvim postupanjem vraćamo se u 1990., kad sindikati nisu mogli sudjelovati u kolektivnom pregovaranju uz naznaku da kolektivni ugovori u bivšem sustavu Agrokor postoje od 1995. Dodatak kolektivnom ugovoru primjenjuje se do rujna (06.09), a nakon toga radnici će izgubiti sva prava ako se do tada ne potpiše novi kolektivni ugovor. Radnicima koji štrajkaju se prijeti otkazima, maltretira ih se i negira im se njihovo temeljno zakonsko i ustavno pravo na zakonito proveden štrajk. Dana 18.06.2025 jednoj radnici koja u Zvijezdi plus d.o.o. radi 42 godine je pozlilo i odvezli su je kolima hitne pomoći.

Dogovor između Jamnice plus d.o.o. i uprave temelji se na Pravilniku o radu tvrtke, koji je jednostrani akt poslodavca, a ne na kolektivnom ugovoru koji poslodavca obvezuje na temelju pregovora sa sindikatima?! Fabris Peruško, član upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, je 16.06.2025 dao izjavu za Jutarnji list u kojoj pojašnjava da su Pravilnikom zagarantirane veće plaće i veća materijalna prava radnika, konkretno bruto osnovica plaće od 01. svibnja 2025. veća je prosječno do 15% a primanja za pojedine niže plaćene radnike su rasla i po višoj stopi. Osim toga nastavit će se isplaćivati božićnice, uskrsnice i regres te druga materijalna prava. Ujedno je Fabris Peruško pozvao radnička vijeća Zvijezde plus d.o.o. i PIK Vrbovec d.o.o. na postizanje dogovora. Zar smo uistinu došli na tu razinu da nam uprava privatnog vlasnika određuje s kim će i kako pregovarati?! Zakonom je definirano da to rade sindikati, a ne radnička vijeća. Zar uz okupaciju institucija imamo i okupaciju dijela privatnog sektora u Hrvatskoj koji provodi zakone onako kako im se prohtije?

SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu zajedno sa Savjetom za odnose sa sindikatima, rad i mirovinski sustav i socijalnu politiku:

– se protivi ukidanju i umanjivanju radničkih prava, prije svega u dijelu privatnog sektora koja se odnose na sindikalno udruživanje i kolektivno pregovaranje,

– osuđuje pokušaj „gašenja“ sindikata u kolektivnom pregovaranju i njihove zamjene s Radničkim vijećem čiji bi se članovi mogli birati na način dobro znan,

– inzistira na poštivanju zakonskih odredbi i sklapanju kolektivnih ugovora u privatnom sektoru,

– inzistira na aktivnijem uključivanju Ureda za socijalno partnerstvo u rješavanje krize i povratak na put socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja,

– ističe važnost zaštite „domaćih“ radnica(ka) koje(i) zbog iskustva i stečenog znanja nisu lako zamjenjive,

– poziva medije i javnost na solidarnost sa radnicama i razumijevanje njihovih problema, a ne na paušalne procjene, osudu i zanemarivanje.

Savjet za odnose sa sindikatima, rad i mirovinski sustav i socijalnu politiku

Savjet za poljoprivredu i hranu

SDP Hrvatske

U zadnjih pet dana bio sam dva puta na sastanku s predstavnicima sindikata PPDIV-a, predsjednikom i povjerenicima za PIK Vrbovec plus i Zvijezdu plus.

U kraćem uvodu gospodin Paradiš iz PPDIV-a istaknuo je da sindikat ima 12.000 članova, 168 podružnica i u većini ima potpisan kolektivni ugovor. Već neko vrijeme raste napetost u tvrtkama u okviru Fortenova grupe (Jamnica plus doo, PIK Vrbovec plus doo i Zvijezda plus doo). Štrajk u PIKu Vrbovec traje 22 dana, a u Zvijezdi 18 dana, dok je u Jamnici plus doo suprotno zakonskim propisima uprava postigla dogovor s Radničkim vijećem.

Ovakvim postupanjem vraćamo se u 1990 kad sindikati nisu mogli sudjelovati u kolektivnom pregovaranju uz naznaku da kolektivni ugovori u bivšem sustavu Agrokor postoje od 1995.

Dodatak kolektivnom ugovoru u PIK Vrbovec primjenjuje se do rujna ove godine, a nakon toga radnici će izgubiti sva prava ako se do tada ne potpiše novi kolektivni ugovor.

Radnicima koji štrajkaju se prijeti otkazima, maltretira ih se i negiraju njihova prava na štrajk (u Vrbovcu im čak ne dozvole pitku vodu) a u Zvijezdi, neslužbeno se može čuti, dovoženjem radnika iz zrenjaninskog Dijamanta iz Srbije jer je u vlasništvu Fortenova grupe.

Rečeni dogovor između Jamnice plus doo i uprave temelji se na Pravilniku o radu tvrtke, a ne na kolektivnom ugovoru?! Fabris Peruško član upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe je 16.06.2025 dao izjavu za Jutarnji list u kojoj pojašnjava da su Pravilnikom zagarantirane veće plaće i veća materijalna prava radnika, konkretno bruto osnovica plaće od 01. svibnja 2025. veća je prosječno do 15% a primanja za pojedine niže plaćene radnike su rasla i po višoj stopi. Osim toga nastavit će se isplaćivati božićnice, uskrsnice i regres te druga materijalna prava. Ujedno je Fabris Peruško pozvao radnička vijeća Zvijezde i PIK-a Vrbovec na postizanje dogovora. Zar smo uistinu došli na tu razinu da Fabris Peruško (a u sjeni Pavao Vujnovac) određuju s kim će i kako pregovarati?! Zakonom je definirano da to rade sindikati a ne radnička vijeća. Zar uz okupaciju institucija imamo i okupaciju dijela privatnog sektora u Hrvatskoj koji provodi zakone onako kako im se prohtije.

Mi u SDP-u osuđujemo ukidanje i umanjivanje radničkih prava prije svega u dijelu privatnog sektora koja se odnose na sindikalno udruživanje i kolektivno pregovaranje. Osuđujemo pokušaj «gašenja» sindikata u kolektivnom pregovaranju i njihove zamjene sa Radničkim vijećem čiji bi se članovi mogli birati na dobro znan način.

I, naravno, cijela ova tema o kojoj govorim je o problematici privatnih tvrtki, tvrtki u sastavu FORTENOVA grupe. Grupe u vlasništvu jednog čovjeka. I ne bi se, jel tako, trebali mi miješati u poslovnu politiku privatne tvrtke. Pa niti ne mislimo.

Međutim, ovo govorim u interesu svih zaposlenika u Hrvatskoj, ne samo u Fortenova grupi. Ponavljam, u interesu radnika.

U interesu istih i za očuvanje svih tih radnih mjesta u tu tvrtku, i tada privatnu, umješao se Andrej Plenković i transformirao ju u ovu, današnju, Fortenova grupu.

I baš zato, predsjedniče Vlade RH, kao i prije nekoliko godina, iskoristite svoj utjecaj i osigurajte da se, u interesu radnika PIK Vrbovca i Zvijezde, potpiše kolektivni ugovor, uostalom što je i u skladu s intencijom i direktivama Europske unije.

A Hrvatska je samo na 47% pokrivenosti kolektivnim ugovorima a znajući činjenicu da su u toj brojci i državni i javni službenici jasno je u kakvoj nam je situaciji radništvo.

Mate Vukušić,

saborski zastupnik SDP-a