Antolić Vupora: U pripremi 328.000 ovrha, to je strašan udar na građane

    Ubrzo ističe moratorij na ovrhe na novčanim sredstvima i stotine tisuća naših građana naći će se u velikim problemima na početku zime, ističe saborska zastupnica Barbara Antolić Vupora. Naime, Vlada je zbog posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom korona virusa, moratorij na ovrhe u srpnju produžila za samo 3 mjeseca i on istječe 18. listopada.

    Prema podacima FINA-e, u pripremi je 328 tisuća novih ovrha, što će biti strašan udar na naše građane i u prijevodu znači da će u prosjeku svaka treća obitelj biti pod ovrhom, a dolazi nam hladnije vrijeme kad su i režije puno veće.  Ovrhe će se provoditi po starome zakonu iako je Vlada najavljivala novi i provođenje ovrha na sudu, za koje je evidentno da fizički neće moći preuzeti odrađivanje tog posla.

    Zakon je, kao što je poznato, zapeo u trećem čitanju i sada se najavljuje novi zakon prema kojem će se sve ovrhe definirati u jednome zakonu. U međuvremenu, građani su u neizvjesnosti jer naša Vlada ne radi baš dobar posao budući da nisu postavljeni jasni zakonski okviri i građani nisu zaštićeni kao u susjednim zemljama.

    Novi zakon trebao bi biti bolji i uključiti mogućnost da bi ovršenik umjesto prigovora imao pravo predložiti prijedlog nagodbe i tako izvansudskom nagodbom riješiti dug pod puno povoljnijim uvjetima za sve, i za njega i za onoga kome vraća dug.

    U tom razdoblju ne bi se obračunavale kamate na glavnicu duga kako se ovršenici ne bi dodatno stavljali u nepovoljnan položaj, jer kamate nerijetko premašuju i iznos glavnice.

    Novi Ovršni zakon trebao bi donijeti elektronsko dodjeljivanje predmeta i time smanjiti ogromni pritisak na pojedine javne bilježnike koji su zatrpani i sa više desetaka tisuća ovršnih predmeta, koje fizički ne mogu kvalitetno riješiti, i to na način da se sve ovrhe rasporede ravnomjerno na sve javne bilježnike u Republici Hrvatskoj, bez mogućnosti da ovrhovoditelj samostalno izabire javnog bilježnika, kao što je to sada slučaj.

    Također, trebala bi se točno i pravedno odrediti troškovi u ovršnom postupku, jer bilježnici koji za svoj rad imaju pravo na nagradu ovisno o visini duga, pa tako nagrada za dug do 1.000 kn iznosi samo 30,00 kn, odnosno 50,00 kn za dug do 2.500 kn i 90,00 kn za dug do 25.000 kn, a to otprilike i jesu prosječni iznosi koje građani duguju u ovršnim postupcima koje provode javni bilježnici.

    Za razliku od toga, odvjetničke tarife su vrlo visoke. Veliki udio u troškovima čine i naknade FINE, a na svaku tu uslugu i PDV u korist državnog proračuna. Ovrhe ne smiju biti visoko profitabilna gospodarska djelatnost i da netko masno zarađuje na najsiromašnijim građanima.

    Ni otplate na rate obaveza po novim ovrhama neće biti rješenje građanima koji su dugotrajno blokirani jer građani ih neće imati otkud plaćati. Tim skupinama građana trebalo bi pomoći i kroz sustave socijalnih pomoći.

    Isto tako, potrebno je drukčije regulirati redoslijed naplate u ovrhama, na način da se najprije otplaćuje glavnica duga i time se direktno utječe na visinu kamate. Također, jedno od rješenja je da se zakonski utvrdi maksimalni iznos kamate, u određenom postotku glavnice.

    Treba voditi računa o tome da svrha ovršnog zakona nije samo zaštita dužnika, građana koji nisu sposobni plaćati svoje dugove, već je svrha ovršnog zakona da vjerovnici naplate svoje tražbine, za usluge i proizvode koje su isporučili i odradili, pa i njima treba omogućiti da tim zakonom budu zaštićena njihova prava. Naime, nije isto ako nije naplaćena komunalna usluga, struja ili smeće, ili isporučena roba ili usluge koje mnoga poduzeća mogu zaviti u crno i dovesti u pitanje njihovo daljnje poslovanje zbog neplaćanja. Time se šalje loša poruka gospodarstvenicima koji ili unaprijed odustaju od svojih potraživanja znajući kako dugo traju sudski postupci u Hrvatskoj, ili kao među zadnjima u redoslijedu naplate ostaju „kratkih rukava“.

    Nefunkcionalnim ovršnim sustavom poručujemo gospodarstvu i građanstvu da se računi ne moraju podmirivati, a samim time usporavamo i protok sredstava u gospodarstvu. Sve navedeno pridonosi antipoduzetničkoj klimi i dio je ne baš lijepe slagalice pravne nesigurnosti koja je među glavnim razlozima što izostaju veća ulaganja u našoj zemlji.

    Ni sto novih ovršnih zakona neće riješiti probleme i pomoći našim građanima koji su u dugovima. To se može jedino povećanjem standarda života, odnosno plaća i rastom gospodarstva. Prema podacima Eurostata, gospodarstva razvijenih europskih zemalja od 1980. godine do danas rasla su preko 300 posto, a hrvatsko gospodarstvo – 4 %. Brojke sve govore!