Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u srijedu je, govoreći o reviziji tzv. Vatikanskih ugovora, u raspravljanju koje se u Saboru na tu temu otvorilo, po prvi put u 20 godina, rekao kako se “revizijom tih ugovora treba jasno utvrditi obrazac po kojem Crkva prima novac iz državnog proračuna” te kako je “neprihvatljiva činjenica da je ta formula sada vezana uz broj župa što Crkvu potiče na osnivanje novih župa iako za to nema realne potrebe, s obzirom na sve manji broj stanovnika, a posljedično i vjernika u Hrvatskoj“.

“Građani bi morali precizno znati u što Crkva ulaže stotine milijuna proračunskih kuna, a Crkva bi trebala podnositi izvješća u kojima bi pravdala njihovo trošenje. Ipak je to novac građana Hrvatske. Crkva definitivno treba pomoć, ali ne na način da političari iz proračuna daju novce kako hoće i crkvenim zajednicama kojima žele. Ako je netko vjernik, trebao bi Crkvi davati iz svoje plaće ili mirovine, kao što je to primjer u Njemačkoj, a ne da se uzima od svih građana“, kazao je čelnik SDP-a.

 

“Po primjer dobre revizije “Vatikanskih ugovora ne moramo otići tako daleko s obzirom da su to naši susjedi Slovenci napravili na vrlo dobar način, uštedjevši novac svojih građana. Zaključno jedina namjera SDP-ovog prijedloga izmjene Vatikanskih ugovora je da se djeca ne diskriminiraju po vjerskoj osnovi, da se uštedi novac, da trošenje novca od strane Crkve bude transparentno i da se rad nedjeljom adekvatno plati“, dodao je.

Bernardić se u izlaganju osvrnuo i na nedavne izjave hvarskog biskupa mons. Petra Palića koji je u svojoj propovijedi istaknuo da danas “sve više osjećamo svojevrsnu vjersku nepismenost novih generacija” te da je “za razliku od apostolskih vremena, kad je poganstvo bilo nešto izvan i nasuprot vjerničkim zajednicama, danas sekularizam ušao u kuće i postao dijelom našeg postojanja”.

“To zapravo pokazuje elementarno nepoznavanje pojma sekularnosti i uplitanje Crkve u temeljna prava i slobode pojedinca zajamčene Ustavom Republike Hrvatske”, istaknuo je Bernardić i obrazložio, pozivajući se na Center for Civil Courage, kako je “pogrešno sekularizam poistovjetiti s ateizmom, jer sekularnost ne znači nepostojanje ili čak zabranu religije – naprotiv preduvjet sekularnosti jest postojanje slobode savjesti i vjeroispovijesti, prava na pripadanje vjerskoj zajednici, prava na promjenu ili napuštanje određene vjerske zajednice, kao i prava na nevjerovanje i nepripadanje ni jednoj vjerskoj zajednici“.

“Poštivanje sekularnih vrijednosti nužan je uvjet održavanja i jačanja demokratskog društva zasnovanog na poštivanju ljudskih prava. Sekularnost je jamac jednake slobode savjesti, vjeroispovijesti i vjere za sve ljude“, istaknuo je.

Istup hvarskog biskupa ocjenjuje još jednim pokušajem “neadekvatnog miješanja Crkve u život građana pa čak i u politiku“.

“Svjedoci smo kako pojedini crkveni velikodostojnici kao i nevladine organizacije, izravno zastupaju interese Crkve kroz teme kao što su ustavna definicija braka, zabrana pobačaja, prava istospolnih zajednica i ukidanje Istanbulske konvencije. U Hrvatskoj u 21. stoljeću nitko ne smije biti diskriminiran ni po kojoj osnovi. SDP će nastaviti s borbom protiv svakog oblika nepravde, nejednakosti i diskriminacije, kako bi Hrvatska bila moderna, progresivna europska zemlja. A da bi bila u pravom smislu te riječi moderna i progresivna, potrebna je i revizija vatikanskih ugovora“, kazao je predsjednik SDP-a.

Bernardić je mišljenja kako se i nastava vjeronauka u školama mora reorganizirati i to na način da se održava “prvi ili posljednji školski sat kako ostala djeca koja ga ne pohađaju ne bi bila diskriminirana“.

“No, međutim stava smo da je u konačnici, vjeronauku mjesto u crkvama, a ne u školama. Jer, i ovdje ću citirati pokojnog don Ivana Grubišića, koji je rekao da je “vjeronauk u školi učinio negativnu stvar za samu Crkvu, ako Crkva hoće spasiti svoj identitet i poslanje, vjeronauk se mora vratiti u njezine prostore. Samo tako će mlade i djecu vezati za sebe“, poručio je.

Na kraju izlaganja je dodao kako je i rad nedjeljom u Hrvatskoj potrebno bolje regulirati, jer “iako ga se ne može u potpunosti zabraniti, s obzirom na činjenicu da je Hrvatska turistička zemlja, uz uvedene jasno definirane obveze poslodavca, rad nedjeljom bi trebalo adekvatno platiti“.