Zastupnica u Europskom parlamentu, dr. Biljana Borzan zajedno s članom saborskog odbora za zdravstvo te bivšim ministrom zdravstva, prim.dr. Sinišom Vargom, predstavila je danas u Saboru inicijativu SDP-a  za zabranu prodaje energetskih pića mlađima od 18 godina.

„Ako pitate bilo kojeg roditelja bi li svojem djetetu, primjerice, osnovnoškolcu, dao ujutro šalicu turske kave začinjene sa šest kockica šećera, vjerujem kako bi odgovor zasigurno bio negativan. Stoga je nejasno zašto je djeci dopušteno piti nezdrave energetske napitke u kojima ima barem jednako toliko šećera i kofeina, a često i više od navedenog. Uostalom, kakvi su to fizički i psihički iscrpljeni desetogodišnjaci kojima treba energetski napitak da ih “digne”? Radi se o klasičnom ispiranju mozga reklamiranjem, i to djeci koja u toj dobi imaju i viška energije“, rekla je Borzan na početku.

Svjesni negativnih konotacija koje povezuju djecu i njihove proizvode, udruženje proizvođača Energy Drinks Europe objavilo je upute svojim članovima da reklamama ne ciljaju na djecu mlađu od 12 godina te da ne plasiraju proizvode u i blizu škola. Usprkos tome, djeca, adolescenti i mladi su glavni potrošači tih pića.

Iako nije imenovala proizvođača, Borzan je navela kako jedan poznati energetski napitak u sebi sadrži količinu šećera koja je jednaka čak 18 kockica šećera.

U samo jednoj limenci omiljenog energetskog pića, nalazi se dakle,  80 grama kofeina, 25 grama šećera, ali i drugih štetnih tvari.

Svaki peti adolescent u Europi popit će mjesečno više od 7 litara energetskih pića, što je uznemirujući podatak, ocijenila je SDP-ova zastupnica.

Veza između djece i njihove navike ispijanja energetskih pića problematična je na više razina, a Borzan je izdvojila neke od njih.

„Prvo je unos velike količine šećera što negativno utječe na ionako značajan problem pretilosti u Europi. Drugo je konzumiranje kofeina, taurina i drugih tvari čiji utjecaj na razvoj djeteta tek treba istražiti. Treće je formiranje ukusa kod djece, odnosno navikavanje na izuzetno slatko piće. Četvrto je miješanje žestokih pića i energetskih napitaka koje je popularno među tinejdžerima.“

Borzan je podsjetila i na činjenicu da čak 26,4% djece školske dobi u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu  te kako se Hrvatska nalazi na neslavnom sedmom mjestu u Europskoj uniji po pitanju problema pretilosti djece.

Iznijela je i alarmante podatke o prehrambenim navikama tinejdžera u Hrvatskoj pa tako njih čak 76% ne jede dovoljno povrća i voća, više od polovice ispitanih preskače doručak, a ne bave se ni tjelesnom aktivnošću i sl.

„Očito je da se nešto mora promijeniti. Jedan od prvih koraka je i ova javnozdravstvena akcija kako bismo našoj djeci usadili zdrave navike da jednog dana odrastu u zdrave pojedince.“

S obzirom da u Hrvatskoj nema proizvodnje energetskih napitaka, niti takve industrije, ovim se potezom ne bi ugrozilo nijedno radno mjesto. Riječ je o apolitičnoj javnozdravstvenoj inicijativi koja bi trebala nadići stranačke podjele u cilju zaštite zdravlja naše djece, pojasnila je Borzan.

Iako je već ranije pozivala ministra Kujundžića da se založi za ovo pitanje, trenutačni ministar zdravstva joj je poručio kako je u Hrvatskoj nemoguće zabraniti prodaju energetskih pića maloljetnim osobama jer bi se to kosilo s pravilima Europske unije.

Međutim, kako je kasnije istražila Borzan, ministar nije bio u pravu. Odgovor na pitanje potražila je od same Eurospke komisije koja je navela kako je takav potez u potpunosti u ingerenciji zemlje članice, a zemlje koje su se dosad odlučile na ovaj korak su Latvija i Litva, dodala je Borzan.

SDP-ov Siniša Varga je predstavio prijedloge izmjena zakona o trgovini i ugostiteljskoj djelatnosti kojima bi se zabranila prodaja energetskih pića maloljetnicima.

Siniša Varga:

„Više od četvrtine djece školske dobi u RH ima prekomjernu težinu, a 11,2 posto ih je pretilo. Tome pridonose i energetski napitci, a sve više medicinskih znanstvenih članaka govore u utjecaju stimulansa u energetskim pićima na organizam u razvoju, naročito na krvni tlak i bolesti srca. Na svakoj limenci stoji upozorenje da se konzumacija ne preporučuje djeci, trudnicama i dojiljama. Usprkos tome, djeca i tinejdžeri ih kupuju bez ikakvih ograničenja, a prodaja im kontinuirano raste.“

 

Naši zastupnici pozvali su vladajuću stranku, kao i saborsku većinu, da prilikom razmatranja ovog prijedloga izmjena zakona zanemare činjenicu da je on došao iz oporbe jer, kad je riječ o zdravlju, mora postojati konsenzus. Prijedlozi izmjena u saborsku proceduru krenut će navjerojatnije početkom idućeg tjedna.

 

Iz Ureda Biljane Borzan poslali su priopćenje vezano uz navedene zakonske prijedloge, kojeg prenosimo u cijelosti:

 

„Veza između djece i energetskih napitaka je problematična na više razina. Prvo je unos velike količine šećera što negativno utječe na ionako značajan problem pretilosti u Europi. Drugo je konzumiranje kofeina, taurina i drugih tvari čiji utjecaj na razvoj djeteta tek treba istražiti. Treće je formiranje ukusa kod djece, odnosno navikavanje na izuzetno slatko piće. Četvrto je miješanje žestokih pića i energetskih napitaka koje je popularno među tinejdžerima“, upozorila je Borzan.

Europarlamentarka je prethodno od Europske komisije zatražila tumačenje krše li nacionalne zabrane prodaje energetskih pića djeci pravila Unije. Komisija je odgovorila da to spada u nadležnost država članica te kako nije poduzimala nikakve pravne korake protiv Litve (2014.) i Latvije (2016.) koje su takve zabrane već donijele.

„Više od četvrtine djece školske dobi u RH ima prekomjernu težinu, a 11,2 posto ih je pretilo. Tome pridonose i energetski napitci, a sve više medicinskih znanstvenih članaka govore u utjecaju stimulansa u energetskim pićima na organizam u razvoju, naročito na krvni tlak i bolesti srca. Na svakoj limenci stoji upozorenje da se konzumacija ne preporučuje djeci, trudnicama i dojiljama. Usprkos tome, djeca i tinejdžeri ih kupuju bez ikakvih ograničenja, a prodaja im kontinuirano raste“, kazao je Varga.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 68 posto adolescenata i 18 posto djece redovito konzumira energetska pića. Europska agencija za sigurnost hrane je 2013. provela istraživanje o uzorcima konzumacije. Među djecom ispod 12 godina koji su redoviti konzumenti, njih 60 posto je kazalo da ih pije jer im se sviđa okus, dakle piju ih radi šećera. Zabrinjavajuće je da je  40 posto njih reklo da ih konzumira jer im treba energije.

„Kakvi su to fizički i psihički iscrpljeni desetogodišnjaci kojima treba energetski napitak da ih “digne”? Radi se o klasičnom ispiranju mozga reklamiranjem, i to djeci koja u toj dobi imaju i viška energije. Nema značajne proizvodnje tih napitaka u Hrvatskoj, a za provedbu novih propisa nisu potrebna dodatna sredstva u proračunu. Argumenti su premoćno na strani javnog zdravlja“, – smatra Borzan.

Svjesni negativnih konotacija koje povezuju djecu i njihove proizvode, udruženje proizvođača Energy Drinks Europe objavilo je upute svojim članovima da reklamama ne ciljaju na djecu mlađu od 12 godina te da ne plasiraju proizvode u i blizu škola. Usprkos tome, djeca, adolescenti i mladi su glavni potrošači tih pića.

„Pozivamo vladu da djeluje u skladu s Nacionalnim programom „Živjeti zdravo“ kako bi Hrvatska postala treća zemlja EU koja štiti javno zdravlje mladih na ovaj način. Kada su u pitanju djeca, trebamo nadići stranačke razlike, surađivati i napraviti odlučne korake u pravom smjeru.“

Cijelu konferenciju za medije možete pogledati ovdje.