Druga godišnjica ulaska Hrvatske u Europsku uniju

    Prije točno dvije godine Hrvatska je postala 28. punopravna članica Europske unije. Nakon deset godina pregovora, našoj zemlji otvorile su se brojne mogućnosti, ali smo dobili i neke nove odgovornosti. U nastavku smo sumirali najvažnije učinke ulaska u Europsku uniju. Rezultati pokazuju da Hrvatska ide naprijed, raste izvoz, industrijska proizvodnja, a nezaposlenost se smanjuje.

    Učinci integracije u jedinstveno europsko tržište prvenstveno se vide u rastu izvoza. Hrvatska je u prva četiri mjeseca 2015. zabilježila rast izvoza od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od toga je izvoz u zemlje članice EU rastao za 12 posto. Integriranost naše zemlje u zajedničko tržište pokazuje i činjenica da raste izvoz u zemlje članice koji nisu tradicionalni hrvatski trgovinski partneri, poput Latvije, Portugala ili Španjolske. Također, ostvaren je rast izvoza i prema zemljama CEFTA-e, unatoč negativnim prognozama.

    Ulazak u Europsku uniju ima pozitivan utjecaj i na rast izravnih stranih investicija, a prema podacima Europske komisije, značajno je poboljšana i investicijska klima.

    Izravna strana ulaganja porasla su za 400 posto u 2014. u odnosu na 2013., odnosno sa 735 milijuna kuna na 2,876 milijardi kuna.

    Istovremeno se oporavlja industrijska proizvodnja i raste osobna potrošnja, što je rezultiralo izlaskom iz dugogodišnje recesije i ostvarivanjem rasta gospodarstva od 0,5 posto.

    Posebno su važni pozitivni pomaci koji se događaju na tržištu rada.

    U svibnju ove godine, treći mjesec zaredom, zabilježen je porast ukupnog broja zaposlenih osoba na mjesečnoj razini, a u prvom kvartalu ove godine imamo 34 tisuće više zaposlenih nego u istom kvartalu lani.

    Također, u svibnju je zabilježena je i najniža stopa nezaposlenosti u zadnje tri godine i iznosila je 17,1 posto. Svjesni smo da je i dalje previsoka, ali sve pozitivniji pokazatelji iz mjeseca u mjesec pokazuju da naš rad daje rezultate i da Hrvatska ide naprijed.

    U kontekstu članstva Hrvatske u Europskoj uniji najčešće se spominje iskorištenost sredstava iz fondova EU. Za razdoblje 2007. – 2013. ugovorena su sva sredstva iz IPA-e i strukturnih fondova, ukupno 1 414 344 075 eura, a dosad je isplaćeno 569 784 027 eura. U mandatu Vlade predvođene SDP-om ugovorena je 1,161 milijarda eura, a isplaćeno 442,8 milijuna eura. Usporedbe radi, na kraju 2011. bilo je ugovoreno svega 252 milijuna eura, a isplaćeno 127 milijuna, dok 2007. i 2008. nije bilo ništa ugovoreno.

    Također, Hrvatska je primila više sredstava iz proračuna EU nego što je u njega uplatila.

    Od ulaska u punopravno članstvo u plusu smo 105,27 milijuna eura ili 802 milijuna kuna.

    Ako se u obzir uzmu i izravne uplate agencija Unije korisnicima u Hrvatskoj, plus je još i veći.