Grbin: Proračun neće dovesti od napretka, održava status quo

    Saborski oporbeni klubovi ocijenili su u četvrtak da je prijedlog proračuna za 2021. nerealan, da ne omogućuje napredak nego održava status quo, a vladajući su isticali da ga treba sagledati u kontekstu trenutnih izazova.

    Predsjednik SDP-a Peđa Grbin istaknuo je da proračun neće dovesti do napretka. Smatra da postoji neizvjesnost kod donošenja proračuna zbog krize, ali nema razumijevanja da, unatoč izazovima, iste probleme pokuša riješiti na isti način koji nije dosad davao rezultate.

    “Proračun je kontinuirani nastavak održavanja statusa quo”, ocijenio je Grbin, upozorivši da u proračunu nisu predviđena novčana sredstva za plaćanje dugova u zdravstvu za veledrogerije i prekovremene sate.

    Naveo je da je ranije pitao premijera može li garantirati da će zdravstveni proračun biti održiv, no vjeruje kako mu premijer to ne može garantirati, jer se ponavljaju prijašnje greške u vidu ne osiguravanja sredstava za financiranje dugova, koji bi mogli ponovno dovesti do situacije da građani neće imati lijekova.

    “Novaca za sve to nema. A za što ima? Ima za sufinanciranje jedinica lokalne samouprave zbog rupe koja će nastati izmjenama poreza na dohodak i da bi 7.000 onih s najvećim plaćama bilo porezno rasterećeno”, rekao je Grbin.

     

    Boris Lalovac je, osvrnuvši se na desetogodišnju Strategiju istaknuo da Hrvatska može maksimalno dosegnuti gospodarski rast od 3 posto. Projekcije su da ćemo tek 2033. dostići Sloveniju, ali Sloveniju iz 2019. godine.

    “Ovo što piše u Strategiji nema u proračunu. Nadamo se da će u sljedećem proračunu sve to pisati i da će se primjenjivati”, rekao je Lalovac.

    Ističe da se 25 posto proračuna odnosi na sredstva Europske unije te da je potrebno napraviti dodatak proračunu, kojim bi se pokazalo koji su sve pozitivni efekti za rješavanje krize.

    “Ono što je Moodys odlučio je politička odluka. Hrvatska ima perspektivu u korištenju EU sredstava i ulazimo u europski tečajni mehanizam gdje ćemo riješiti ogromni dio tečaja koji je u Hrvatskoj, oko 500 milijadri kuna je vezano uz euro”, rekao je Lalovac.

    EU sredstva ne možemo koristiti samo kako bi nešto asfaltirali, naveo je i kako hrvatska poduzeća imaju slabu konkurentnost, te da su banke potpuno zatvorile svoja financiranja gospodarstva.