Grman Kizivat: U poljoprivredi je nužno izraditi Krizni plan

    Saborska zastupnica SDP-a Martina Grman Kizivat u svom priopćenju za medije istaknula je kako je SDP uputio amandmane na paket zakona iz resora poljoprivrede te navela nužnost izrade Kriznog plana.

    U Hrvatskom Saboru su pred donošenjem tri vrlo važna zakona: Zakon o poljoprivredi, Zakon o uzgoju domaćih životinja i Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama. Tokom rasprave iznijeli smo brojne prijedloge koji u većini nisu uvršteni u konačne tekst Zakona, što je nažalost uobičajeno postupanje. Stoga u Saborsku proceduru šaljemo amandmane vođeni osnovnim ciljem davanja potpore preostalim proizvođačima i prerađivačima.

    Tražimo da se među strateške dokumente u Zakonu o poljoprivredi uvrsti i što prije izradi Krizni plan. Dokument kojim će se utvrditi mjere za procjenu i upravljanje rizikom koje se mogu pokrenuti u kriznim situacijama i kojima se uspostavljaju mehanizmi za odgovor na prehrambene krize u području poljoprivrede, ribarstva i sigurnosti hrane. S obzirom na situaciju uzrokovanu Corona virusom u kojoj smo svjedočili zatvaranju granica, ograničenom kretanju stanovništva i prijevozu roba kao i otežanoj opskrbi hranom predlažemo da se izradi novi strateški dokument kojim bi se definiralo postupanje u kriznim situacijama na nacionalnoj razini. Da je takav dokument bio pripremljen još prošle godine na početku pandemije, kaos i nesnalaženje na potresom pogođenim dijelovima Hrvatske vjerojatno bi bili
    izbjegnuti.

    Nadalje, tražimo da se ne prihvati prijedlog Vlade o ukidanju Katastra pčelinje paše. Koliko znamo navedeni katastar je uspostavljen još 2011. godine i za njega su izdvojena značajna sredstva iz državnog proračuna. Katastar je osnovna baza pčelinjaka i praćenja medonosnog potencijala kao važnog čimbenika za razvoj sektora, planiranje i povećanje proizvodnje. Sad Ministarstvo „baca“ taj novac i ukida Katastar, što je neprihvatljivo. Smatramo da Katastar treba nadopunjavati i usavršavati kao i to da ga mora voditi Ministarstvo. Prenošenje zadataka na druge dovest će do novih troškova za pčelare, a samo Ministarstvo ima više od 1000 zaposlenih službenika i poslove može obavljati po službenoj dužnosti. Za to ih građani plaćaju.

    Po novim odredbama Ministarstvo „prenosi“ operativni dio poslova vođenja „pašnog reda“ na Hrvatski pčelarski savez. Ova odredba nije jasna jer ne propisuje što se podrazumijeva pod pojmom „operativni dio poslova“ i da li će za njih država i pčelari plaćati naknadu Hrvatskom pčelarskom savezu. Ta će se pitanja prema konačnom prijedlogu Zakona propisivati pravilnikom koji donosi ministrica. Smatramo da takva odredba treba biti propisana Zakonom pogotovo iz razloga što ne postoje prekršajne odredbe u slučaju da se „operativni dio poslova“ ne provodi u skladu s propisima.

    U Zakonu o nepoštenim trgovačkim praksama predlažemo da se u pokvarljive poljoprivredne i prehrambene proizvode uz svježe ribe dodaju i morski organizama. Ministarstvo stalno zaboravlja sektor ribarstva. Tako o njemu nema referenci u Nacionalnoj razvoj strategiji do 2030, ali ni u Nacionalnom planu opravka i otpornosti.

    S ciljem zaštite malih i srednjih poljoprivrednika predložili smo jasno definiranje trenutku u kojem se izdaje otkupni blok koji ima funkciju računa. Naime na osnovi informacija sa terena ponekad se otkupni blok ne izdaje u trenutku preuzimanja robe već nakon određenog vremena. Ovim Zakonom treba zaštiti sve dionike u lancu opskrbe hranom, a prije svega male i srednje poljoprivrednike i poduzetnike. Dali smo i prijedlog jasnijeg definiranja nepoštene trgovačke prakse koja se odnosi na akcijske cijene na osnovi iskustva drugih članica Europske unije. Postojeća odredba je nejasna, nespretna i dvosmislena kao i velik dio Zakona. Iz tog razloga brojne fizičke i pravne osobe postavljaju pitanja, a pojašnjenja im se od strane Ministarstva poljoprivrede i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja daju u pisanoj formi kao „odgovori na pitanja adresata Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom“. Samim Zakonom nije propisano da li su ti odgovori pravno obvezujući i da li fizičke i pravne osobe mogu biti kažnjene ako postupaju po odgovorima jer Zakonom nisu jasno propisane pojedine odredbe.

    Iz svega navedenog može se zaključiti da postoje brojne nedorečene i nejasne odredbe u konačnim prijedlozima Zakona. Uz već nekoliko puta istaknuto „zaobilaženje“ Ministarstva kad su u pitanju prioriteti iz Europskog zelenog plana i EU strategije od polja do stola sad imamo „zaboravljanje“ još jednog EU strateškog dokumenta, a to je Strategija bioraznolikosti do 2030.

    Samo da podsjetimo ministricu da su u Europskoj uniji oprašivači neophodni za opstanak 84% poljoprivrednih vrsta, a 76% proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju. Samo po pitanju poljoprivredne proizvodnje doprinos oprašivača je procijenjen na 15 milijardi eura godišnje. Iz tog razloga je u Strategiji bioraznolikosti istaknuta važnost oprašivača i ključni cilj zaštite ekosustava vezan uz obnovu populacije oprašivača te niz mjera koje bi trebale smanjiti pritisak na njihova prirodna staništa. Čini nam se da je gašenjem Katastra i prebacivanjem „operativnog dijela poslova“ Ministarstvo na putu da uništi na nacionalnoj razini prijašnje napore na zaštiti oprašivača prije svega pčela.