Prijedlog državnog proračuna za 2006. godinu, o kojemu će u utorak raspravu započeti saborski zastupnici, nije ni razvojan, niti socijalan. Nastavi li Vlada s politikom koju sada provodi, Hrvatska će završiti u krizi.

Velikih strukturnih zahvata u najvažnije dijelove gospodarstva nema. Nedostatak vizije aktualne Vlade osjećaju već građani u svakodnevnom životu, a sutra će ih – posredno ili neposredno – osjetiti i cijela Hrvatska – kako se buu zahuktavali pregovori s Europskom unijom i kako EU Hrvatskoj bude nametala sve oštrije kriterije.

SDP-ovi saborski zastupnici izrazili su danas zabrinutost smjerom u kojem ova Vlada vodi Hrvatsku, naglašavajući da riječ sada moraju preuzeti oni koji nude razvoj i rješavanje problema.

Predsjednik Račan izrazio je zabrinutost i kao predsjednik Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, jer smatra da će se Vladina neposobnost itekako odraziti na pregovore i poziciju Hrvatske u njima. «Europa traži iste standarde za sve; mi eventualno možemo ispregovarati prijelazni period tako da neke potpore traju nekoliko godina, dok ne restrukturiramo jedan broj djelatnosti. No, kako vidimo, restrukturiranja nema, programa nema i to je ta velika opasnost pred kojom je Hrvatska».

Dr. Ljubo Jurčić komparirao je usopješnost bivše SDP-ove i aktualne Vlade na stopi gospodarskog rasta ranija je vlada od negativne stope od – 0,9% rast povećala na na 5,2 % u 2002. godini, a HDZ-ova ga smanjila na 3,8 %, a predviđa se i njegovo daljnje smanjenje.

Manji gospodarski rast konkretno znači umanjene šanse za veće plaće, mirovine, poboljšane zdravstvene usluge.Raste i inflacija, upozorava Jurčić, a broj nezaposlenih iz mjeseca u mjesec sve je veći.

Dr. Mato Crkvenac dijeli mišljenje svojih kolega zastupnika, osobito ističući neke podatke o dugu: dug opće konsolidirane države je 2003. godine bio 52 % BDP-a, (60 % je maksimalna granica), a u kolovozu ove godine bio je 54 %, što znači da ova Vlada godišnje udio duga u BDP-u povećava za jedan posto. Bruto inozemni dug u prosincu 2003. godine iznosio je 19,8 mlrd eura, a u kolovozu 2005. godine 24 mlrd eura. Unutarnji dug povećan je za 20 mlrd kuna: u prosincu 2003. iznosio je 34,7 mlrd kuna, a u srpnju 2005. 53,8 mlrd kuna.

Slavka Linića, pak, zabrinjava još uvijek visok udio državnog vlasništva u INI, HEP-u, HŽ-u, što, kaže on, znači da Vlada kroz te grane može utjecati na gospodarski razvoj, i više učiniti u izvozu energetike i u razvoju uslužnih djelatnosti. U HEP-u već tri godine nije bilo velikih ulaganja, slično je i u INI, adok se u Hrvatskom telekomu, umjesto u razvoj, profit ulaže u dividendu.

Najavljeno smanjenje subvencija osobito će, upozorava Linić, pogoditi brodogradnju. U teškoj situaciji je i željeznica, podsjeća Linić na SDP-ovu saborsku interpelaciju, reforma poljoprivrede nije ni započela, a Hrvatske autoceste ”zaslužile” su 700 milijuna kuna manje,iako Vlada najavljuje izgradnju ceste do Siska, novi most na pelješcu itd.

Dragica Zgrebec kritikama dodaje i ovu: proračun je sastavljen prema potrebama i željama lokalnih organizacija HDZ-a.

I najvažnije: država opet ne plaća svoje obveze, rastu dugovi u pljoprivredi, zdravstvu, nema novih poticaja za zapošljavanje, nema sređivanja stanja u državnoj upravi. Stagnacija u državi ovim se proračunom nastavlja i to dugoročno mora dovesti do krize i kolapsa – zaključuju SDP-ovi saborski zastupnici.