Regionalna politika Vlade Andreja Plenkovića već u prvih godinu dana mandata doživjela je funkcionalni kolaps. – jedna je od vrlo oštrih ocjena izrečenih na zajedničkoj tiskovnoj trojice zastupnika SDP-a: Branka Grčića, Damira Mateljana i Marka Vešligaja, na temu absorpcije EU fondova i novog indeksa razvijenosti jedinica lokalne samouprave u RH.

Vladinom poreznom reformom ukinute su razlike u plaćama učitelja, profesora i liječnika između najrazvijenijih i najnerazvijenijih sredina, što za nerazvijene predstavlja ogroman problem. Ukinute su ili smanjene olakšice za poduzetnike, a kumulativno su ukinute sve mjere za nerazvijene sredine koje su u proračunu teške 700 milijuna kuna i ta su sredstva ulivena u ovih 1,5 milijardi kuna iz čega se onda dijeli svima. – Branko Grčić

Grčić je iznio čitav niz statističkih podataka kojima je potkrijepio tvrdnju kako je novi indeks razvijenosti Plenkovićeve vlade deformirani stav prema samom kriteriju: tko uopće je, a tko nije nerazvijen. Granica nerazvijenosti više nije dosadašnja od 75 % prosjeka razvijenosti RH nego je sada 100 % – što je samo po sebi jedinstven slučaj koji proizvodi gotovo bizarne situacije. Jedna od takvih na koju je ukazao Branko Grčić je situacija u kojoj će prema novoj indeksaciji Vlade u istoj skupini biti Škabrnja s prihodom od 900 kuna po stanovniku i Kostrena s 9.000 kuna po stanovniku što svjedoči o apsurdu ovog prijedloga.

Čak 69 općina smjestilo se u razred od 99% do 101% razvijenosti, dakle unutar samo 2 %, dok su porez i prirez na dohodak i fiskalno poravnanje bila jedina dva kriterija Vladine regionalne politike.

Niti Damir Mateljan nije štedio Vladu ocijenivši kako je donijela “paketić od 3 površinska zakona” misleći pri tom na Zakon o financiranju lokalne samouprave, takozvani Lex šerif i Zakon o izmjenama zakona o regionalnoj samoupravi.

Županijske agencije za apliciranje EU sredstava iz EU Fondova nemaju kapacitet za taj posao, a njima se taj posao sada povjerava. To su brodovi za uhljebljivanje HDZ-ovih kadrova. Vlada u zadnjem mjesecu prije stanke donosi zakone koji pokazuju da nema snage za reforme koje bi omogućile povlačenje više od 10 milijardi €, koje su RH nominalno na raspolaganju. – Damir Mateljan

Marko Vešligaj izrazio je žaljenje što kod indeksa razvijenosti nije u obzir uzet važan parametar stanja i izgrađenosti komunalne infrastrukture. Općina Pregrada, koju vodi Vešligaj, novim indeksom razvijenosti je skočila za određen broj mjesta, ali je istim kriterijem Pregradi onemogućen pristup EU fondovima. Vešligaj je upozorio na nedopustivu sporost Ministarstava u donošenju odluka o natječajima pri čemu je kao primjer iznio natječaje o nerazvrstanim cestama koji se rješavaju i po godinu dana od dana zaključenja.

U četvrtoj od ukupno sedam godina korištenja EU sredstava, u ovom ciklusu Hrvatskoj je isplaćeno ukupno 777 milijuna €, što predstavlja tek 7,3% udjela ukupno raspoloživih sredstava – rezimirao je Grčić, a kao razlog za toliki nivo podbačaja označio je Sustav apliciranja koji prema njegovom mišljenju – jednostavno ne funkcionira. Ovih dana vodi se rasprava o mogućim sankcijama, a SAPU kao neovisna agencija mora postupati po procedurama EU. Samo za prugu Dugo selo – Križevci izrečeno je 60 milijuna kuna penala, a već za 15 dana Hrvatskoj istječe rok do kojeg se moraju iskoristiti sva sredstva iz 2014.

Pravi udar očekuje se krajem iduće godine, Hrvatska bi se mogla suočiti s opozivom nekoliko stotina milijuna eura, ukoliko se bitno ne ubrza korištenje sredstava. – Branko Grčić

Krajnji rezultat potpunog podbačaja u absorbciji EU fondova je usporavanje rasta Republike Hrvatske što i sama Vlada indirektno priznaje svojim projekcijama za naredne godine, a koje su manje od projekcija u ovoj godini. Na pitanje novinara hoće li biti političkih problema oko gradnje Pelješkog mosta, Grčić je rekao da politički problem postoji od početka, ali da su izvršena tehnička podešavanja koja omogućuju slobodan prolaz te da još od 2013./14 RH ima punu potporu EU za gradnju Pelješkog mosta. Na pitanje novinara Hrvoja Krešića da se ministrica Žalac žali na nepripremljenost EU projekata u periodu Milanovićeve Vlade 2014./2015., Grčić je rekao kako je ta Vlada 2011.-e zatekla 40 milijuna € opoziva sredstava za 2007., da je apsorpcija te Vlade bila 87 %, a da je sadašnje kašnjenje u povlačenju sredstava od 1,2 do 1,3 milijardi €.

Čiovski most, obilaznica Kaštela, Dubrovački aerodrom i pruga Dugo Selo – Križevci plus punih milijardu kuna ugovorenih projekata u vodoopskrbi i odvodnji ono je što smo realizirali u mandatu Vlade Zorana Milanovića i što su naslijedile obje Vlade nakon nje, dok danas najveći deficit imamo u okolišu gdje je Vlada HDZ-a i Mosta poništila cjelokupan postavljeni koncept gospodarenja otpadom, rezultat toga je da je u tom području gotovo sve stalo i obustavljeno. – Branko Grčić