Jerković: Energetska tranzicija ne smije dovesti do raslojavanja društva na one koje imaju pristup čistoj energiji i one koji nemaju

    Sudjelujući na 6. međunarodnom energetskom forumu INTERENEF, Energetska tranzicija i zeleni gradovi Mediterana koji se danas održava u Splitu, hrvatska zastupnica i članica Odbora za industriju, istraživanje i energetiku Europskog parlamenta Romana Jerković, govorila je na temu „Energetska kriza i energetska tranzicija u Europi“.

    Uvodno je istaknula kako je energetska kriza u kojoj se nalazi Europa velikim dijelom i kriza nečinjenja i ignoriranja problema, jer je Europa bila itekako svjesna svoje energetske slabosti i ovisnosti puno prije ruske agresije na Ukrajinu. Istovremeno, kako navodi, povijesno važan Europski Zeleni plan trebao je biti putokaz prema klimatski održivom modelu gospodarenja prirodnim resursima, ali je zbog manjka jedinstva europskih država u njegovoj primjeni i učestalih pokušaja da ga se prikaže kao glavnog i jedinog krivca energetske krize, sada doveden u pitanje.

    Naime, mnoge države članice nisu zainteresirane za njegovu provedbu, a dodatno je, pod pritiscima interesnih lobija, Europska komisija početkom godine nuklearnim elektranama i onima na zemni plin dala zelenu oznaku kao oblicima energije koji su prihvatljivi za velike investicije. Također, istaknula je kako je svoju šansu za ubrzanje energetske tranzicije propustila i Hrvatska, iako ima puno energetskih potencijala, poput poput energije sunca ili geotermalne energije.

    „Klimatska kriza, rat u Ukrajini i vrtoglavi skok cijene plina jasnije nego ikad pokazuju da se hitno moramo prebaciti na čiste, jeftine, izdašne i lokalne obnovljive izvore energije. Uz klimatski utjecaj, plin je postao i glavni pokretač energetske nesigurnosti i geopolitičkog rizika u Europi. Tako ova energetska kriza postaje zapravo bitka za slobodnu i demokratsku Europu kao geopolitičkog aktera koji će znati zaštiti svoje interese“, naglašava Jerković.

    U toj bitci i traženju rješenja, kako ističe, treba prije svega zaštiti građane, a teret krize prebaciti na one koji na ovoj krizi profitiraju. Tako je navela i podatak kako je profit energetskih kompanija u 2022. godini procijenjen na više od 200 milijardi eura.

    „Energetska tranzicija mora sadržavati i snažnu socijalnu komponentu te doprinijeti smanjenju energetskog siromaštva, a ne njegovom povećanju. Ona mora biti uključiva, a građani naši partneri u tom procesu. Jedan od načina snažnijeg uključivanja građana je i novi koncept „energetske zajednice građana“ kojim građani izravno preuzimaju proizvodnju energije u svoje ruke. Primjer projekta građanske energije može biti zajednička investicija skupine građana u postrojenje kao što su elektrane na solarnu energiju ili biomasu“, predlaže Jerković.

    Koncept građanske energije, zaključila je, važan je za poticanje građana na sudjelovanje, stvaranje inovacija i uključivanje u poslove energetskog sektora, te naglašava bitnu ulogu vlasništva zajednice nad proizvodnjom energije, čime zajednica izravno utječe na ispunjavanje globalnih i lokalnih klimatskih i energetskih ciljeva.