Cirkularna ekonomija i kreativne industrije stvaraju dobro plaćena radna mjesta
Joško Klisović, peti na listi i Mirela Holy, jedanaesta na listi SDP-a za EU izbore danas su u Zagrebu održali konferenciju za novinare na kojoj su predstavili dio SDP-ovog programa „Ravnopravna Hrvatska u EU“ posvećen novoj gospodarskoj, okolišnoj i društvenoj paradigmi. Joško Klisović je naglasio kako ulazak u EU nije sam sebi svrha, već je cilj ubrzano urediti državu i društvo na dobrobit hrvatskih građana koristeći mehanizme, standarde i dobre prakse EU. Naglasio je kako zaslužujemo živjeti u uređenoj Hrvatskoj po europskim standardima i u progresivnoj Europi ravnopravnih građana te da će se SDP u EU parlamentu zalagati za Hrvatsku europskih standarda, jačanje europskog identiteta uz puno poštivanje i njegovanje vlastitog nacionalnog, Europu koja ravnomjerno razvija sve svoje regije i članice i koja ide prema novoj paradigmi, a ta je paradigma dosljedna implementacija održivog razvoja.
Klisović se posebno založio za utvrđivanje europskog standarda mirovina koji je usklađen s troškovima života u svakoj članici te za Europski okvir minimalne plaće koja mora biti iznad razine siromaštva.
Mirela Holy je naglasila da je održivi razvoj središnji cilj Strategije EU2020 koji u području gospodarstva podrazumijeva tranziciju sa sadašnje linearne na cirkularnu ekonomiju. Procjene primjene cirkularne ekonomije u EU sežu do rasta produktivnosti za 30% do 2030. uz 1% rasta BDP-a i stvaranje dva milijuna novih radnih mjesta.
Dizajnerski, ekološki i uporabni standardi cirkularne ekonomije donose uštede koje se u EU procjenjuju na 600 milijardi eura godišnje. No, tranzicija s linearne prema cirkularnoj ekonomiji nije moguća bez integriranog gospodarenja otpadom. Iako nam na raspolaganju stoje sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za koja iznose 475 milijuna eura predviđenih za financiranje projekata u sektoru otpada, Hrvatska nije ispunila nijedan cilj iz EU otpadnih direktiva. Stoga će se SDP zalagati za promptnu realizaciju sustava integriranog gospodarenja otpadom, kako se postojeći jaz između razvijenih europskih država i Hrvatske još više ne bi produbio.
Za cirkularnu tranziciju važno je i poticanje projekata iz domene kreativnih industrija i bio gospodarstva jer su ideje te koje donose dodanu i dugotrajnu, održivu vrijednost proizvodima. Glavni naglasak je na inovativnosti i kreativnosti, stvaranju dodane vrijednosti na iskorištavanju ideja, a ne na iskorištavanju resursa. U kreativne (i kulturne) industrije se ubrajaju svi oblici dizajna, intelektualnog i kulturnog stvaralaštva, inovacija te medijske i zabavne industrije. Kreativne industrije u EU bilježe najveći rast u posljednjih nekoliko godina i u ovom trenutku već zapošljavaju 12 milijuna ljudi u EU, sudjeluju s 4% u BDP EU i pozicioniraju EU na 2. mjesto u svijetu po razvijenosti kreativnih industrija. Hrvatska ima sjajne dizajnere i inovatore kojima treba promocija i umrežavanje u EU i globalno, a u tome im mogu pomoći europarlamentarci iz Hrvatske, primjerice organizacijom izložbi u EU te organizacijom konferencija o kreativnim industrija u Hrvatskoj. Mirela Holy je na kraju zaključila da održivi razvoj daje mnogo mogućnosti za razvoj okolišu prijateljskih grana privrede koje samo treba pametno osmisliti.
