Bivši ministar financija iz SDP-ove vlade i aktualni saborski zastupnik Boris Lalovac za Express progovara o neradu HNB-a te o mjerama Vlade za ublažavanje inflatornog udara. Ne zna što bi očekivao od novog ministra gospodarstva jer nema iskustva, a prokomentirao je i novi, dobro plaćen posao koji čeka bivšeg ministra Tomislava Ćorića na mjestu viceguvernera u HNB-u.

Express: Kako gledate na ponašanje Hrvatske narodne banke, koja, čini se, ništa ne radi na obuzdavanja inflacije? Zadnji podaci govor da je ona 9,4 posto.

Hrvatska narodna banka već se predala po tom pitanju, odnosno predali su oružje. Vidimo samo da svako malo rade nove projekcije inflacije, a ništa se ne poduzima u vezi s tim. To su potvrdile i nedavne izjave guvernera da se neće raditi ništa do kraja godine. Mislim da je njima u HNB-u trenutno fokus na pozicijama koje će zauzeti u Europskoj središnjoj banci a ne na inflaciji.

Express: Što će to značiti za zemlju?

Mislim da je to već kraj što se tiče nacionalne monetarne politike. Prepustili su sve Europskoj središnjoj banci i očekuju podizanje kamatnih stopa u srpnju te uvođenje eura, za što je zakonska regulativa već prilagođena. HNB jedva čeka da uđemo u eurozonu da taj teret skine sa sebe te da se svi problemi rješavaju preko Europske središnje banke.

Express: Što će to značiti za građane i njihove kredite?

Jedino tko još može ići s mjerama prema građanima je Vlada, koja se koliko-toliko bori da umanji taj teret inflacije za građane. Prvi paket antiinflacijskih mjera, od energetskog dodatka za umirovljenike do ostalih mjera koje se tiču građana i gospodarstva, već je pojela inflacija. Sad je gotovo sigurno da će u drugom dijelu godine inflatorni pritisci nastaviti rasti, to je najavio i ministar financija. Vjerujem da će Vlada ići s novim paketom mjera za građane do kraja godine. To je jedino što realno možemo očekivati što se tiče pomoći građanima.

Express: Kako vidite tu pomoć? Paket mjera donesen je prije ruske invazije i daljnji rast cijena već je sve to pojeo.

Vlada ne može pomoći svima. Dijelu građana će pasti standard, a jedino kome Vlada treba pomoći su umirovljenici i socijalno ugroženi građani. Oni najveći dio svog dohotka troše na hranu, koja je porasla 13 posto, i energente, koji su rasli 16 posto, dok je indeksacija mirovina bila 2 posto. Ta skupina sigurno je najugroženija, a drugi dio građana nema što osim nadati se završetku ratnog sukoba i stabilizaciji stanja. Svi promatraju što će se raditi u Europi, gdje su otvorena pitanja kako suzbiti ovu inflaciju. Pred nama je da vidimo kako će reagirati Europska središnja banka, jer referentne kamatne stope još su na minimalnim razinama. Najavili su rast kamata, samo se svi boje recesije kao posljedice rasta kamatnih stopa.

Express: Koliko smo blizu recesiji?

U prvom kvartalu Amerika je u minusu, u EU Italija isto u minusu, Francuska u stagnaciji, a Njemačka malo iznad vode. Vidimo da tek dolazi do problema u Njemačkoj, jer ono što se sad tamo događa prelit će se na ostatak Europe u roku od dva do tri mjeseca budući da su oni generator europskoga gospodarskog rasta. Kad netko pita što će se dogoditi kod nas, ja analiziram što se zbiva u Njemačkoj i Italiji, naša dva najvažnija partnera i tržišta za turizam. Iz Njemačke stižu loše vijesti, od prekida isporuke plina, pojedini gradovi uvode redukciju struje za javnu rasvjetu, mnoge se kompanije zatvaraju. Nijemci su pesimističniji nego ikad prije.

Mene to više plaši od zbivanja u Americi. Sad je samo pitanje koje će prve mjere poduzeti Njemačka, za sada ih u javnosti još ne vidimo, no možda se pripremaju. Ove godine recesija nas sigurno neće zateći, no sljedeća godina bit će vrlo izazovna za Hrvatsku i za Europu pogotovo ako se ratni sukob nastavi do kraja godine.

Express: Vlada je korigirala procjenu rasta BDP-a na tri posto. Vjerujete li da je to realno?

Mislim da jest. Potrošnja kojoj smo svjedočili u prva dva-tri mjeseca, nakon popuštanja epidemioloških mjera, bila je snažna, no ona ima svoje limite. Uz ove cijene ta bi potrošnja mogla naglo pasti, no mislim da neće do toga doći prije jeseni. Dolazi turizam, najave su dobre, ali jesen će biti izazovna. Usporavanje aktivnosti sigurno se očekuje krajem godine. Ono što nije dobro jest da je Vlada priznala manju gospodarsku aktivnost, povećava se inflacija, a nema instrumenata što se tiče monetarne politike. Fiskalne mjere sad su potrošili i ništa se ne najavljuje za rujan. Bilo bi dobro čuti od ministra, odnosno Vlade, koji su to instrumenti kojima namjerava pomoći građanima.

Express: Gdje ih vi vidite? Bili ste ministar financija.

Prvenstveno vidim mjere, kao što sam rekao, za najugroženije skupine, što su svakako umirovljenici. Za srednji sloj drugi je korak povećanje neoporezivog dohotka na 5000 kuna, što su pohvalili sindikati i poslodavci. Mislim da bi Vlada do kraja godine, ako će se standard urušavati, mogla posegnuti za tim instrumentom. Doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje u ovim se okolnostima ne mogu smanjiti i toga su svi svjesni.

Express: Rashodi su rebalansom povećani za gotovo 11 milijardi kuna, a trećina novca otpada na dugove sustava bolnica prema veledrogerijama. Vjerujete li da možemo izdržati s ovim proračunom do kraja godine?

To je samo 11 milijardi kuna koje su prikazane, kako bi se Europskoj središnjoj banci i EK pokazalo da držimo deficit pod kontrolom. Sigurno ima još četiri ili pet milijardi koje nisu prikazane, a radi se o troškovima zdravstva, čiji je ukupan dug bio oko šest milijardi, a u rebalansu su priznate tri i pol milijarde. Tu je još i novac koji se planira za nabavu plina, a prije je rečeno kako to košta tri milijarde kuna. Nismo u rebalansu proračuna vidjeli gdje su povećani iznosi za rashode zbog rasta cijena sirovina i materijala koji su građevinari tražili kako bi se završili radovi. Bojim se da će se morati raditi još jedan rebalans do kraja godine.

Express: Ministar se nada samo tehničkom, koji je, kaže, samo podvlačenje crte.

Možemo ga nazvati kako god ministar hoće. I na tom podvlačenju crte sigurno će se ubaciti dugovi u zdravstvu do kraja godine. No bitno je da nam netko objasni zašto su se udvostručili troškovi zdravstva ako trenutno Covida nema. Kad je bila pandemija, rekli su da mjesečni dug raste od 200 do 300 milijuna kuna, sad nema tolikog pritiska na bolnice zbog korone, a ministar je otkrio kako je mjesečni dug između 400 i 500 milijuna kuna. Kako je to moguće, ako imamo manje građana, što se vidjelo iz popisa stanovništva? Mislim da zdravstvo sad već troši kao mirovinski sustav. Ministar zdravstva prije godinu dana je rekao kako je reforma na premijerovu stolu.

Express: Nastave li ovim tempom rasti troškovi u zdravstvu, prijeti li nam kolaps sustava?

Čule su se najave kako bi zdravstvo trebalo sanirati povećanjem prihodovne strane proračuna. Nema drugog prihoda, ako se misli sanirati sustav zdravstva, nego uvesti porez na nekretnine. Doprinosi se više ne mogu povećavati jer su sad na 16,5 posto, to poduzetnici ne mogu više podnijeti. Ovo što se sada daje za krpanje rupa ide iz PDV-a, čiji najveći dio odlazi ipak na mirovine. Vidim da malo tko želi govoriti o rashodovnoj strani. Pitanje je što će biti u rujnu ako opet krene korona. Do kraja mandata ove Vlade ne očekujem da će se provesti reforma zdravstva.

Express: Koliko je realno da se uvede porez na nekretnine? Do sada su svi od njega bježali.

Netko će to morati reći, pogotovo ako nas sljedeće godine dočeka recesija. Morat će se otvoriti pitanje kako pokrivati troškove zdravstva. To je ono što se očekuje ako dođe do povećanja kamatnih stopa, jer imamo preveliku inflaciju. Vidite da su privatne investicije stale. Trenutne investicije jedino su kroz model obnove, koju vodi država, iako i tu vidimo zastoj u natječajima i radovima jer cijene materijala i sirovine ubrzano rastu.

Express: Dobili smo novog ministra gospodarstva. Što očekujete od njega?

Ne znam, on je sad uletio u zadnje dvije godine mandata. To je ogroman sektor i nije riječ samo o gospodarstvu nego i energetici, zaštiti okoliša, a on iskustva nema. Nažalost, kako se brzo u Vladi mijenjaju ministri, nemam osjećaj da imaju neki entuzijazam napraviti neke značajnije reforme nego svatko svoj sustav održava koliko može.

Express: Njegov prethodnik Tomislav Ćorić, kako stvari stoje, trebao bi postati viceguverner HNB-a. Je li na poslu ministra bio toliko uspješan da mu ovo može biti nagrada?

Mislim da je riječ o poziciji viceguvernera za superviziju banaka. Mislim da bi u Hrvatskoj našli ljude koji su za taj posao mnogo kompetentniji od njega. Ne znam koja je kompetencija bivšeg ministra. Bavio se gospodarstvom, energetikom i zaštitom okoliša, na početku je bio ministar rada i mirovinskog sustava. Bavio se svime i svačime, a ništa od toga nije vezano za superviziju banaka. Iščitavam da iza svega stoji lojalnost premijeru i, s druge strane, zahvalnost premijera prema njemu.

Express: Koliko ćemo dugo gledati da se na pozicije dolazi zbog lojalnosti politici, a ne stručnosti?

Nažalost, ne znam, no takvo ponašanje dovelo nas je u poziciju da građani nemaju povjerenja u institucije. Čini mi se da na ovu funkciju prvi put dolazi netko s političkom iskaznicom, i to direktno iz Vlade u HNB.

Express: Kako gledate na sukob premijera i predsjednika države?

Imamo puno većih i ozbiljnijih problema u državi, a kao promatraču nimalo mi se ne sviđa razina komunikacije.