Vizija HZZO-a glasi: „Zdravstveni sustav u kojem je kvalitetna zdravstvena zaštita dostupna svima, prema načelima sveobuhvatnosti, dostupnosti i solidarnosti“. No, postupci zdravstvene administracije dokazuju da im u praksi baš i nije stalo do dostupnijeg zdravstva našim pacijentima, do zdravlja naših pacijenata te do stabilizacije financijske situacije bolničkog zdravstvenog sustava.
Najnoviji je primjer šokantna informacija od prije nekoliko dana da se na sjednici Upravnog vijeća HZZO-a usvaja prijedlog odluke kojom žele lijekove za liječenje druge linije relapsno-remitentne multiple skleroze (RRMS) maknuti s liste PSL-a (posebno skupih lijekova). Ti lijekovi druge linije bili bi dostupni samo preko bolničkih proračuna, a posljedično će to značiti da neće biti dostupni osobama s MS-om. Znate kakva je situacija s limitima bolnicama, u mnogim ustanovama nisu dovoljni ni za plaće, a kamoli za što drugo, pogotovo za skupe lijekove.
Ako se takva odluka usvoji vraćamo se 20 godina natrag u liječenje MS-a u RH, što se ne smije dozvoliti. Ukoliko bi takva odluka bila donesena, preko 1.100 osoba s MS-om koji se trenutno liječe drugom linijom lijekova od 1.1.2023. bit će uskraćeno za terapiju koja im usporava progresiju bolesti i nastanak invaliditeta.
I zaista, kada sam pogledala na stranice HZZO-a, piše da će ti lijekovi od 1.12.2022.biti na teret bolničkih proračuna. Stoga su se udruge pacijenata i struke, na čelu sa Savezom društava multiple skleroze Hrvatske i Hrvatskim neurološkim društvom, obratili na nekoliko adresa ne bi li se spriječila ovakva štetna odluka za pacijente. Obratili su se Ministarstvu zdravstva i ministru Berošu osobno, Pučkoj pravobraniteljici, državnim tajnicima u Ministarstvu zdravstva. I sama sam u kontaktu s predstavnicima Udruge i kolegama neurolozima. Osobno sam se 2.12. javila ministru s apelom da ne dopusti da se radi šteta pacijentima i da zna dobro da neću šutjeti oko toga. Odgovorio mi je: „Zvali smo struku, da vidimo o čemu se radi“.
U dopisu struke i pacijenata navedeni su mehanizmi djelovanja lijekova i objašnjenje zašto ti lijekovi ne spadaju u kliničke paralele, što je česti izgovor HZZO-u za skidanje s liste. Radi se o različitim molekulama, dijametralno suprotnih djelovanja, različitih indikacija i kontraindikacija. To su fingolimod (Gilenya), okrelizumab (Ocrevus), kladribin (Litak), alemtuzumab (Lemtrada), natalizumab (Tysabri), ofatumumab (Kesimpta).
Srećom, jučer je predstavnik Neurološkog društva prof. dr. sc. Mario Habek dobio poziv iz ministarstva da je dovoljno obrazloženje koje su poslali, da nema potrebe za dodatnim sastankom i da neće dirati lijekove za multiplu sklerozu. Nema pismene informacije i garancije o tome, ali izgleda da su pritisci sa svih strana urodili plodom i da su poslušali struku.
Nevjerojatno je kakvom se lakoćom donose loše odluke naše zdravstvene administracije, osobito u HZZO-u. Tko sjedi u različitim povjerenstvima i donosi odluke? Zašto se prvo ne konzultiraju sva stručna društva? Zašto se igraju živcima i strpljenjem u prvom redu pacijenata, ali i nas medicinara koji ih liječimo? I onda ravnatelj HZZO-a kaže da su građani i pacijenti bahati. Strašno!
Nadalje, nedavno je završilo e-savjetovanje na izmjene Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na listu HZZO-a. Nezadovoljne su i udruge pacijenata i proizvođači lijekova, tvrde da će to dovesti do nestašica lijekova i diskriminacije pacijenata u odnosu na druge zemlje EU-a. Naime, Pravilnikom se predlaže da lijek s novom djelatnom tvari, prije nego što dobije odobrenje u Hrvatskoj, prethodno mora biti odobren na račun državnog osiguranja u najmanje deset članova EU-a. Udruge pacijenata upozoravaju da će se posebno „udariti“ na inovativne, posebno skupe lijekove, tj.na oboljele od bolesti za koje sada nema terapije. Hrvatska je već sada među četiri najgore članice EU-a po dostupnosti inovativnih lijekova.
Pitanje je može li i Paxlovid, za liječenje oboljelih od teških oblika COVID-a, doći na listu? Sjetimo se loše odluke HZZO-a kojom se u 5. mjesecu 2021. reducirao broj trakica za samokontrolu glikemije svim pacijentima sa šećernom bolešću tipa 2, koji nisu na inzulinu, sa 100 komada godišnje na 50 komada.
U Povjerenstvu HZZO-a je član kolega koji se, iako endokrinolog i dijabetolog, praktički ne bavi dijabetesom, ali je HZZO-u bilo dovoljno samo mišljenje njega i njegovog stručnog društva, a ostala, starija endokrinološka i dijabetološka društva nisu uopće konzultirana. O tome sam govorila više puta, zadnje na tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku 25.10.2022, na temu Ortopedskih pomagala. Predstavnica HZZO-a tada je navela da će HZZO uzeti u obzir mišljenje i drugih društava, pa ćemo vidjeti…