Prije dva tjedna hrvatsku javnost je zgrozila vijest da je žena u trećem mjesecu trudnoće pobacila u automobilu na trajektu Supetar-Split, budući da su je liječnici iz Splita poslali kući, nakon što su shvatili da više ne mogu spasiti dijete.

Problem je i da zbog vremenskih nepogoda hitni medicinski prijevoz – a to su i gliser i helikopter nisu mogli biti upotrijebljeni, pa je žena natrag u splitsku bolnicu krenula trajektom, trpeći strašne bolove. Liječnici iz KBC-a Split, s druge strane, tvrde da su učinili sve prema pravilima struke, dok hitna medicinska služba tvrdi da nije točno da gliseri nisu ispravni, već da zbog velikog juga i ogromnih valova nisu mogli ploviti, da ne ugroze život pacijentice. Ministar Beroš koji i opet ne osjeća osobnu odgovornost zbog alarmantnog stanja zdravstvenog sustava najavio je upućivanje zdravstveno-inspekcijskog nadzora u navedene zdravstvene institucije.

Na ovaj je tragični slučaj oštro reagirala  gradonačelnica Supetra Ivana Marković, koja je na svom Facebook profilu upozorila na loše riješeno pitanje hitnog medicinskog prijevoza na otocima, nedostatak ginekologa i općenito, zapuštenost otoka kada je u pitanju zdravstvena zaštita stanovništva. O svim ovim temama, kao i o novom Zakonu o pomorskom dobru razgovarali smo sa gradonačelnicom Supetra iz redova SDP-a, Ivanom Marković. Rođena u Supetru, diplomirala je ekonomiju u Splitu, a nakon fakulteta bila je zaposlena na mjestu financijskog rukovoditelja Autotransa Brač. Od 2006. do 2013. radila je kao rukovoditeljica financijskog i računovodstvenog sektora u gradskoj tvrtki Komunalno društvo Grad d.o.o. Prvi puta je na listi SDP-a izabrana za gradonačelnicu Supetra 2013. godine, a sada upravo uspješno odrađuje i treći mandat. Pripada mladoj generaciji vidljivih i uspješnih članica SDP-a i jedna je od rijetkih gradonačelnica u Republici Hrvatskoj.

NACIONAL: Iako zbog očuvanja privatnosti nesretne žene koja je pobacila na trajektu za Split ne želite ulaziti previše u taj konkretan slučaj, što je on otkrio o funkcioniranju zdravstvene zaštite ne samo na Braču, već i na ostalim otocima?

Moram reći da smo posljednjih nekoliko godina, moji kolege i ja, kroz koordinaciju načelnika sa otoka Brača u više navrata upozoravali upravo na neadekvatno riješen hitan prijevoz s otoka na kopno. Na tu temu održali smo niz sastanaka i u Županiji i u Supetru i na te smo sastanke pozivali odgovorne osobe vezane uz primarnu zdravstvenu zaštitu. Uvijek bi postavili jasne i konkretne zahtjeve, ali pomaka i dalje nema, što dokazuje i ova tragedija. Na žalost, ovo nije prvi slučaj kada gliser nije vozio, ili nije bio u ispravnom stanju ili pripravnosti.

NACIONAL: Hine službe su vas demantirale i tvrdile da gliser nije bio u kvaru, već da zbog vremenskih prilika i velikog juga nije mogao ploviti.

Tijekom jutra je puhala tramuntana i nije bila velikog intenziteta. Spominjala se neadekvatna tenda, polomljeni brisači i sl. ali ja ne bih u detalje, jer svatko tu ima svoju priču. Dobila sam drugačije informacije i to od liječnika koji su tu bili u hitnoj službi i svjedoka u cijelom slučaju i očekujem da će se taj slučaj morati dodatno istražiti i morat će se utvrditi što je bila istina vezano za hitan prijevoz.

Nema se smisla prepirati preko medija. Ono što je sigurno jest da je u osam ujutro zatražena hitna medicinska pomoć, a žena je stigla na kopno u 11.30. Inače, trajektom se do Splita dolazi za sat vremena. Dakle – bez obzira na sve ove okolnosti i bez obzira što je tko rekao – vrijeme od osam ujutro do 11.30 sigurno nije hitan medicinski prijevoz unutar „zlatnog sata“.

Što se otoka tiče, moralo bi u svakom trenutku biti jasno kakvi protokoli nastupaju kada je gliser u kvaru ili kada su loše vremenske prilike – mora postojati plan A, ali i planovi B, C i D. Odnosno – kako osoba sa otoka, bilo s Hvara, Brača ili nekog drugog, može najbrže stići do kopna. Iz ovog posljednjeg slučaja sasvim je jasno da su otočani, kao i stanovnici ruralnih sredina, upravo zbog neadekvatnog funkcionalnog sustava hitnog medicinskog prijevoza, građani dugog reda. Ako građani u gradovima mogu kroz 15-20 minuta stići do bolnice i dobiti liječničku pomoć koja im je potrebna, onda to moraju moći i svi ostali stanovnici Hrvatske. Mi na otocima moramo razmišljati – je li gliser u funkciji, je li vrijeme ovakvo ili onakvo, ima li helikoptera. Nema isprike za ono što se dogodilo.

NACIONAL: Koliko se sjećam, i vi i ostali otočani odavno traže uspostavljanje hitne helikopterske službe, ali ni tu nije bilo sluha.

Točno, tražimo jer je ona ukinuta kada je HDZ doša na vkast, dok je za vrijeme SDP-ove koalicije postojala. Premijer se neprestano hvali Europskim standardima te je u današnjem stupnju civilizacijskog razvoja zemalja uspostava helikopterske hitne medicinske službe nužna radi osiguravanja što bolje zdravstvene skrbi naših stanovnike i ne bi se trebala smatrati luksuzom. SDP će inzistirati da se ista uspostavi. Možemo mi danima govoriti o ulaganjima u otoke, međutim daljnje odgađanje uspostave ove usluge samo će doprinijeti iseljavanju ljudi iz takvih sredina.

Puno sam razgovarala s ljudima iz struke te je njihova zamjerka da se u većini slučajeva radi o čistoj improvizaciji, koja ovisi isključivo o ekipi na terenu. Moram reći da mi imamo sreće i da zaista imamo kvalitetne i požrtvovne ljude na našem otoku, i u svim hitnim službama, te njihov doprinos spašavanju ljudske života je nemjerljiv, osobito ako ga stavimo u kontekst tehničkih sredstava koja su im dana na raspolaganje. Ovim putem im samo mogu ponovo izreći svoju duboku zahvalnost. No, činjenica jest da sustav ne postoji, u što smo se mogli
uvjeriti i u slučaju potresa, kao i u brojnim drugim situacijama, kada bi se građani Republike Hrvatske trebali osjećati sigurno i zaštićeno, kada bi trebali znati da postoje službe i institucije koje u svakom trenutku znaju što trebaju raditi i prema kojem protokolu. Na žalost, nemamo osjećaj da je to tako.

Svjedočili smo tome da su nakon potresa mnogi ljudi ovisili o pomoći volontera i nevladinih organizacija. Državna razina vlasti do današnjeg dana nije uspjela osigurati obnovu u samom centru grada Zagreba, pa kako onda možemo vjerovati njihovim riječima da će osigurati bilo što za stanovnike Brača, Visa ili bilo kojeg drugog otoka? Meni su se tijekom prošlih godina obraćali sugrađani, žaleći se da nisu dobili adekvatan prijevoz na kopno kada im je bio nužan i zato sam osjetila potrebu da nakon ove tragedije naše trudnice koja je pobacila na trajektu na to upozorim javnost. To je vrlo tužan slučaj, dogodilo se što se dogodilo i mogu samo još jednom izraziti svoju sućut i podršku obitelji koja je kroz to morala proći.

Na svima je nama – od Vlade do Županije koja je odgovorna za organizaciju primarne zdravstvene skrbi, pa do nas načelnika koji djelujemo na otoku, da pronađemo rješenje, kako se slične tragedije ne bi ponovile u budućnosti.

NACIONAL: Upozorili ste na gorući problem ne samo Brača već i svih otoka a koji postoji godinama – nedostatak liječnika, osobito ginekologa. Kako to riješiti?

Činjenica je da se mi suočavamo s gubitkom liječnika. Znamo da je to problem u cijeloj državi, no u ruralnim krajevima, kao i na otocima, to je posebno izraženo. I to zato jer ne postoji jedna kvalitetna strategija privlačenja zdravstvenog kadra u takve sredine. Mi smo u situaciji da, ove liječnike koji još uvijek rade, kada odu u mirovinu, neće imati tko zamijeniti. Mladi liječnici mogu za relativno male novce otkupiti specijalizaciju koju su dobili od države i zatim odlaze raditi na slobodno tržište. To je naravno, njihovo pravo, ali je i pravo svih građana u svim dijelovima Hrvatske na jednako dostupnu liječničku skrb. To je puno veći problem od Supetra, Brača ili čak Splitsko-dalmatinske županije – o tome mora brinuti i taj problem moramo riješiti na nacionalnoj razini.

NACIONAL: Kako je moguće da to nije bio problem niti u Austrougarskoj, niti u Jugoslaviji, kada je svako malo mjesto imalo svog učitelja, svećenika, policajca i doktora?

Kad malo bolje razmislim, u Supetru postoji zgrada policije, zgradu u kojoj su živjeli profesori ili liječnici – dakle, očito je nekada postojao neki plan kako bi svi dijelovi Republike Hrvatske imali iste uvjete i bili pokriveni državnim kadrom. Kada se radi o zdravstvenoj zaštiti, koja je najvažnija, upravo je to bio moj apel koji sam upućivala županu i Vladi. Obratila sam im se čim se dogodila prva takva situacija sa gliserom i nedostatkom ginekologa. Molila sam ih tada da se za sve otoke osmisle jedan kvalitetan program, u koji bi svi bili uključeni, kako bismo zajednički pronašli model za dovođenje liječnika na otoke. Ako se sve to svodi na to hoće li neka sredina sufinancirati plaće liječnika sa nekoliko tisuća kuna, mislim da to nije nikakva državna strategija. Takav pristup ne može garantirati ni opstanak, a kamoli dugoročan razvoj naših otoka ili ruralnih sredina.

NACIONAL: Dakle, otok Brač nema ginekologa?

Ima, ali zato jer nas osam jedinica lokalne samouprave na otoku sufinancira plaće ginekologa i pedijatra na godinu dana. Što će biti sutra, ja ne znam. Međutim, to nije pravedno niti prema liječnicima koji tu cijeli život rade, a to sufinanciranje nemaju. Mislim da se treba pronaći jedan zajednički model kako se jedinice lokalne samouprave, županija i država mogu udružiti i planirati svoj kadar. Sjećam se, da kada se naš ginekolog spremao u mirovinu, nikakvog plana nije bilo. Odgovor ravnatelja bolnice u Splitu bio je –„ pa on ide tek krajem mjeseca“. Dakle – doslovce do zadnjeg dana oni o toj situaciji nisu niti razmišljali.

Kakva je to „strategija“ popunjavanja kadrova? Ponovit ću – budući da nam nedostaje liječničkog i medicinskog kadra u cijeloj državi, možete samo zamisliti kakvo je stanje na otocima i ruralnim područjima. Kakvu skrb mogu očekivati naši sugrađani? Tko ih može zadržati na otocima u takvim uvjetima, kada takva odluka doslovno može biti opasna za život?

NACIONAL: Budući da je život na otocima vrlo kvalitetan, daleko od gužve i zagađenja gradova, zašto država ne nalazi načina da privuče mlade liječnike, dok su vlasti istovremeno puna usta priča o revitalizaciji otoka.

Priče su jedno, a stvarnost koju živimo je nešto sasvim drugo. Otok Brač je jedan od najpovezanijih s kopnom, u sezoni imamo i do 15 trajektnih linija dnevno, jedan smo od rijetkih gradova u kojima stanovništvo raste. Pa ako mi ne možemo riješiti hitan zdravstveni prijevoz s kopnom, kako je onda tek na ostalim udaljenijim otocima?

NACIONAL: Prethodnog tjedna otoke je obišao i zastupnik SDP-a Arsen Bauk, kako bi upozorio na sve opasnosti koje donosi novi Zakon o pomorskom dobru, koji je poslan u Sabor. Koje su vaše zamjerke i kako će se to odraziti na Brač i njegove plaže? Vi ste se i do sada bunili zbog loših odnosa s hotelom Supetrus i njegovom upravom, koja je željela ući u posjed Vatrogasnog doma i parkinga i ograditi plaže…

Ono što smo vidjeli na primjeru našega grada, na žalost, sada se očito želi preslikati na cijelu obalu. Ja sam od strane hotelske kuće dopisom bila upozorena da se najavim prije nego što dođem na „njihovo vlasništvo“ – aludirajući na pomorsko dobro koje su imali u koncesiji. Pa ako se takav službeni dopis poslao gradonačelnici, možemo zamisliti kakve bi dugoročne posljedice imalo donošenje ovakvog Zakona. Mi smo još 2013. godine uputili dopis Županiji u kojem smo naveli kako smatramo da onaj koji može najbolje upravljati svojim pomorskim dobrom je jedinica lokalne samouprave na kojem se to dobro nalazi, budući da je jedinica lokalne samouprave i njen izabrani čelnik, koji izravno odgovara svojim građanima, najbolje zna koje su potrebe određene sredine i njenih stanovnika. I za to snosi izravnu odgovornost!

I ovo ljeto sam upozoravala da prijedlog novog Zakona otvara mogućnost privatizacije pomorskog dobra, na štetu građana. Iako se u Zakonu izrijekom ne spominju riječi naplata ili zagrađivanje, jer su na to upravo i bile najveće zamjerke na prvi neslužbeni prijedlog Zakona, kroz članke 11. i 86. ovog novog prijedloga indirektno se to omogućuje. U tim se člancima navodi da se dio pomorskog dobra „može staviti izvan opće upotrebe“ temeljem koncesije. Obzirom na činjenicu da se u novom prijedlogu Zakona plaže dijele na javne morske plaže i plaže hotela, kampa i turističkog naselja, koje će se moći povezivati u funkcionalnu cjelinu, sa privatnim sadržajem, kao i obzirom na to da se predviđa što će u takvim cjelinama biti za opću upotrebu, a što isključivo za upotrebu gostiju hotela, mi itekako možemo govoriti da ovaj Zakon prijeti ograničavanju opće upotrebe pomorskog dobra, koja je zajamčena Ustavom.

Pomorsko dobro je ustavna kategorija koja mora biti dostupna svim građanima. I zato ovakav prijedlog Zakona uopće ne podržavamo. Meni je apsolutno neprihvatljiva bilo kakva podjela plaže na javne i one turističkih resorta. Jedan investitor s Ugljana već danas nudi usluge svog resorta uz „privatnu plažu. Što to znači? To znači da ćete se vi doći kupati na neku plažu koja ne mora biti nužno ograđena, a onda će vam neki zaštitar reći da to ne smijete, jer niste gost hotela. I zato draga gospodo iz HDZ-a, ne kradite nam i plaže sa ovakvim prijedlogom zakona!

NACIONAL: A što će onda biti s gostima u privatnom smještaju?

Posebno želim upozoriti na posljedicu donošenja ovakvog Zakona, i to ne samo za domaće stanovništvo, već i za goste u privatnom smještaju koji godinama dolaze upravo zbog tih naših prekrasnih plaža koje su otvorene svima – to je jedna od temeljnih kvaliteta naše turističke ponude na koju naši građani i gosti računaju. U malim dalmatinskim sredinama hoteli su unutar mjesta, a ne negdje izolirani. Ovakvim funkcionalnim povezivanjem hotela sa pomorskim dobrom i zatvaranjem plaža za goste hotela nanijela bi se šteta sustavu privatnih
iznajmljivača – što je za većinu jedini izvor prihoda i razlog zašto su odlučili ostati živjeti u malim naseljima.

Mi otočani, kao i svi ljudi koji žive uz more osjetljivi smo na naše luke, na naše pomorsko dobro je naše najveće blago. I zato smatramo da sve ovo što su nam naši preci ostavili u nasljeđe – dakle slobodan prilaz pomorskom dobru, moramo sačuvati za generacije koje dolaze. Smatram da će donošenje ovakvog Zakona biti na sramotu Plenkovićeve Vlade i cijelog HDZ-a, a posljedice će biti dugoročne, katastrofalne i teško popravljive.

NACIONAL: Što opozicija, ali i sve jedinice lokalne samouprave ne samo na otocima, već i na obali, mogu učiniti da to spriječe? Spremate li možda neke akcije? Naime, i premijer Plenković je otočan, doduše s Hvara, a ne s Brača, dok je Branko Bačić, novi ministar graditeljstva, s Korčule. Zar ne bi oni morali shvaćati što ovo znači?

Prijedlog Zakona je poslan u saborsku proceduru i SDP će poduzeti sve što mu stoji na raspolaganju da upozori na štetnost i posljedice donošenja ovog zakona. Ono što ja radim jest je pozivam kolege iz lokalnih sredina da se uključe u javnu raspravu oko zakona, daju svoje argumente i razmišljanja zašto je ovakav prijedlog Zakona štetan za lokalno stanovništvo. Također, udruge otkupljenje oko inicijative „Javno je dobro“ najavile su prosvjed 2.2. 2023. u 12:00 sati ispred Markovog trga te ovim putem pozivamo sve da nam se pridruže u borbi za očuvanje našeg temeljnog prava – prava na opće dobro jednako dostupno svima. Ne razumijem kako premijer ili novi ministar mogu podržavati ovako maćehinski odnos prema svojim korijenima. Plenković kaže da neće biti ograđivanja i naplate ali biti će stavljanje van opće upotrebe putem koncesija, ograničeno korištenje na plažama hotela za ne-goste hotela. Kako se to onda naziva?

NACIONAL: Ovog vikenda imali ste stranačko druženje u Zadru, na koje je stigao i PR savjetnik, Alex Braun. Obzirom da je SDP-ov rejting na relativno niskim granama, mislite li da vam njegovi savjeti mogu pomoći? On je prilično skup, koliko je poznato…

Zadarski skup je puno više od „stranačkog druženja“. To je redoviti radni sastanak SDP-ovaca na kojima razgovaramo o aktualnim temama, sučeljavamo ideje i usmjeravamo naše aktivnosti i politike. SDP-ov rejting je trenutak u vremenu i ta brojka ovisi o nizu okolnosti i kontekstu u kojem se mjeri. Mogla bi reći kako okolnosti u ovome trenutku favoriziraju vladajuće ali i da i SDP još uvijek osjeća posljedice unutarnjih problema – no to je sve iza nas i uvjerena sam da su vremena „niskih grana“ iza nas. Plenkovićev HDZ je posljednjih godina zarobio državu, i te državne mehanizme zloupotrebljava u osobne i stranačke svrhe po Orbanovskom modelu, a sve začinjeno i premreženo korupcijom kakvu ni Ivo Sanader nije uspio posložiti – ta arogancija i autokracija također utječe na rejting.

Nije nikakva tajna da velike političke stranke povremeno angažiraju savjetnike, a ti savjetnici ponekada dolaze i iz inozemstva. Smatram da je dobro i nužno da u svoj rad uključujemo i ljude izvana, pritom ne mislim samo na plaćene konzultante nego i nestranačku akademsku, stručnu i poslovnu javnost. Za stranku nije dobro da se zatvori i da postane debatni klub nekolicine članova, stoga je pogled izvana ne samo dobrodošao nego i nužan kako bi se otvorili novim idejama, prevladali sve ove slabosti prethodnih godina koje su nas mučile i opterećuju naš današnji rezultat.