U Hrvatskoj je do 2020. godine planirano iz sredstava fondova Europske unije investirati oko 1,3 milijarde eura u prometnu infrastrukturu i razvoj suvremenih prometnih mreža, rečeno je u petak u Splitu na predstavljanju programa za bolju prometnu povezanost u sklopu kampanje “Zajedno do EU fondova”.

“Imamo svoje adute, europske fondove, i trebamo ljude koji će na tome sustavno i uporno raditi. Cijelu tu priču s EU trebamo shvatiti na zreliji način jer to je naš interes. EU je šansa da u tvrdoj konkurenciji uzmemo za sebe najviše”, rekao je predsjednik Vlade i SDP-a Zoran Milanović obraćajući se sudionicima skupa.

Pozivajući u svojem govoru više puta na korištenje sredstava iz EU fondova, Milanović je rekao kako središnja hrvatska vlast ima ključnu i nezaobilaznu odgovornost za realizaciji tih sredstava.

“Ti fondovi su mjera uspješnosti i smisla ulaska Hrvatske u EU”, poručio je premijer. Hrvatska plaća milijunske iznose za članarinu u EU, ali joj zauzvrat na raspolaganju stoji dva i pol do tri puta više iz EU fondova, dodao je.

Pritom je podsjetio kako je Hrvatska među prvima u EU usvojila operativni program na kojem su radili hrvatski stručnjaci, “hrvatska administracija, a ne njemačka”.

SDP-ov potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić rekao je da će se za gradnju Pelješkog mosta investirati 300 miljuna eura iz EU fondova, dok će se za zračnu luku Dubrovnik iz tih fondova investirati 250 milijuna eura, što je ukupno 550 miliijuna eura, a na jugu Hrvatske takva investicija do sada nikada nije bila.

Posebno je istaknuo važnost Pelješkog mosta radi povezivanja hrvatskog juga s ostatkom zemlje te je podsjetio kako se trenutno radi studija opravdanosti tog projekta.

“Mislim da će u studiji izvodivosti biti izabrano rješenje izgradnje Pelješkog mosta”

Ocijenivši kako su projekti izgradnje i obnove prometne infrastrukture posebice važni u Dalmaciji, Grčić je najavio kako će se sredstvima iz EU fondova završiti i gradnja Kaštelanske obilaznice te obilaznice Vodice.

Po riječima ministra Grčića, sadašnja Vlada prilikom izgradnje prometne infrastrukture ne pravi političke razlike, odnosno ne gleda tko je u kojoj lokalnoj sredini na vlasti.

Grčić je u opširnom izlaganju više puta istaknuo važnost korištenja sredstava iz EU fondova za razvoj hrvatskog gospodarstva.

“Procjene kažu da bi sredstva iz EU fondova mogla na godišnjoj razini u Hrvatskoj doprinijeti između 1 i 2 posto dodatnog gospodarskog rasta u odnosu na situaciju kada tih fondova nema”, rekao je Grčić.

Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić istaknuo je kako je od deset milijardi kuna namijenjenih Hrvatskoj iz EU fondova za prometnu infrastrukturu do 2020. godine tri milijarde kuna predviđeno za cestovne projekte.

Od ostalih sedam milijardi kuna za željeznički promet je namijenjeno oko 3,8 milijardi kuna, a oko 1,2 miljarde kuna za gradski i prigradski promet, dok je oko 770 milijuna kuna namijenjeno za dubrovačku zračnu luku, a ostatak za prometno povezivanje otoka s kopnom te za unutarnji promet, naveo je Antešić.

Prezentaciji programa za bolju prometnu povezanost nazočili su i ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović i ministar uprave Arsen Bauk.

(Hina, SDP)