Na današnjoj 244. sjednici Vlade predsjednik Vlade Zoran Milanović najavio je rješenje problema kredita u švicarskim francima.

„Molim ministra financija da za jednu od sljedeće dvije sjednice Vlade, po mogućnosti prvu, taj prijedlog bude gotov, da ga usvojimo i ljudima omogućimo da žive normalnije, da jedno nesretno i nespretno poglavlje novije hrvatske građanske povijesti, koje je opteretilo mnoge obitelji i mnoge živote, maknemo s dnevnoga reda i da ljudi mogu opuštenije planirati, trošiti“, uvodno je na sjednici Vlade rekao premijer Milanović. „Vidjelo se i u ovoj kalendarskoj godini kakav su učinak imale neke porezne mjere kojima se išlo na rasterećivanje dohotka ljudi, na manje poreze za srednji sloj. Ovo će biti dodatni doprinos normalnijem životu. To je ono što radimo za hrvatske ljude i nastavit ćemo raditi.“

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Prijedlog akcijskog plana za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, pojasnio je kako je riječ o metodološkom standardu OECD-a i Europske komisije Standard Cost model (SCM), metodologiji vezanoj za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstva, koji je Hrvatska prihvatila prije godinu dana. Izvijestio je da je Ministarstvo gospodarstvo završilo pilot-projekt SCM-a na zakonima o trgovini i prometu posredovanja nekretninama, čiji je cilj bio smanjivanje administrativnog opterećenja za 20% u tim područjima. „Te smo obveze preuzeli sukladno Europskom semestru i Nacionalnom programu reformi 2015. i u Akcijskom je planu detaljno specificirano na koje će se zakone SCM metodologija primijeniti i kojim ćemo mjerama smanjiti opterećenje gospodarstva tijekom 2015. i 2016. godine, rekao je ministar gospodarstva, zaključivši da „horizontalno širimo područja na mnoge druge zakone“.

Ministar rada i mirovinskog osiguranja Mirando Mrsić predstavio je Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznim mirovinskim fondovima kojima se regulira obvezno mirovinsko osiguranje s ciljem da se na jednoznačan način uredi ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za posebne kategorije osiguranika – za djelatne vojne osobe, policijske službenike, ovlaštene službene osobe, odnosno osiguranike koji prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju prema posebnom propisu ili im se mirovina određuje prema posebnom propisu. Niti jedna od ovih kategorija članova obveznih mirovinskih fondova zapravo ne koristi prava iz drugog mirovinskog stupa, već koriste prava iz prvog mirovinskog stupa, te će se ovim izmjenama i dopunama zakona sredstva koja se nalaze na njihovim osobnim računima prenijeti u Državni proračun. Naime, korisnicima mirovine prema posebnom propisu kapitaliziraju se doprinosi na osobnom računu dugi niz godina tijekom radnog vijeka iako se unaprijed zna da će na kraju biti prenesena u Državni proračun. Korisnici mirovine prema posebnom propisu i dalje će, kao i do sada, ostvarivati prava na mirovinu samo u prvom stupu. Ministar Mrsić pritom je naglasio da se ovime poboljšava gospodarenje sredstvima doprinosa te da ”osiguranici i korisnici ne trpe nikakvu štetu jer ionako nisu bili u mogućnosti koristiti sredstva iz drugog mirovinskog stupa budući da su mirovinu po znatno povoljnijem pravu ostvarivali u prvom stupu”. Također je istaknuo da će se ubuduće osiguranici, koji će mirovinu ostvarivati prema posebnim propisima, prilikom ulaska u sustav morati opredijeliti žele li biti osigurani i u drugom stupu ili ne, te će o tome dati osobnu i neopozivu izjavu.

Vlada je na sjednici prihvatila i Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2015. godine. U 2014. godini nastavljeno je provođenje mjera koje imaju za cilj poboljšanje položaja pripadnika romske zajednice u RH, a napore Hrvatske prepoznala je i Europska unija koja je u svom Izvješću o provedbi Okvira Europske unije za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. godine pohvalila hrvatsku Vladu, između ostalog, i za Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji je znatno olakšao odobravanje primarne pravne pomoći pripadnicima romske manjine. ”Kao primjer dobre prakse u tom Izvješću navodi se i naš sustav prikupljanja podataka o počiniteljima zločina iz mržnje prema pripadnicima romske nacionalne manjine kao i brzina rješavanja tih slučajeva”, istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić. Jednako tako, Europska komisija prepoznala je i pohvalila mjere koje su dovele do određenih pomaka u sustavu obrazovanja te uključivanja sve većeg broja djece romske populacije u predškolski i školski sustav, kao i mjere aktivne politike zapošljavanja Roma.

Donesen je Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. s pogledom do 2020. godine. Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Mihael Zmajlović objasnio je da je cilj ovog Akcijskog plana da do 2020. godine Hrvatska u 50 posto postupaka javne nabave uključi određena mjerila zelene javne nabave. Objasnio je da smo planom fokusirani na prioritetne skupine proizvoda i usluga kao što su su motorna vozila, uredska i informatička oprema, električna energija, telekomunikacijske usluge i usluge mobilne telefonije. „Koliko je to značajno govori podatak da vrijednosti usluga i radova javne nabave premašuju 12 posto BDP-a“, rekao je ministar, zaključivši kako ćemo ovim djelovanjem utjecati na redistribuciju vrste usluga i radova, pozitivno utjecati na okoliš , ostvariti financijske uštede te utjecati na razvoj gospodarstva pogotovo u segmentu inovacija i razvoja zelenih proizvoda i usluga.

Vlada je donijela i Izmjene i dopune Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja za razdoblje od 2014. do 2017., kojim Ministarstvo branitelja kontinuirano pruža podršku razvoju braniteljskog poduzetništva i podupire razvoj zadruga hrvatskih branitelja, nastojeći im pomoći u promoviranju njihovog rada i proizvoda da ih se učini vidljivim i prepoznatim u javnosti. Izmjenama i dopunama osigurava se programski temelj za provedbu pilot-projekta specijaliziranog prodajnog prostora za proizvode braniteljskih zadruga i drugih korisnika mjera iz programa. „Do konca godine otvorit ćemo prvu trgovinu branitelja zadrugara na Britanskom trgu“, najavio je ministar Matić.

Nastavno na Uredbu kojom je Vlada na prošlotjednoj sjednici osnovala Imunološki zavod kao javnu ustanovu, potpredsjednik Vlade Branko Grčić iznio je prijedlog Odluke o osiguranju sredstava u procesu preoblikovanja trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u javnu ustanovu Imunološki zavod. ”Riječ je o novoj fazi u rješavanju problema Imunološkog zavoda i procesa preoblikovanja tog trgovačkog društva u ustanovu”, rekao je Grčić te naglasio da je u tom procesu ”ostao jedan važan problem”, a to su tri neisplaćene plaće. Sukladno novom Stečajnom zakonu, koji stupa na snagu 1. rujna, to bi moglo izazvati stečaj poduzeća i na taj način potpuno zaustaviti proces preoblikovanja trgovačkog društva u javnu ustanovu. Stoga se ovom odlukom predlaže da se preko Centra za restrukturiranje i prodaju, temeljem većinskog vlasništva države u Imunološkom zavodu d.d.,  omogući uplata iznosa od 3,2 milijuna kuna Imunološkom zavodu d.d. za isplatu plaća. ”Ovime otklanjamo taj problem i na taj način otvaramo vrata da se proces preoblikovanja nastavi planiranom dinamikom”, kazao je potpredsjednik Grčić. ”Problem smo riješili, a nismo ga stvorili”, dodao je premijer Milanović.

Uredbom o kriterijima za dodjelu zamjenskog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ovlaštenicima naknade za oduzeto poljoprivredno zemljište temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavina, Vlada je na današnjoj sjednici propisala kriterije za dodjelu zamjenskog poljoprivrednog zemljišta – koje zamjensko zemljište može biti dodijeljeno, a koje je izuzeto od mogućnosti povrata. Agencija za poljoprivredno zemljište ovlaštena je za pronalaženje zamjenskog poljoprivrednog zemljišta.

Ministar financija Boris Lalovac predstavio je i Prijedlog odluke o pokretanju postupka za ostvarivanjem članstva Republike Hrvatske u Interameričkoj investicijskoj korporaciji. Važnost ovog članstva, naglasio je ministar, jest da omogućuje sudjelovanje hrvatskim tvrtkama na natječajima u području Latinske Amerike.

”Promocija hrvatskog jezika u svijetu jedan je od prioriteta hrvatske politike”, kazao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar govoreći o prijedlogu Zaključka u vezi s potpisivanjem Memoranduma o suglasnosti između Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH i Sveučilišnog savjeta Sveučilišta u Glasgowu, o uspostavi i financiranju elemenata Hrvatskih studija u okviru studija komparativne književnosti. Sveučilište u Glasgowu predložilo je Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta uvođenje kroatoloških elemenata (književnost, povijest, kultura) u prvu i drugu godinu studija komparativne književnosti te u odabrane kolegije treće i četvrte godine iz europske književnosti i kulture. Ministarstvo je ovaj prijedlog prihvatilo te su obje strane izrazile spremnost da provedba započne u akademskoj 2015./2016. godini.
(Vlada RH, foto: Vlada RH)