“Naš glavni cilj je pomoću EU fondova otvoriti što više radnih mjesta i potaknuti razvoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, rekao je predsjednik Vlade i predsjednik SDP-a Zoran Milanović na skupu o mogućnostima ulaganja iz fondova EU-a pod nazivom „Zajedno do EU fondova“.
Istaknuo je i da se u budućnosti javni projekti trebaju financirati isključivo iz EU fondova, kako bi se rasteretili proračuni države te jedinica lokalne i regionalne samouprave. „Svaka kuna koja se iz središnjeg i lokalnog proračuna potroši na financiranje javnih projekata na neki je način izgubljena ako je financiranje moguće iz europskih fondova“, rekao je Zoran Milanović. Po njegovom mišljenju, mjera uspješnosti Hrvatske u izvlačenju koristi od članstva u Uniji upravo je u stupnju iskorištenosti strukturnih i kohezijskih fondova EU-a.
“Usvajanjem Partnerskog sporazuma krenuli smo dobro”, ocjenjuje premijer, ali dodaje da je to tek početak i da Hrvatsku čeka još puno posla. Istaknuo je da su fondovi EU-a za Hrvatsku dobra škola, da u utakmici s drugim zemljama, prema vrlo strogim pravilima, pokuša ostvariti što više svojih interesa. “Po prvi puta Hrvatska može raditi isključivo za sebe i to treba iskoristiti. To su hrvatski interesi: i most za Pelješac i dubrovačka zračna luka, i jedno i drugo, i cesta i zrak, i niz drugih projekata, svi ovi pročistači, kolektori koji od hrvatskih gradova, turističkih centara rade čistu Zapadnu Europu, jer nije uvijek bilo tako. To je točka s koje neće biti povratka, u pozitivnom, dobrom smislu. Naš operativni program je usvojen među prvima, taj posao je ozbiljno započet i ozbiljno maturira, ali još nije gotov. To zaista treba izvući do kraja i taj novac doista mora biti pretočen u konkretne stvari. Infrastruktura možda ne strši u nebo, ali čini od jednog grada pravi uređeni ekološki europski grad. To je ono što je naš cilj, naš zadatak da složimo i postavimo čvrste temelje koji se neće moći pomicati“, zaključio je Milanović.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras istaknuo je na konferenciji da “ne smije propasti” niti jedan eurocent koji je iz EU-ovih fondova na raspolaganju Hrvatskoj. Uz pomoć tih fondova, Hrvatska po njegovim riječima želi 2020. godine imati 40 posto produktivnije malo i srednje poduzetništvo nego što je danas, a želi biti i središte EU-a za poduzetničko učenje. “Samo ove godine bit će raspisani natječaji vrijedni 3,9 milijardi kuna za korištenje europskog novca u obrtu i poduzetništvu, od 7,4 milijarde kuna koliko je Hrvatskoj na raspolaganju od 2014. do 2020. godine”, navodi Maras. Najavljuje da ovih dana slijedi raspisivanje natječaja za sufinanciranje izgradnje i opremanja preko kojih će poduzetnicima na raspolaganju biti 1,13 milijardi kuna, a prva ugovaranja trebala bi uslijediti za šest mjeseci.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić također je istaknuo da je glavni cilj putem sredstava iz europskih fondova otvoriti što više radnih mjesta i potaknuti stvaranje konkurentnijeg gospodarstva. “Ukupni potencijal sredstava iz EU fondova je golem i od 2014. do 2020. iznosi 96 milijardi kuna, gotovo kao jedan godišnji proračun, a na svima je u Hrvatskoj – Vladi, lokalnim zajednicama, poduzetnicima i drugima, da ga iskoriste”, kaže Grčić.
Skup “Zajedno do EU fondova” organizira Vlada, a prvo predstavljanje mogućnosti ulaganja iz fondova EU namijenjeno je ponajprije malom i srednjem poduzetništvu, za koje je samo u 2015. osigurano 3,75 milijardi kuna potpora. U financijskom razdoblju od 2014. do 2020. Hrvatskoj je na raspolaganju više od 80 milijardi kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. U idućih mjesec dana bit će predstavljene i mogućnosti ulaganja iz fondova EU za ruralni razvoj i poljoprivredu, održivi razvoj i čist okoliš, bolju prometnu povezanost, zapošljavanje, regionalni i urbani razvoj, prirodnu i kulturnu baštinu te socijalnu infrastrukturu.
(Hina, SDP, foto: Vlada RH)
