Na sjednici Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo danas se najviše raspravljalo o prijedlogu SDP-a da se poveća iznos minimalne plaće u Hrvatskoj
Nedavni podaci Eurostata pokazali su da je Hrvatska među 10 europskih država s najnižom minimalnom mjesečnom plaćom. U Hrvatskoj tako prosječna plaća sada iznosi nešto malo više od 6000 kuna, a minimalna 2600 kuna, dakle više nego dvostruko manje.
Od navedenog iznosa u Hrvatskoj, jasno je, danas se ne može dostojanstveno živjeti, a iako je povećanje „minimalca“ SDP predlagao i prošle godine kada je vladajuća većina naš prijedlog odbila, Klub zastupnika SDP-a na današnjoj je sjednici Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo na dnevni red ponovno uvrstio ovaj prijedlog, smatrajući da je on od iznimne važnosti.
Naime, trenutačna minimalna plaća iznosi 43 posto prosječne hrvatske plaće, a SDP u svom prijedlogu zakona predlaže da se minimalac do 2021. poveća na 60 posto plaće jer će to značiti pravedniji sustav plaća u našoj zemlji. Da ne bi sve ostalo na planiranju daleke budućnosti, SDP već u ovoj godini predlaže povećanje minimalne plaće na 45% prosječne bruto plaće u Hrvatskoj.
Predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, SDP-ov Gordan Maras istaknuo je:
„Mi mislimo da je to jednostavno minimum koji trebamo osigurati za radnike u Hrvatskoj, jer, ako već govorimo o gospodarskom oporavku i ako Vlada ima novca za određene skupine, onda se moramo okrenuti prema onima koji su najnezaštićeniji na tržištu. Povećanja koje je dosad uvodila Vlada jednostavno nisu dovoljna za pokrivanje troškova života te su još uvijek manja od onoga što predlaže SDP.“
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić:
„Svjedoci smo toga da brojni ljudi koji rade u Hrvatskoj za minimalnu plaću, kao i njihove obitelji, nažalost, nisu u mogućnosti trenutačno niti školovati svoju djecu, niti im pružiti nekakvu perspektivu. To moramo promijeniti. Ova Vlada može zabijati glavu u pijesak i govoriti da se radi na tom problemu, ali dok ne počnemo rješavati strukturne probleme, a to su, prije svega, siromaštvo ljudi, male plaće, nesigurnost radnih mjesta, u ovoj se zemlji neće ništa promijeniti. Ideja je dakle, da vežemo sudbinu jedni za druge te da se ovim zakonom ne pogoduje nikome.“
Pojasnio je i kako je Zakon o minimalnoj plaći kojega je Vlada usvojila problematičan jer potiče poslodavce da, kroz mjere oslobođenja od plaćanja zdravstvenih i drugih doprinosa, isplaćuje minimalne plaće. Poanta je, kazao je Bernardić, da se iznos minimalne plaće podigne, da se ona trajno regulira kako bi se, što je moguće više, zaštitilo radnika, te zaključio:
„Klub SDP-a iznio je već čitav niz instrumenata i prijedloga kojima se regulira prekovremeni rad, rad nedjeljom, blagdanima. Razmišljamo i o onima koji su prisiljeni raditi i izvan svojih mogućnosti. Stoga, nije cilj samo usvojiti ovaj Zakon o minimalnoj plaći, već općenito poboljšati uvjete rada u Hrvatskoj. Zbog toga vas pozivam da, u ime razuma, podržimo ovaj prijedlog zakona.“
SDP-ov Mirando Mrsić Vladi je, pak, poručio kako je zabrinjavajuće da dosad još nisu iznijeli nikakve argumente kojima bi pojasnili svoju odluku o odbijanju prihvaćanja prijedloga ovog zakona.
„To je vjerojatno tako jer takvi argumenti ni ne postoje. S druge strane, nastavlja se glorificirati postojeći zakon koji je doveo do još većih problema na tržištu rada jer poslodavci očito koriste različite dopuštene mehanizme kako bi izbjegli podizanje minimalne plaće svojim radnicima čime se grubo krše radnička prava.“
Na sjednici se danas raspravljalo i o prijedlogu o dopunama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata te o izmjenama i dopunama Zakona o središnjem registru osiguranika.
Na Odboru je prošao i prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) kojim se pojedincima nudi novi dobrovoljni okvir za štednju osiguravanjem dostatne zaštite potrošača, a plan je da se uvede u svim članicama Europske unije.
