Na prijedlog S&D grupe Europski parlament raspravljao je o proširenju Schengena na Hrvatsku, danas u Strasbourgu. Zastupnik Tonino Picula zadovoljan je što je lobiranjem postigao da ova tema dobije prioritet na zadnjoj plenarnoj sjednici u 2017. godini:

„Od Hrvatske očekujem da do kraja sljedeće godine ispuni sve kriterije za pristupanje Schengenu. Na Vijeću je potom da uvaži sve što je napravljeno. Takvo postupanje će jasno pokazati i kredibilitet Europske unije.“

– poručio je zastupnik Tonino Picula u raspravi o jačanju i proširenju Schengena na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu.

Picula, koji je u ime S&D-a bio imenovan za izvjestitelja u sjeni na dva mišljenja Odbora za vanjske poslove za Schengen, istaknuo je da Hrvatska nikada nije imala jasniju političku potporu Europskog parlamenta ulasku u Schengen nego danas!
Gianni Pittella, predsjednik S&D-a naglasio je:

„U EU ne može biti država drugog razreda. Nije pošteno isključiti Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku iz schengenskog prostora! Hrvatski građani zaslužuju ispunjenje obećanja da imaju pravo pristupiti Schengenu kada ispune uvjete!“

Vijeće je poručilo da je proces evaluacije Hrvatske još uvijek u tijeku i da se riješavaju određeni nedostaci, no da je preostalo vrlo malo pitanja o kojima očekuju prijedlog Europske komisije u bliskoj budućnosti.
Ohrabrujuć je bio i Dimitris Avramopoulos u ime Komisije koji je zahvalio Pittelli i S&D-u na inicijativi da se govori o proširenju Schengena na Hrvatsku te da će ona, zajedno s Bugarskom i Rumnjskom, imati važnu ulogu u zaštiti EU granica.

Današnja je rasprava dodatno osnažila poziciju Hrvatske koja bi tehničku spremnost trebala ostvariti tijekom 2018. kako bi Vijeće najkasnije početkom 2019., a svakako prije kraja mandata sadašnje Europske komisije u svibnju 2019. godine, moglo donijeti političku odluku o pristupanju Hrvatske Schengenskom prostoru.

„Schengen je zadnjih godina pretrpio stanovite revizije zbog čega je doveden u pitanje. Iznimno je važno nastaviti s provedbom shengenske stečevine, što pridonosi jačanju povjerenja među članicama schengenskog prostora. No, jednako je važno i povjerenje prema zemljama članicama koje već intenzivno i dugo rade na ispunjavanju svih kriterija kako bi postale dio tog prostora!“

– poručio je Picula u govoru.

Naglasio je da je Hrvatska od pristupanja Schengenskom informativnom sustavu u samo četiri mjeseca obavila 75 milijuna kontrola i identificirala više od 4000 prekršitelja.

„Praksa dokazuje da već obavljene pripreme donose rezultate. Prema zadnjoj evaluaciji koja je provedena u Hrvatskoj krajem studenog oko preporuka koje Hrvatska mora zadovoljiti, mi smo od njh 98 ispunili 68, a 14 je prioritetnih.“

Picula je još jednom naglasio da Hrvatska od svih zemalja članica ima najdužu vanjsku kopnenu granicu EU:

„Želimo pridonijeti boljoj sigurnosti našeg dijela vanjskih granica Unije i želimo unutarnje granice EU bez bodljikave žice koja nas danas dijeli od naših EU susjeda!“

Ulazak u Schengen politička je odluka za koju je potrebna jednoglasna odluka Europskog vijeća. Tijekom svog govora o stanju Unije u rujnu, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker prvi je put dao potporu Hrvatskoj kada je izjavio „da Hrvatska treba postati članica Schengena čim ispuni kriterije.“

Strasbourg, 13.12.2017.