Ovlasti predsjednika Republike ne treba mijenjati ni povećavati, dovoljne su i primjerene parlamentarnoj demokraciji, eventualno ih se može detaljizirati i operacionalizirati kako bi predsjednik države djelovao u skladu s izravnim izbornim legitimitetom, ocijenjeno je u utorak na SDP-ovu okruglom stolu. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić ustvrdio je da su ovlasti predsjednika, iako živimo u parlamentarnoj demokraciji u kojoj je najvažnija uloga parlamenta, odnosno vlade koja proizlazi iz parlamentarne većine, još uvijek dovoljne da može utjecati na ključne procese u zemlji.
“Predsjednik je sukreator vanjske politike, odgovoran za sigurnost zemlje kroz nadzor tajnih službi i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. No, prije svega, u Hrvatskoj je predsjednik zaštitnik Ustava koji garantira slobodu svakom čovjeku bez obzira na vjersko, nacionalno ili seksualno opredjeljenje, a čija je temeljna civilizacijska tekovina antifašizam”, istaknuo je Bernardić.
Iznimno je stoga važno, naglasio je, da Hrvatska izabere predsjednika koji je svjestan ustavnih ovlasti, koji će biti osigurač protiv negativnih pojava, ali i verbalni korektiv svega lošeg što se događa u našem društvu.
Zato, kaže Bernardić, vjeruje u pobjedu Zorana Milanovića koji će kao predsjednik biti “jamac slobode i demokracije i zaštite najslabijih u našem društvu, obespravljenih, ugnjetavanih, nacionalnih, vjerskih ili seksualnih manjina”.
Poručio je da je Hrvatska danas na prekretnici te da je izbor jednostavan – Hrvatska za sve ili samo za neke, pravda ili nepravda, građanska ili nazadnjačka “crna” Hrvatska, normalna ili nenormalna Hrvatska. Pozvao je građane da se masovno odazovu na izbore, jer nije svejedno u kakvoj ćemo zemlji živjeti i tko će nam zemlju predstavljati.
Bivši predsjednik Republike i domaćin okruglog stola Ivo Josipović smatra da način izbora čelnog čovjeka države ne treba mijenjati te da bi izbor predsjednika u Hrvatskom saboru bio ozbiljna i velika greška jer bi to generiralo “svevlast premijera”.
“Predsjednika Republike treba birati na općim izborima, ovlasti mu ne treba mijenjati niti mu dati izvršne ovlasti nego samo operacionalizirati postojeće kako bi mu se omogućilo obnašanje funkcije. Također treba očuvati načelo međusobne kontrole svih grana vlasti”, mišljenja je Josipović.
Govoreći iz vlastita predsjedničkog iskustva, istaknuo je da su u praksi naši premijeri svemoćni, pa makar vladali i bez legitimiteta, uz pomoć “žetončića”, za razliku od predsjednika koji ima najjači izborni legitimitet.
Smatra i da predsjednik države ne treba voditi dnevnu politiku, pogotovo ne u gospodarstvu, ali, ističe, predsjednik nije lobotomiziran i ne treba izbjegavati iznošenje političkih stajališta. Važno je da predsjednik ne bude oporba, može izreći kritiku na račun vlade, ali mora postojati granica, napominje Josipović.
Profesor ustavnog prava Đorđe Gardašević osvrnuo se na prijedloge za povećanje predsjedničkih ovlasti, koje zagovaraju neki kandidati, istaknuvši da ovlasti šefa države ne treba povećavati nego možda bolje definirati.
Rješenja koja neki kandidati predlažu stvorila bi dosta jaku koncentraciju ovlasti predsjednika, što nije ideja ustavnosti od 2000. godine, upozorava Gardašević. Ne slaže se s prijedlogom da predsjednik može raspisivati referendum jer, kaže, građani su do sada već u nekoliko navrata pokazati da mogu pokrenuti referendum kada se organiziraju. Gardašević također drži da predsjednik ne bi trebao predlagati suce Ustavnog suda jer je i sam podložan kontroli Ustavnog suda.