“Nakon borbe koja traje od početka mandata, inicijativa Kluba vijećnika SDP-a županijske skupštine Splitsko-dalmatinske za izdvajanje sredstava i osnivanje Kriznog centra za žrtve nasilja, danas je, nakon opetovanih odbijanja, konačno osvijestila razum vladajućih i sredstva za Krizni centar su osigurana u proračunu za 2023. godinu”, rekao je potpredsjednik SDP-a i predsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske županije Ranko Ostojić.

“Žrtve nasilja će konačno dobiti pomoć i brigu koja im je potrebna. Ni jedna više! Zadovoljni postignutim, ali nezadovoljni cjelokupnim Proračunom za 2023. godinu, koji je nerazvojan i nesocijalan, nastavljamo borbu i za ostale ranjive skupine i nećemo prestati predlagati mjere kao što su osiguranje dodataka za roditelje njegovatelje osoba sa invaliditetom, uvođenje građanskog odgoja, mjere za smanjenje energetskog siromaštva, izgradnju azila za napuštene životinje kao i pregršt ostalih stvari za koje obećavamo da imamo znanja, strasti i snage gurati do ostvarenja”, rekao je Ranko Ostojić.

SDP Splitsko-dalmatinske županije u proračunu za 2022. godinu amandmanom je tražio izdvajanje 500.000 kuna za Centar, ali je tada to bilo odbijeno.

Krizni centar nije sigurna kuća, Krizni centar je mjesto na kojem će žrtve na jednom mjestu naći svu potrebnu pomoć, zdravstvenu, psihološku, pravnu, smještaj, pomoć pri osnaživanju i zapošljavanju, potporu žrtvama seksualnog nasilja, preventivna intervencija, terapijski programi i ostalo.

Za ulazak u sigurnu kuću žrtva prvo treba prijaviti nasilje policiji i pravosuđu, te tek onda čeka smještaj u sigurnu kuću, a to traje mjesecima zbog malih kapaciteta (SDŽ ima 8 kreveta, a potreba je 112 ), dok u Kriznom centru pomoć dobiva odmah. Za rad Kriznog centra potreban je prostor i godišnji iznos od 50.000 € za funkcioniranje.

Osnivanjem KC-a daleko se smanjuje mogućnost femicida, jer je žrtva odmah zbrinuta, a ne na istoj adresi s nasilnikom gdje joj i dalje prijeti nasilje i femicid dok čeka pomoć. Zbog svega toga žrtve ne vjeruju institucijama i vrijeme je da se poduzmu konkretne mjere.

Nasilje u obitelji spada u najčešća prijavljena kaznena djela na području većine policijskih uprava u Hrvatskoj. Iz izvještaja načelnika PU Splitsko-dalmatinske županije broj prekršaja temeljem Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u ovoj godini je 384, te je evidentirano 110 kaznenih djela nasilja u obitelji. To znači da je svaki dan najmanje jedan policajac u toj županiji intervenirao u obitelji, zbog nasilja.

Istovremeno od 38 žena i 40 djece koji su zatražili smještaj u sigurnoj kući koju u našoj županiji vodi Caritas, samo je 13 žena i 12 djece dobilo smještaj i izdvojeno je od nasilnika. To znači da 25 žena i 28 djece i dalje živi izloženo nasilju, 25 žena i 28 djece za koje znamo i još najmanje toliko za koje ne znamo i nećemo saznati dok ne postanu dio crne kronike.

Proteklih godina sve je veći broj ubijenih žena od strane bliskih osoba. Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2017. do 2022. upućuje jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave u uključivanje u borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja nad žrtvama obiteljskog nasilja konkretnim mjerama. U Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje. Posljedično, nasilje utječe i na djecu. Izdvajanje sredstava za osnivanje KC-a je civilizacijsko pitanje.