“Crna Gora je predvodnik politike proširenja u praksi i ta činjenica se ne smije zanemariti kada se raspravlja o ubrzanju procesa dodjeljivanja kandidacijskih statusa i pristupanja Europskoj uniji. U isto vrijeme treba naglasiti da od prošlog godišnjeg izvješća Crna Gora gotovo nije napredovala na svom eurointegracijskom putu. Nažalost, nijedno poglavlje nije zatvoreno od 2017. godine”, istaknuo je Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i stalni izvjestitelj EP-a za Crnu Goru prilikom predstavljanja Izvješća koje je danas izglasano sa 64 glasa za, 7 protiv i 4 suzdržanih.

Ovo je njegovo drugo izvješće o napretku zemlje otkako obavlja dužnost stalnog izvjestitelja. U izvješću je još jednom izražena kontinuirana podrška europskoj integraciji Crne Gore i njenim građanima koji u iznimno visokom postotku podržavaju članstvo u Europskoj uniji. Međutim, konstatirane su i sve prepreke napretku i provođenju reformi.

“Izvješće je ujedno i izraz jedinstvenog stava proeuropskih političkih grupa u Europskom parlamentu o nedostacima koje treba ubrzano otklanjati, ali i nade da se nova vlada neće suočavati s problemima stare, što podrazumijeva njenu veću operativnost i kontinuiranu podršku Skupštine”.

Dodao je kako pregovaračka struktura dulje vrijeme nije bila funkcionalna, a kako bi se napredak ostvario, potreban je kompletan i učinkovit pregovarački tim. S jedne strane, u Izvješću je naglašena zabrinutost zbog stalnih političkih napetosti unutar izvršne i zakonodavne vlasti, nedostatnog napretka u reformi pravosuđa i zbog raširenosti korupcije – dvije ključne reforme za koje je potrebna zakonodavna potpora, kao i ograničen napredak u području slobode medija, u borbi protiv dezinformacija, govora mržnje, uznemiravanja na internetu, politički pristranog izvješćivanja te stranog utjecaja u crnogorskim medijima.

No, s druge strane, pozdravljen je određeni napredak ostvaren u borbi protiv organiziranog kriminala i u međunarodnoj policijskoj suradnji i još važnije, kontinuirano i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, među ostalim i sankcijama EU-a Rusiji, kao i njezino aktivno sudjelovanje u misijama i operacijama u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a.

Naposljetku, izvješće poziva na konstruktivan i uključiv politički dijalog uz predanost svih parlamentarnih stranaka kako bi se postigao napredak u ključnim reformama povezanima s EU-om te kako bi se umjesto bojkotiranja državnih institucija ojačalo njihovo funkcioniranje.