Proširenje EU na Zapadnom Balkanu je hrvatski strateški interes: kad na svim svojim granicama budemo imali članice Unije, to će i Hrvatskoj omogućiti dodatnu stabilnost, naglašava hrvatski zastupnik Tonino Picula.
Europski parlament u današnjem je glasovanju usvojio Izvješće o novoj strategiji proširenja Europske unije, čiji je autor Picula, s 502 glasa za, 61 suzdržan i 75 glasova protiv.
“Nova politika proširenja i interne reforme EU-a idu ruku pod ruku. Štoviše, proces proširenja pomoći će i unaprjeđenju same Unije, no vladavina prava mora biti u središtu tog procesa. Trebali bismo strateški primijeniti ciljano uvjetovanje za zemlje kandidatkinje na temelju mjerila napretka. To znači pravovremeno nagrađivanje reformi i reagiranje na nazadovanje ili na stalni nedostatak napretka. U tom kontekstu moramo naglasiti potrebu za usklađenosti zemalja kandidatkinja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
Na ovom sam Izvješću dugo radio i zbog činjenice da je proširenje Europske unije, posebno na Zapadnom Balkanu, strateški hrvatski interes. U trenutku kad na svim svojim granicama budemo imali članice EU, tad će i Hrvatska imati mirno i stabilno susjedstvo”, istaknuo je Picula povodom usvajanja Izvješća.
Naglasio je i kako članstvo u Europskoj uniji znači više od EU fondova i prometnih koridora te prije svega predstavlja skup vrijednosti i načela koji se moraju poštivati.
Prethodno je zastupnikovo Izvješće o novoj strategiji proširenja EU-a usvojeno u listopadu na Odboru za vanjske poslove EP-a, a novine predložene u ovom dokumentu posebno ističu potrebu za jasnim rokovima za završetak pregovora koji bi trebali biti finalizirani najkasnije do 2030.
Osim rokova, u Izvješću se naglašava uvođenje kvalificirane većine članica u odlučivanju o područjima relevantnim za proces proširenja, ukidanje zahtjeva za jednoglasnošću u odluci o otvaranju procesa pregovora te stvaranje posebne namjenske radne skupine za vladavinu prava kojoj će se povjeriti razvoj značajnije i učinkovitije podrške državama kandidatkinja i njihovim potencijalima, uz aktivno sudjelovanje sudaca i tužitelja države članice, kao i postavljanje osobe glavnog pregovarača za svaku državu kandidatkinju, što bi učinilo proces proširenja transparentnijim, posebice kada se komunicira s građanima zemlje kandidatkinje.
Također, u Izvješću se navodi da je upravo usklađivanje sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a uvjet za ostanak na europskom putu. To znači da pristupni pregovori sa Srbijom mogu napredovati samo ako se Srbija uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije, a EU bi isto tako morala preispitati svoja sredstva za srpski režim. U slučaju Crne Gore, ako se zapazi značajno nazadovanje u ispunjenju obećanih reformi, EU će morati reagirati shodno takvom slabljenju.
U izvješću se također navodi da je usklađivanje sa zajedničkom vanjskom politikom EU uvjet za ostanak na europskom putu. To znači da pristupni pregovori sa Srbijom mogu napredovati samo ako se Srbija uskladi sa sankcijama EU protiv Rusije. Inače, EU bi također trebala preispitati sredstva EU za Srbiju.
U govoru prije glasanja o Izvješću, Picula je ponovno istaknuo kako proširenje postaje važna geopolitička i strateška politika te je u tom smislu potrebno osigurati kontinuitet, dosljednost, vjerodostojnost i utjecaj.
“Međukoraci integracije ne zamjenjuju već olakšavaju konačni cilj punopravnog članstva u EU. Moja posljednja primjedba bila bi upućena građanima zemalja kandidatkinja za članstvo. Većina njih, točnije, u svim osim u jednoj zemlji, podržava pristupanje EU. Ispunjavanjem svojih obveza i pokazivanjem političkog vodstva, EU mora pokazati svojim trenutnim i budućim građanima kako može i želi izvršiti svoju povijesnu misiju. Zajedničkim radom i donošenjem čvrstih preporuka za buduće provođenje politike proširenja možemo ponovno postaviti standarde koji će Uniji omogućiti rast i napredak. Želimo osigurati da EU ostane zajednica europskih država koja se razvija i koja je otvorena za pristupanje istomišljeničkih demokracija koje dijele zajedničke vrijednosti i interese”, zaključio je.