Povezati obrazovanje i gospodarstvo za razvoj Hrvatske

    Osiguranje modernog obrazovnog sustava pretpostavka je stabilnog dugoročnog razvoja Hrvatske i on zato ne smije biti izdvojen i funkcionirati sam za sebe. Njegovo planiranje i strukturiranje i rješenja koja se u sustavu obrazovanja primjenjuju, moraju biti dio cjelovite politike razvitka Hrvatske. Jednostavno – obrazovanje mora biti usko povezano s gospodarstvom, odnosno obrazovna strategija mora biti komplementarna gospodarskoj strategiji.

    Sadašnja obrazovna politika i potezi vlade i Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta te resornog ministra Primorca daleko su od obećanja o drugačijoj i modernijoj školi – poručujemo na početku nove školske godine.

    Protivimo se tezi prema kojoj je obrazovanje privilegij bogatih, i da samo bogate zemlje trebaju i mogu ulagati u njegov razvoj. Naprotiv, mi kao zemlja s gopsodarskim problemima itekako moramo ulagati u obrazovanje i znanost, jer je to jedini način da sutra budemo konkurentni u okruženju zemalja Europske unije.

    Na konferenciji za novinare u povodu prvog dana škole, zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović i potpredsjednica stranke Milanka Opačić upozorile su na propuste vladine obrazovne politike, dok je članica Izvršnog odbora Karolina Leaković predstavila ovogodišnju akciju «Dobrodošli u školu», odnosno edukativno-informativnu slikovnicu koju aktivisti i aktivistice SDP-a diljem Hrvatske 5. rujna dijele prvašićima.

    Željka Antunović detektirala je dva područja problema u obrazovanju, u njegovu upravljačkom i upravnom segmentu. Govoreći o problemima kojima obiluje upravljački segment, naglasila je kako oni započinju već na najvišoj razini, u Ministarstvu, jer ono obiluje slabašnim kadrovima koji ne mogu iznjedriti modernu obrazovnu politiku. Budući da je Hrvatska već izgubila toliko dragocjenog vremena, pod hitno treba okupiti najkvalitetnije ljude, a ne u upravljanju ljudskim resursima primjenjivati princip negativne selekcije, kako to HDZ čini. I to je jedan od razloga zbog kojih već dvije godine nema nikakvih pomaka u reformi obrazovanja, a proračunska potpora konstantno pada. Politikantski se – kaže Ž. Antunović – pristupa izdvajanju sredstava za školstvo i to tako da se govori o velikim iznosima kod izrade proračuna, a oni se onda rebalansom grubo umanjuju.

    O teškom materijalnom stanju hrvatskog školstva svjedoče i blokade računa mnogih škola, porast cijena udžbenika, opremljenost nastavnim pomagalima, informatičkom opremom itd. Drastične su razlike u uvjetima u kojima učenici – ovisno o sredini – stječu znanja, a najdrastičniji su svakako primjeri nastave u tri smjene, koja nesumnjivo umanjuje kvalitetu obrazovanja.

    Upozoravajući na problem centralizacije i birokratizacije upravljačkih ovlasti u školstvu, Ž. Antunović založila se za decentralizaciju dijela tih ovlasti.

    Na razini, pak, središnje državne vlasti veliki je problem nedostatak zajedničkih ciljeva i planova među vladinim resorima, ponajprije između resora obrazovanja i gospodarstva. Partnerstvo koje bi trebalo uspostaviti rezultiralo bi smanjenjem nezaposlenosti i školovanjem za deficitarna zanimanja, a ne za burzu.

    Potpredsjednica SDP-a i našeg Kluba zastupnika Milanka Opačić ”predstavila” je dosege HDZ-ove obrazovne politike iznoseći alarmantne brojke iz ovogidšnjeg rebalansa proračuna, kojim su izdaci za obrazovanje ”kresani” u više milijunskim iznosima. «Ministar Primorac bio bi puno bolji ministar informiranja od obrazovanja, jer je vrlo vješt u pretvaranju svojih neuspjeha u uspjehe», kazala je potpredsjednica Opačić. Upozorila je kako nije ostvareno nijedno izborno obećanje, a projekti koji kako-tako napreduju, poput Bolonjskog procesa ili državne mature, ioanko su osmišljeni i temelji su im udareni za prethodne vlade.

    Neki od višemilijunskih iznosa ”kresani” u rebalansu proračuna:

    Projekt ranog učenja stranog jezika i učenja drugog stranog jezika s 15 milijuna kuna na NULU

    Informatičke usluge i opremanje – sa 17 milijuna kuna na NULU

    Mreža škola i projekt jednosmjenskog rada – od planiranih 3 milijuna kuna rebalansom ostalo 600 tisuća

    Za usavršavanje ravnatelja i stručnih suradnika te učitelja od prvotnih 2,5 milijuna kuna ostalo 300 tisuća

    Za pružanje stručnih usluga u sustavu srednjeg školstva u proračunu je prvotno predviđeno 12 milijuna kuna, no rebalansom to je prešlo na NULA kuna: bez angažmana stručnjaka mentalnog zdravlja nema kvalitetnog pomaka u suzbijanju nasilja u školama.

    Jedina smo zemlja koja nema pedagoški standard, a tako će, prema svemu sudeći, biti i dalje, jer je od 2 milijuna kuna predviđenih za taj projekt rebalansom dodijeljeno samo 25 tisuća.

    Sredstva su prepolovljena za reviziju postojećih i izradu novih programa – tzv. kurikularnu reformu, koju je započela još bivša vlada.

    Sredstava nema dovoljno ni za djelovanje Centra za vanjsko vrednovanje znanja tj. državne mature, čime i taj projekt dolazi pod znak pitanja. Sve to pokazuje da nema prave volje da se provede reforma školstva.

    Prvi dan škole, 5. rujna, za djecu koja sutra polaze prvi razred, jedan od zasigurno najvažnijih dana u životu. Imajući to na umu, SDP je i ove godine priredio 40 tisuća besplatnih slikovnica «Dobrodošli u školu», autora Roberta Mlinareca i Davora Šunka, s nizom korisnih informacija i edukativnim sadržajem za svakog prvašića. O projektu je govorila članica Izvršnog odbora Karolina Leaković, napominjući kako je intencija ovakvog izdanja razvijati partnerstvo u obrazovnom procesu između učitelja i učenika te roditelja.

    Slikovnicu «Dobrodošli u školu» pogledajte na webu Crveni medo.