Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u znak sjećanja na ubojstva koja su se dogodila 22. rujna 1999. godine, kada je na ročištu tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu suprug ubio suprugu, sutkinju i odvjetnicu, a teško ranio zapisničarku. Sjećanje je to i na sve druge žene koje su nasilno izgubile svoje živote.
Obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama ima za cilj osvijestiti i senzibilizirati društvo na problematiku nasilja nad ženama te poslati poruku o nultoj toleranciji prema svim oblicima nasilja nad ženama. U društvu koje godinama pokušava dokinuti seksualne slobode i koje na brojne načine poručuje da niti žena niti njen život ne vrijede puno, društvena poruka nulte tolerancije na obiteljsko nasilje kakvu danas želimo poslati treba biti što jasnija.
Svjedoci smo stalnih situacija i događanja kada se umanjuju kazne počiniteljima i kada se odluke baziraju na olakotnim umjesto otegotnim okolnostima za počinitelja te se time ne može dobiti primjerena kazna za počinjeno nasilje. Više se ne smije slati poruka da se za nasilje nad ženom ne odgovara i da će se počinitelj izvući. Vrste olakotnih okolnosti su vrlo često apsurdne, a to sigurno nije jasna poruka nulte tolerancije. Ako bi se pak počinitelji nasilja izložili najstrožim kaznama (tzv. zakonskim maksimumima), poslala bi se jasnija društvena poruka, a počinitelje bi se učinkovitije odvraćalo od ponovnog počinjenja djela.
Najnovijim izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji donesena su poboljšanja i otklonjeni su neki značajni nedostaci u području učinkovitijeg suzbijanja rodno utemeljenog nasilja, ali potrebno je još mnogo nužnih promjena u cjelokupnom sustavu, posebice u sustavu prevencije. Ovoj zemlji treba dugoročno i sustavno proračunsko financiranje nezavisnih usluga za podršku ženama žrtvama nasilja u zajednici. Osnivanje i financiranje skloništa i savjetovališta u regijama i sredinama gdje ih nema i to kroz suradnju sa specijaliziranim organizacijama.
Vrlo je važno naučiti djecu već od najranije dobi da se nasilje ne smije tolerirati i zbog toga ćemo se nastaviti snažno zalagati da kroz građanski odgoj učimo djecu i mlade toleranciji i nenasilju. Isto tako inzistirat ćemo na edukaciji u institucijama, naročito edukaciji onih koji primjenjuju zakone i propise te tako utječu na sudbine žrtava, a i na slanje društvenih poruka.
Na području Republike Hrvatske podaci MUP-a za razdoblje od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine ukazuju kako su bila evidentirana 5.522 počinitelja prekršaja nasilja u obitelji (77% počinitelji muškarci), dok su u istom razdoblju evidentirane 6.333 žrtve prekršaja nasilja u obitelji (63,8% žene). U odnosu na žrtve kaznenog djela nasilja u obitelji u navedenom razdoblju su ukupno evidentirane 1.153 žrtve (86% su žrtve ženskog spola). U prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na prošlu godinu bilježi se porast broja silovanja, što zabrinjava i ukazuje na nastavak negativnog trenda brutalizacije rodno utemeljenog nasilja i daje nam svima zadatak da trebamo još puno raditi na problematici nasilja nad ženama.
Nasilje, pogotovo ono obiteljsko, ogroman je problem u društvu. Ono nije samo problem jedne obitelji, to je društveni i politički problem i tiče se svih aktera društvene zajednice. Nema opravdanja za nečinjenje i zatvaranje očiju nad nasiljem bilo koje vrste, jer nitko ne smije trpjeti.