Program su predstavili predsjednik SDP-ovog Savjeta „Naprijed Hrvatska“ Ivo Josipović, predsjednica SDP-ovog Savjeta za kulturu Morana Foretić i potpredsjednik GLASA-a Goran Beus Richemberg.
Josipović je naglasio kako se u svim europskim zemljama kulturne industrije nalaze unutar tri najvažnije grane što kod nas nažalost nije slučaj.
„RESTART koalicija po prvi put u hrvatskoj povijesti kulturi pristupa kao grani koja može doprinijeti gospodarskom razvoju te širenju vidika građana republike Hrvatske. S obzirom da je nedopustivo da se za kulturu još uvijek izdvaja manje od 1% ukupnog državnog proračuna bez sredstava iz europskih fondova početni cilj nam je dogurati najmanje do tih 1 % , a s vremenom naravno i više,“ rekao je Josipović.
Dodaje kako se strateškim poticanjem treba ulagati u kulturu i to putem poticajnih mjera i olakšica te restrukturiranjem postojećeg modela i managementa kulture.
„Predlažemo promjenu zakona o samostalnim umjetnicima čime im želimo omogućiti podizanje koeficijenta te drugih olakšica. Želimo stabilizirati zakonodavni okvir kroz promjenu svih zakona s područja kulture. Promjenom Zakona o autorskim pravima otvoriti ćemo raspravu o izdvajanju umjetnika iz Zakona o radu i time kreirati Zakon o umjetnicima,” naglasio je.
„Stimulirat ćemo ulaganja privatnog sektora u kulturi, a kroz strateško umrežavanje s europskim i svjetskim partnerima izvozit ćemo kulturu van granica Hrvatske,“ rekao je Josipović i dodao kako ministri kulture više neće odlučivati o intendantima i ravnateljima svih kulturnih ustanova čime ćemo dati veću važnost struci i širenju raznolikosti kulturnih programa.
Predsjednica SDP-ovog Savjeta za kulturu Morana Foretić naglasila je kako je kulturni program RESTART koalicije nastao dugogodišnjim propitivanjem problema hrvatske kulturne politike i sa sviješću o bogatstvu nacionalne kulture koja je u širem smislu gotovo pa nevidljiva.
„Počevši od samog sustava financiranja u kojem je dosad Hrvatsku kulturu bilo jedino moguće financirati iz sredstava ministarstva kulture i lokalnih samouprava, novitet u ovom programu je
poticanje sponzorskih sistema financiranja pomoću olakšica te podrške kroz umanjenje naknada i davanje poticaja za razvoj raznih vidova kulturnih pravaca,” rekla je Foretić i dodala kako je dosad hrvatska kulturna politika bila uskogrudna, a ovaj program zastupa pluralizam mišljenja, depolitizaciju kulture te omogućava struci kreiranje širokog spektra kulturnih politika.
„Potaknut ćemo decentralizaciju kulturnih pravaca, mobilnost i stručnu edukaciju umjetnika te podržati razvoj nezavisne scene pomoću sustava i platformi civilno javnog partnerstva.“
Dodaje i kako je važno napomenuti da je u programu RESTART koalicije naglašeno povećanje zastupljenosti kulture u obrazovnoj reformi i izvannastavnim aktivnostima čime se potiče suradnja između ministarstva kulture i obrazovanja koji danas nažalost ne postoje.
„Hrvatska kultura bogata je renomiranim i progresivnim umjetnicima s internacionalnom karijerom koji su nažalost osim u strukovnom dijelu gotovo i nevidljivi. Baš iz tog razloga hrvatska kulturna scena mora postati izvozni proizvod, zaštitni brend i mora dokazati da nismo samo u sportu jaki već zaslužujemo svoje mjesto na svjetskoj kulturnoj mapi što daje dobru sinergiju i za razvoj samog turizma.“
Završava kako će potaknuti i ojačati suradnju sa susjednim zemljama koja također ne postoji.
Potpredsjednik GLASA-a Goran Beus naglasio je kako će kulturni program RESTART koalicije Izmijeniti zakon o HRT- u i pristojbama čime će se konačno potaknuti neovisnost i objektivnost hrvatskih medija.
„Dekriminalizirat ćemo kaznena djela protiv časti i ugleda. Oporavit ćemo neprofitne medije vraćanjem ranijeg sustava njihovog financiranja kako bi se uspostavio funkcionalni mješoviti medijski sustav. Donošenjem takve medijske strategije te izmjenom zakona o medijima unaprijedit ćemo sustav ulaganja u pluralizam medijskih sadržaja.“
Rekao je i kako će potaknuti razvoj nezavisne kulturne scene kroz promjenu zakona o samostalnim umjetnicima te na taj način konačno promijeniti društvenu paradigmu po kojoj umjetnik i njegov rad moraju biti u središtu , a ne samo pitanje formalnog statusa.
Kao jedan od glavnih ciljeva naveo je sprečavanje da tržišni i dohodovni uvjeti budu ključni u priznavanju ili reviziji prava samostalnih umjetnika te ćemo se zalagati za podizanje koeficijenta
za izračun mirovina samostalnih umjetnika koji je već više od desetljeća umanjen za oko 33% i nikad nije vraćen na prvobitnu razinu.
„Nismo zaboravili nakladnike i autore koji su zaista u hrvatskoj kulturi na samoj margini te smo za njih pripremili mjere poticaja za izdavaštvo kroz bespovratne potpore i olakšice kao i potpore za infrastrukturu, edukaciju i sredstava za obnovu knjižnog fonda te posebne otkupe u školskim i visokoškolskim ustanovama.”
Dodaje i kako u svojem programu osobitu važnost pridaju statusu slobodnih likovnih, primijenjenih i multimedijalnih umjetnika s ciljem promjene priznatih izlagačkih prostora za bodovanja u procesu priznavanja njihovih statusa.
„Naš program JEDAN POSTO ZA UMJETNOST I DIZAJN po kojem se kani od svake javne investicije odvajati 1% uložene svote za razvoj umjetnosti i dizajna radit će na osiguranju dodatnog otkupa umjetničkih djela,“ zaključio je.