SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu je već u nekoliko navrata upozoravao na alarmantno stanje u poljoprivrednoj proizvodnji. Ovom prilikom podržavamo zahtjeve poljoprivrednika i Hrvatske poljoprivredne komore za sazivanje hitne sjednice Vlade o prehrambenoj sigurnosti Hrvatske.

Uz razloge koje je navela HPK, a odnose se na probleme u stočarskoj proizvodnji i ogroman rast cijena hrane za životinje, ali i ostalih ulaznih troškova, želimo upozoriti na još neke.

Prema informacijama, brojna poljoprivredna gospodarstva na potresom pogođenim područjima Banije nisu uspjela proći na natječaju za mjeru ruralnog razvoja 5.2.1 koja se odnosi na obnovu proizvodnog potencijala, između ostalog i poljoprivrednih objekata. Zašto? Poljoprivrednici privremeno smješteni u kontejnere i neobnovljene kuće nisu uspjeli prikupiti svu potrebnu, obimnu i vrlo kompliciranu dokumentaciju ili nisu imali sredstava za financiranje konzultanata koji bi im pripremili elaborate, a nemaju novca niti za predfinanciranje ni za projektante.

Posljedica takvog stanja je rasprodaja dijela stoke i napuštanje poljoprivredne proizvodnje. Apelirali smo da se u pripremu dokumentacije za ta poljoprivredna gospodarstva uključi savjetodavna služba, ali i Ministarstvo kako bi pomogli onima kojima je pomoć potrebna. Naš apel, kao i brojni drugi, nije naišao na razumijevanje.

Druga stvar na koju želimo upozoriti je izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koja je sad već ušla u drugu godinu a Zakon još nije donijet. Ministarstvo poljoprivrede je postavilo poljoprivrednicima rok do 31. prosinca 2021. za dostavu dokaza o korištenju poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Onim poljoprivrednicima koji to nisu učinili, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju brisala je te parcele iz ARKOD-a.

Jedan takav primjer je općina Gračac koja je Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem donijela u 2018., ali je na zahtjev Ministarstva poljoprivrede isti poništen 2020. i općina trenutno nema odobren Program. Prema informacijama sa terena, mnogi su poljoprivrednici, kako bi zadržali pravo na izravna plaćanja, podnijeli nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću zahtjev za izvansudskom nagodbom za nastavak korištenja poljoprivrednog zemljišta do raspisivanja natječaja za zakup. Podaci se odnose na popis čestica, duljinu razdoblja korištenja poljoprivrednog zemljišta te stanju dugovanja za njegovo korištenje. Općina Gračac je podatke dostavila samo za određene poljoprivrednike, a oni za koje nije su izgubili pravo na daljnje korištenje zemljišta.

Nažalost, nije ovo jedini slučaj u Republici Hrvatskoj. Pitanje je kako se provode natječaji za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez jasnih kriterija? Umjesto da su stvoreni uvjeti da se svaka parcela poljoprivrednog zemljišta stavi u funkciju proizvodnje hrane i na taj način osigura prehrambena sigurnost stanovništva, izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu su na čekanju do daljnjega.

Krajem prošle godine ministrica je iznijela podatak da je u proteklih godinu i pol dana isplaćeno više od 675 milijuna kuna pomoći poljoprivrednicima putem potpuno novih ili promijenjenih mjera koje je trebalo pregovarati s Europskom komisijom. Sve države članice su ovakvu pomoć svojim poljoprivrednicima također osigurale, ali puno brže. Cijeli postupak je kod nas, prema riječima poljoprivrednika, za većinu mjera trajao duže od godine dana, izrađuju se programi, pa pravilnici, a obrada prijava traje mjesecima.

Ministarstvo nije moglo ili nije znalo osmisliti model po kojem bi prijeko potrebna pomoć poljoprivrednim gospodarstvima došla što prije. Dok administracija odrađuje polako svoj posao, naše farme propadaju, a poljoprivrednici napuštaju proizvodnju. Jedan od sektora koji je već duže vrijeme pogođen krizom je i proizvodnja mlijeka, gdje smo u posljednjih šest godina izgubili 2/3 isporučitelja.

I dok brojne države članice EU ulažu maksimalne napore da osiguraju dovoljno hrane za vlastite potrebe čini se da kod nas sve ide neplanski, bez jasne vizije i prijeko potrebnog dijaloga s poljoprivrednicima. A sve to vrijeme cijene nezaustavljivo rastu. Ako se uskoro ne pronađe kompromisno rješenje između poljoprivrednika i prehrambene industrije po pitanju otkupnih cijena, Hrvatska bi u vrlo skoroj budućnosti mogla postati jedna od rijetkih država bez vlastite proizvodnje u pojedinim sektorima.

Krajnje je vrijeme da Ministarstvo poljoprivrede pokrene razgovore o ovoj temi s poljoprivrednicima, prehrambenom industrijom i trgovcima s ciljem opstanka naših poljoprivrednih gospodarstava, ali i osiguravanja uvjeta za prehrambenu sigurnost stanovnika.