SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu bi se ovom prilikom osvrnuo na neka pitanja u sektoru vodnog gospodarstva. „Akcijski plan za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na pogodnim površinama“ (AP), usvojen je u svibnju 2020. godine. Sadržajno, ovim AP-om, je nakon provedene detaljne analize problema, utvrđeno da se kao najpovoljnija varijanta za korištenje otpadnog mulja u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, osim Grada Zagreba, pokazala materijalna oporaba i korištenje oporabljenog mulja na tlu/u poljoprivredi (kompost, pelet i sl.) dok bi se u Istri, Kvarneru i Dalmaciji prednost dala energetskoj oporabi i korištenju oporabljenog otpadnog mulja kao bio-goriva.

Prema neslužbenim informacijama prošlo je više od godinu i pol dana, a da se po ovom pitanju ništa nije napravilo. Zadaće koje treba provesti su brojne. Između ostalog bilo je potrebno do kraja 2021. provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš AP-a, izmijeniti postojeće i donijeti nove zakonske akte, uspostaviti institucionalni okvir za rješavanje problematike gospodarenja otpadnim muljem, te u ovoj godini, kao krunski akt svih (ne)provedenih aktivnosti, usvojiti konačni Plan gospodarenja muljem za period 2023.-2028. Niti jedna od predviđenih aktivnosti ne da nije gotova, već nije niti započeta.

Posljedice ovakvog neuređenog stanja reflektiraju se na činjenicu da se EU projekti iz oblasti vodno-komunalne infrastrukture sporo realiziraju i da nam prijeti plaćanje penala zbog nepridržavanja rokova za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (čijim se radom generira otpadni mulj). Podatak koji najbolje opisuje trenutno stanje je da smo u Operativnom programu konkurentnost i kohezija (OPKK) za razdoblje 2014-2020 za ove projekte imali odobrenih preko 15 milijardi kuna (EU sredstava) a čini se da smo realizirali samo nešto iznad 4 milijarde kuna (stupanj realizacije danas, nakon 8 godina, prema nekim podacima je 28%).

Važno je napomenuti da je rok za realizaciju projekata prema odobrenim planovima provedbe završio još 31. prosinca 2020., te se sada nalazimo, vremenski gledajući u dijelu definiranom kao „n+3“. Nažalost, postoji bojazan da do kraja 2023., nećemo realizirati niti 50% odobrenih EU sredstava.