SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu navodi kako se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) planiraju ulaganja u iznosu od 263 milijuna kuna za komasaciju oko 18.000 hektara zemljišta, kao i izrada novog Zakona o komasaciji. Komasacija će se sufinancirati sredstvima EU u iznosu od 80%, dok je sufinanciranje od strane jedinica lokalne samouprave u iznosu od 20%.

Nažalost, propuštena je velika prilika da se barem dio zemljišta okrupni sredstvima iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., gdje su za tu namjenu potpore planirane do 100% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova.

Prošle smo godine u nekoliko navrata upozoravali da Zakon nije usklađen s odlukom iz 2018. da se ukine Agencija za poljoprivredno zemljište. Novi Zakon se donosi tek sada, nakon toga treba donijeti još dva Pravilnika, jedan u roku 6 mjeseci, a drugi u roku 12 mjeseci pa će kašnjenje u usklađivanju pravnog okvira koji se odnosi na provedbu komasacije biti veće od 5 godina.

Kako Zakon još nije usvojen, a vrijeme za provedbu projekta i trošenje sredstava prebrzo prolazi, krajem prošle godine raspisan je javni poziv jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave za iskazivanje interesa za sudjelovanje u provedbi komasacije. Naglašavamo da po konačnom prijedlogu Zakona nositelji komasacije mogu biti jedinice lokalne samouprave ili Grad Zagreb, ali ne i jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno županije.

Izgleda da su ovim javnim pozivom „preskočene“ neke od predloženih zakonskih odredbi. Sam sadržaj Zakona je dosta kaotičan i težak za praćenje, a po ne znamo koji put Ministarstvo zaobilazi institut žalbe i uvodi upravni spor što predstavlja dodatni trošak za potencijalne korisnike.

Gotovo identična situacija je i s raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, i ovaj Zakon se donosi već gotovo dvije godine. Priče o povećanju količine, kvalitete i konkurentnosti, o „pozitivnim rezultatima“ zvuče tragikomično dok poljoprivrednici ne mogu doći do osnovnog resursa za svoj rad, a to je poljoprivredno zemljište i dok ne mogu ulagati u nove tehnologije i sustave navodnjavanja zbog usitnjenosti parcela.

Vrijeme je za novi smjer u poljoprivredi koji će uvažavati sve poljoprivrednike i njihove potrebe, a ne samo odabrane.