Savjet za poljoprivredu i hranu: Novi smjer u poljoprivredi je nužan

    SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu potaknut stavljanjem u saborsku raspravu Zakona o održivoj uporabi pesticida daje kratak osvrt. Republika Hrvatska je kao članica EU, a sukladno EU strategiji “Od polja do stola”, preuzela obavezu smanjiti upotrebu sredstava za zaštitu bilja za 50% do 2030. To neće biti nimalo laka zadaća posebno ako se uzme u obzir prosječna starosna i obrazovna struktura naših poljoprivrednika.

    Poznato je da je najdugotrajnije i najteže promijeniti ustaljene navike pa tako i razviti svijest kod korisnika o štetnosti nekontrolirane i nestručne primjene zaštitnih sredstava. Čak i samo Ministarstvo priznaje da će „najveći izazov predstavljat prihvaćanje općih načela integrirane zaštite bilja od strane poljoprivrednih proizvođača ali posebice praćenje stvarne primjene ovih načela u svim sektorima biljne proizvodnje i mjeriti stvarne rezultate provedenih aktivnosti posebice kod onih poljoprivrednih proizvođača koji nemaju stručnu podršku za integriranu proizvodnju bilja.“

    Sad dolazimo do drugog problema. Odavno je već trebalo krenuti s popularizacijom integrirane zaštite bilja putem izrade uputa, edukacijama, promidžbom primjene nekemijskih mjera zaštite, financiranjem istraživanja i iznalaženjem manje štetnih metoda zaštite, a priznajemo da neki proizvođači nemaju stručnu podršku. Realizacija ovih zadataka trebala bi ležati na savjetodavnoj služba koja je političkom odlukom „utopljena“ negdje u Ministarstvu te zatrpana raznim administrativnim poslovima i nema je na terenu u mjeri u kojoj bi trebala biti.

    Podržavamo integralnu zaštitu bilja i ekološku proizvodnju, međutim smatramo da treba poticati i ostale alternativne metode uzgoja, kao i poticati istraživanja u nekim novim smjerovima. Trend broj 1 u svijetu je vrtlarenje po principu permakulture, o kojoj se kod nas malo zna. Treba sijati međukulture odnosno postrni usjevi npr. leguminoze koje dobrim dijelom obogate tlo dušikom, što nije zanemarivo u vrijeme nestašice dušičnih gnojiva. Potrebno je više koristiti stajski gnoj i na taj način poboljšati strukturu tla i povećati sadržaj organske tvari u tlu.

    Treba promicati konzervacijsku obradu zemljišta, ali i druge metode. Naime zbog nemogućnosti prognoze daljnjeg rasta cijena ulaznih troškova proizvodnje, mogućih nestašica uzrokovanih ratnim zbivanjima u Ukrajini, ali i drugim uzrocima na globalnoj razini, mogućih povremenih prekida u lancu opskrbe, potencijalnih pandemija ili epidemija, prirodnih katastrofa posebnu pažnju treba posvetiti poljoprivrednom zemljištu i ljudima. Potrebno je stvarati otporni sustav utemeljen na malim proizvođačima zbog njihove fleksibilnosti, na lokalnoj proizvodnji i distribuciji.

    Vrijeme je da Ministarstvo poljoprivrede kreira alternativne mjere u uskoj suradnji s akademskom zajednicom i organizacijama civilnog društva, zadrugama i poljoprivrednim gospodarstvima koji već primjenjuju ovakve načine uzgoja. Uvjereni smo da u Hrvatskoj postoje brojni pozitivni primjeri koje treba promovirati i poticati od strane Ministarstva. Treba se okrenuti malim i srednjim poljoprivrednicima i alternativnim metodama uzgoja i zaštite kako bi sačuvali prirodne resurse zdravima za buduće generacije te potaknuli razvoj lokalnog tržišta uključujući i turističku ponudu.