SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu podržava izradu programa potpore vrijednog 50 milijuna kuna za ribare, uzgajivače i prerađivače. Program bi se financirao iz Privremenog okvira kojeg je Europska komisija (EK) usvojila u ožujku 2020. Kako navode mediji program će se u narednim danima uputiti EK na komentar i odobravanje. Apeliramo na mjerodavne da ubuduće daju okvirne rokove isplate, kako bi korisnici potpora mogli planirati svoja poslovanja. Primjer za to je i obavijest koja se odnosi na podnošenje zahtjeva za potporu vezanu uz privremenu obustavu ribolovne aktivnosti u razdoblju od 17. siječnja do 15. veljače 2022.

U svijetu se provode brojne aktivnosti kako bi se naglasio značaj ovog sektora. Ujedinjeni narodi su 2022. proglasili “međunarodnom godinom obrtništva u ribarstvu i akvakulturi” (IYAFA)”. Na razini EU ovaj sektor je sastavni dio brojnih strateških dokumenata. Uredba (EU) 1139/2021 o Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) kojom su definirani prioriteti i potpore objavljena je 7. srpnja 2021.

Gdje smo mi? Što muči naše ribare i njihove obitelji? Prije svega odnos Ministarstva prema njima. Nema dijaloga već samo monolog i to onda kad je sve određeno. Prepušteni su sami sebi i bez stručne pomoći. Nedostaje pomoć savjetodavne službe i jača podrška udruživanju kako bi povećali pregovaračku moć i barem na taj način pokušali ostvariti neke od svojih zahtjeva. Uz par iznimki, zadruge, koje su nekada dobro poslovale u ovom sektoru, gotovo da više ne postoje. Veletržnice ribe su skoro prestale sa radom, a na pitanje kako se boriti protiv “crnog tržišta” i financijske nesigurnosti nema odgovora već samo dodatnih kontrola i inspekcija.

O izradi programskih dokumenata za razdoblje 2021.-2027. se malo toga zna. Strategija poljoprivrede i ribarstva do 2030. izgubila je dio koji se odnosi na ribarstvo. Od svibnja 2021. u izradi je Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje od 2021. do 2027. (NPRA) kojim će se između ostalog definirati prioriteti i ciljevi. Javno savjetovanje vezano uz stratešku studiju utjecaja na okoliš provedeno je putem videokonferencije!

A sad se vratimo na početak. Ministarstvo u obavijesti o podnošenju zahtjeva za potporu vezanu uz privremenu obustavu ribolovne aktivnosti navodi kako će se konačni uvjeti, kriteriji, način dodjele i izračun potpore utvrditi odgovarajućim propisom nakon odobrenja Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. I dodatno, ističu da će se Odluke o dodjeli kao i Odluke o isplati donositi tek nakon odobrenja Programa. O Programu nema niti slova.

U kojoj je fazi njegova izrada? Kad će biti prezentiran javnosti? Kad će biti odobren? Nakon toga treba izraditi Pravilnik. Kad se to planira? Kad ribari mogu očekivati isplatu potpore po predanim zahtjevima? Koje će potpore Program uključivati? Da li će se dio njih odnositi na mlade i početnike, za kupnju brodova ili njihovu modernizaciju, kupnju opreme? Da li će se poduzeti nešto na zaštiti malog priobalnog ribolova jer je on dio kulturne baštine i tradicije, pa i turističke ponude? Da li će se i za ribarstvo uvesti mikro i mali zajmovi u obliku financijskih instrumenta preko Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije? Na koji način će se provoditi 30 postotna zaštita Jadranskog mora? Pitaju se ribari, no odgovora – nema.

S druge strane proizvodi ribarstva i akvakulture predstavljaju vrlo kvalitetnu i zdravu hranu prijeko potrebnu u prehrani stanovništva, posebno onu iz lokalnog ulova i uzgoja. Prosječna godišnja potrošnja ribe po stanovniku u EU iznosi nešto više od 24 kg, dok je u Hrvatskoj to oko 20 kg i svrstava nas na 16. mjestu. Ukoliko bi se kvalitetnijim i cjelovitim politikama radilo na gore navedenim pitanjima u naredne 4 do 5 godina mogli bi dostići prosjek EU.

Vrijeme je da se promjeni pristup prema ribarstvu i akvakulturi kroz osnaživanje prije svega malih ribara, poticanja mladih na poslovanje u ovom sektoru, ulaganja u prerađivačke kapacitete i usmjeravanja ove grane gospodarstva na razinu koju to zaslužuje uz korištenje novih tehnologija i inovacija. Hrvatska na razini EU treba preuzeti vodeću ulogu u definiranju zajedničke europske politike za razvoj otoka, ruralnih područja i područja s težim uvjetima gospodarenja zbog zaustavljanja daljnje depopulacije stanovništva, poticanja gospodarskog rasta i poboljšanja kvalitete života na tim prostorima.

Kako ne bi propustili prilike koje su pred nama potrebno je žurno djelovati jer će u protivnom posljedice za generacije koje dolaze biti nesagledive.