Potpredsjednica SDP-a Sabina Glasovac upozorila je u petak kako studenti ispaštaju zbog situacije na tržištu nekretnina jer im je najam stanova postao preskup pa se založila za izdašnije subvencioniranje privatnog smještaja i proširivanje kapaciteta studentskih domova.
Hrvatska je rekorder u postotku mladih od 16 do 29 godina koji žive sa svojim roditeljima, a posljednjih godina svjedoci smo eksplozije cijena nekretnina u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na četiri velika grada – Zagreb, Split, Rijeka i Zadar, istaknula je Glasovac na konferenciji za novinare.
“Unajmljivanje stana je postalo vrlo skup sport, za mnoge i nedostižan. Studenti su među onima koji u ovakvoj situaciji najviše ispaštaju jer mnogi vlastitih prihoda nemaju, pa njihovo studiranje upravo zbog troškova stanovanja postaje nemoguće”, upozorila je.
Navela je kako je to posljedica inflacije u kojoj građani ušteđevinu žele sačuvati kupujući stanove, što povećava potražnju i cijene najma.
Problemi su također turističko iznajmljivanje na Jadranu i dnevni najam preko internetskih platformi, dok je u Zagrebu manji broj stanova i zbog potresa.
Glasovac je upozorila kako je mladima upravo nemogućnost da se stambeno osiguraju – uz korupciju, nepotizam i nemogućnost zaposlenja – postao jedan od problema koji utječu na njihovo iseljavanje.
Predsjednik Foruma mladih SDP-a Lovro Lukavečki katastrofalnim je ocijenio što gotovo trećina studenata koji su se prijavili na smještaj u studentskom domu, nije ostvarila to pravo. Upozorio je kako broj studenata smješten u studentske domove iznosi 20 posto na razini EU, a u Hrvatskoj tek devet.
Naveo je kako je trošak za manji studentski stan u Zagrebu oko tri do pet tisuća kuna, što je veliki financijski teret za studente i njihove obitelji, stoga apeliraju na Vladu da donese mjere za stambeno zbrinjavanje studenata.
Predložili su revidiranje odluke o visini subvencija i kvoti za subvencionirano stanovanje u akademskoj godini 2022./2023., odnosno povećanje kvote za privatni smještaj i povećanje iznosa subvencije za privatni smještaj s postojećih 200 kuna na 500 kuna.
Prema procjeni, tako bi 50 posto studenata koji nisu ostvarili pravo na studentski smještaj dobilo subvenciju, odnosno njih oko 3 000, što bi bio trošak od oko 13,5 milijuna kuna.
Kao dugoročnu mjeru predlažu izgradnju novih i dogradnju postojećih kapaciteta studentskih domova za što se mogu iskoristiti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
S obzirom na to da je granica siromaštva oko 36.000 kuna godišnje, predlažu i da se neoporezivi studentski godišnji prihod dodatno poveća na tu razinu s najavljenih 24.000 kako bi omogućili studentima da amortiziraju rastuće troškove smještaja, energenata i međugradskog prijevoza.
