SDP-ovi saborski zastupnici postavili 14 pitanja na Aktualnom prijepodnevu

Tijekom današnjeg Aktualnog prijepodneva, na početku ovogodišnjeg zasjedanja Hrvatskog sabora, zastupnici SDP-a postavili su članovima Vlade 14 pitanja.

Tijekom današnjeg Aktualnog prijepodneva, na početku ovogodišnjeg zasjedanja Hrvatskog sabora, zastupnici SDP-a postavili su članovima Vlade 14 pitanja o idućim temama: zatvaranje doma za psihički bolesne odrasle osobe u Petrinji, učinci provedbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, zapošljavanje na povremene i sezonske poslove putem vaučera, ponovnom početku radova na dionici brze ceste Vrbovec 2 – Bjelovar i šteti koja je nastala jer radovi od 2009. g. nisu započeli, mjerama koje se poduzimaju kako bi se povećao postotak povučenih sredstava iz fondova EU namijenjenih poljoprivredi, uvođenju reda u popis birača, pozitivnim učincima objave Registra branitelja i motivima koji stoje iza pokušaja da se spriječi objava Registra, svrsi djelovanja radnih skupina za pripremu projekata i edukaciji zaposlenika državne uprave za pripremu projekata EU fondova, učincima smanjenja PDV-a u turizmu, obnovi dvije škole u Vukovaru, mogućnosti isplate poticaja i onim poljoprivrednicima koji su porezni dužnici, rješavanju situacija u DINA petrokemiji, mogućnosti izgradnje pulske bolnice te uvođenju širokopojasnog interneta u dijelove Hrvatske gdje još nije dovoljno prisutan.

Zoran Vasić postavio je pitanje potpredsjednici Vlade i ministrici Milanki Opačić: u Sisačko-moslavačkoj županiji kao veliki problem se ističe iznenadno zatvaranje doma za psihički bolesne odrasle osobe u Petrinji te raseljavanje korisnika doma i pitanje 23 zaposlenika doma koji faktički ostaju bez posla i to u trenutku kada osnivač doma grad Petrinja nakon deset godina odlučuje svoja osnivačka prava odlučiti ustupiti Sisačko-moslavačkoj županiji. Budući da je do zatvaranja doma došlo rješenjem inspekcijske službe Ministarstva socijalne politike i mladih. Zanima me koji su razlozi uvjetovali tako iznenadno zatvaranje ovog doma te kakva mu je budućnost posebno sa aspekta korisnika doma i ranije spomenuta 23 zaposlenika.

Vesna Fabijančić-Križanić pitala je ministra Linića: Donijeli smo Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te postupak predstečajne nagodbe omogućio je da neke tvrtke, dakle one koje imaju određenu perspektivu spasimo od stečaja i da se pokrene postupak predstečajne nagodbe. Od 1.10., od kada je stupio na snagu zakon taj postupak pokrenulo je svega 1400 trgovačkih društava odnosno tvrtki. Najavljivalo se da će u taj postupak krenuti negdje oko 20 tisuća tvrtki, pa evo moje pitanje je u pravcu da li možemo dobiti informaciju što je dovelo do toga da tako mali broj tvrtki krene u predstečajnu nagodbu?

Saša Đujić postavio je pitanje ministru Mrsiću: U prvoj polovici prošle godine donesen je Zakon o poticanju zapošljavanja koji regulira privremeno i povremeno zapošljavanje na sezonskim poslovima u poljoprivredi. Sukladno tom zakonu na sezonskim se poslovima mogu zapošljavati svi koji nisu u radnom odnosu ili nisu zaposleni na puno radno vrijeme, umirovljenici kojima će uplate u prvi stup poboljšati status mirovine te nezaposleni koji se u vrijeme obavljanja sezonskog rada, koji s prekidima može trajati najviše do 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, neće brisati s burze i neće ostati uskraćeni za naknadu za nezaposlene. Poslodavci su dužni kupovati kupone, tzv. vaučere u poslovnicama FINA-e i njima evidentirati svaki dan radnog staža radnika, a koji im se na kraju godine upisuje u radnu knjižicu. Dnevni kupon, odnosno vaučer iznosi 20,09 kuna i s njime se na dnevnoj osnovi plaćaju doprinosi za mirovinsko osiguranje, prvi i drugi stup te zaštitu zdravlja na radu i zapošljavanje. Budući da se nalazimo na početku nove kalendarske godine kada se podvlači crta i analizira ono što je učinjeno u prošloj godini, mene zanima koliko je vaučera u 2012. godini prodano, koliko je sezonskih radnika bilo obuhvaćeno ovim vidom zapošljavanja i kakvi su po vama efekti ovakvog vida zapošljavanja.

Vedran Babić pitao je ministra Hajdaš-Dončića: Poštovani ministre, 29.travnja 2009. Godine, dva dana nakon svečanog otvaranja radova sklopljen je ugovor između Hrvatskih autocesta Zagreb kao naručitelja i poslovne Udruge koji čine Konstruktor-inženjering iz Splita, Hidroelektre niskogradnje iz Zagreba, Osijek-Koteks iz Osijeka kao izvođača radova za dionice autoceste A13 Vrbovec 2-Bjelovar, budući da do današnjeg dana nije počela izgradnja odnosno realizacija navedenog ugovora, molim vas da mi kažete kolika je obaveza Hrvatskih autocesta prema poslovnoj udruzi budući da joj je nanesena šteta jer radovi nisu započeti, te kada će se i na koji način nastaviti gradnja ove dionice?

Damir Rimac postavio je pitanje ministru Jakovini: Poštovani gospodine ministre, prema svemu sudeći Republika Hrvatska će nakon 1. srpnja ove godine biti sastavni dio EU čime će se otvoriti zapravo brojne mogućnosti za fondove i za apliciranje prema tim fondovima hrvatskih poljoprivrednika, odnosno hrvatskih proizvođača ili farmera. Vi često ponavljate da će tada na raspolaganju hrvatskom selu, hrvatskom farmeru, hrvatskom proizvođaču biti fond od preko 300 milijuna eura za korištenje. No, još uvijek nikome nije jasno kako ćemo doći zapravo do toga novca i jesmo li sposobni kao građani i kao proizvođači, kao farmeri napraviti te projekte i aplicirati ih ka određenim fondovima. Moje konkretno pitanje je sljedeće. Što će Ministarstvo poljoprivrede učiniti ili konkretno napraviti kako bi hrvatski seljaci, odnosno farmeri i proizvođači bili u mogućnosti dobiti te projekte i da li se radi na projektima edukacije, informatizacije, informiranja i općenito nekakvog suporta ili pomoći kod izrade tih projekata, te što bi se sve moglo financirati iz navedenih fondova. I na kraju, imate li nekakve aproksimacije ili simulacije o kojem iznosu sredstava će Republika Hrvatska biti u mogućnosti povući ta sredstva do 2014. godine?

Damir Rilje pitao je ministra Bauka: Poštovani gospodine ministre, nakon dva desetljeća potpune neuređenosti popisa birača Vlada je odlučila uvesti reda kako bi se spriječile izborne manipulacije raznih vrsta od glasovanja mrtvih osoba do fiktivnih adresa na kojima je bilo prijavljivano i po nekoliko desetaka birača a da zapravo nisu uopće boravili na tim adresama niti su na njima imali prebivalište. Upravo je zapanjujuće kako se godinama toleriralo takvo stanje i kako se uvijek nalazio neki razlog da se u popis birača ne uvede red. Možete li reći zbog čega je prema vašim saznanjima dolazilo do tih blokada čišćenja popisa birača, odnosno zašto to nije učinjeno. U kakvom je stanju on danas, odnosno u kakvom je stanju zatečen u odnosu na proteklo razdoblje, te koliki je stupanj sređenosti popisa birača očekujete do lokalnih izbora, odnosno kakav učinak mislite da će imati po vama očekivani stupanj sređenosti popisa birača na predstojeće lokalne izbore.

Franko Vidović pitao je ministra Matića: Registar branitelja je objavljen i svjedoci smo da egzistira bez ikakvih velikih potresa koji su dramatično najavljivani u prvom redu od strane HDZ-ovih zastupnika. Dakle evidentno je da nije došlo ni do kakvog podizanja optužnica u Republici Srbiji i Republici BiH, da nije došlo do zaustavljanja na granicama Republike Hrvatske, odnosno na granicama tih država i uhićenja branitelja. Ustvari mi smo to tvrdili od samog početka da na temelju same objave Registra branitelja neće dolaziti ni do kakvog podizanja optužnica, a još manje do nekih drugih situacija. Stojimo pri tvrdnji da je objava Registra branitelja, objava popisa časnih ljudi koji su zaslužni za obranu domovine. Poštovani ministre, možete li nam navesti koji su pozitivni elementi objave Registra branitelja postignuti, ali i koji su motivi da se svim silama spriječi objava Registra branitelja.

Đurđica Plančić pitala je potpredsjednika Vlade i ministra Grčića: Vlada je nedavno odmah na početku godine osnovala radnu skupinu za fondove EU kao jednu od tri radne skupine za jačanje investicija i povećanje apsorpcije sredstava europskih fondova. Jedinice lokalne samouprave susreću se sa brojnim poteškoćama i ograničenjima u nastojanjima da svoje projekte kandidiraju ne europske fondove. Tu posebno ističem nedostatak stručnih ljudi za konzultiranje i izradu aplikacija. U tom poslu prema mom iskustvu ne pomažu im županijske razvojne agencije. Ovdje konkretno mislim na RERU, Razvojnu agenciju Splitsko-dalmatinske županije, od koje za sada mi kao lokalne jedinice samouprave nemamo koristi. Moje pitanje glasi da li će i kako novoosnovana radna skupina pomagati jedinicama lokalne samouprave u procesu kandidiranja većih infrastrukturnih projekata i da li će i kako u tom procesu sudjelovati novo zaposleni ljudi u vašem ministarstvu?

Ivo Jelušić pitao je ministra Veljka Ostojića: U zadnje vrijeme pri tom mislim na niz godina svjedoci smo današnjih poduzetnika, daju prigovore zbog visokih poreza i doprinosa da je to eto razlog nekonkurentnosti hrvatskih proizvoda i hrvatskog gospodarstva pa tako i u turizmu. Svjedoci smo bilo da su naši hotelijeri, ugostitelji ja ću reći s pravom upućivali primjedbu da PDV na cijene usluge smještaja, prehrane i pića je potrebno sniziti, na smještaj je snižen prije par godina, a do 1.1. ove godine snižen je PDV i na usluge pružanja hrane i pića kako bi, to je eto doprinos ove Vlade kako bi naš turistički sektor, kako bi naši ugostitelji hotelijeri bili konkurentni kako bi s te osnove s osnove poreza njihove cijene bile više nego što je to u okruženju.  Naravno ovih dana, ovih tjedana smo stalno pod medijskim presingom kod toga oko fiskalizacije a zaboravlja se naprosto ovaj moment da istovremeno uz uvođenje fiskalizacije i smanji PDV na piće i hranu. Da li je došlo i kako se odrazilo smanjenje PDV-a, da li je došlo dakle do snižavanja cijena usluge, pružanje usluga s pića i hrane u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, odnosno da li imaju nakanu do tog doći, kakva su tu očekivanja Ministarstva turizma, hoće li doći do sniženja ili će taj dio koji je trebalo završiti u proračunu ostati u poduzećima u njihovoj kumulaciji ili ostati za njih.

Željko Sabo postavio je pitanje ministru Jovanoviću: U gradu Vukovaru naime postoje dvije škole, jedna Osnovna škola Nikole Andrića i Srednja škola Nikole Tesle koje još uvijek nisu obnovljene nakon Domovinskog rata. Poštovani gospodine ministre, vidjeli smo prije nekoliko dana i nekoliko puta putem medija i televizije stanje u tehničkoj školi u gradu Vukovaru, neprimjereni uvjeti i obrazovanje djece koje suviše dugo traje u takvim uvjetima.  Vukovarsko-srijemska županija je ponudila zbog obnove škole, prostor za obrazovanje koji je neadekvatan. Roditelji su se organizirali i sa pravom su zabrinuti za zdravlje svoje djece te su jednoglasno na svom sastanku Vijeća roditelja odlučili da djeci ne dozvole daljnji nastavak škole u takvim uvjetima. Hoćete li i na koji način omogućiti normalizaciju školovanja djece? Kako možete pomoći da se njihovo obrazovanje odvija u jednim kvalitetnim uvjetima i da u tijeku programa ove školske godine završe školsku godinu na vrijeme?

Tomislav Žagar pitao je ministra Jakovinu: Poštovani ministre, hrvatski poljoprivrednici čekaju da krene najavljena isplata poticaja kao što ste im obećali. Kada se poticaji mogu očekivati i što će biti sa preko 6000 korisnika poticaja koji nisu poticaje dobili jer su porezni dužnici. Konkretno, pitanje glasi postoji li način da se i njima isplate poticaji.

Zlatko Komadina postavio je pitanje zamjenici ministra gospodarstva, Tamari Obradović Mazal: Dina petrokemija je jedno od najsloženijih i najvećih petrokemijskih postrojenja u Hrvatskoj, iznimno tehnološki složeno, iznimno skupo postrojenje, zahtjevno postrojenje, a proizvod je čisti izvoz. Moje pitanje je, glasi a pogotovo zbog toga što je to i postrojenje iznimno opasno po ljude i okoliš ukoliko ostane bez nadzora, a tamo ljudi drže taj nadzor praktički bez plaće sve ovo vrijeme. Kada će biti nastavljena proizvodnja i kada će radnicima biti isplaćene zaostale plaće?

Peđa Grbin pitao je zamjenika ministra zdravlja, Marijana Cesarika: Uvaženi zamjeniče, u zadnje vrijeme se u Istri i u Puli špekulira sa time da će država zaustaviti gradnju bolnice u Puli ili da će tu izgradnju koristiti u dnevno-političke, odnosno predizborne teme. Zato vas molim da sada ovdje raščistimo tu temu i da konkretno odgovorite na jedno pitanje. Da li ćemo graditi bolnicu u Puli ili ne?

Željko Kolar postavio je pitanje ministru Hajdaš-Dončiću: Složit ćete se da onaj tko nema priključak na brzi Internet u današnje vrijeme je na neki način odsječen od svijeta. Vlada je neki dan najavila projekt kojim bi se infrastruktura državnih poduzeća mogla upotrijebiti za širenje interneta u svim dijelovima Republike Hrvatske, a ne samo u velikim gradovima. Moje je pitanje, zapravo zanima me a vjerujem i veliki broj hrvatskih građana koji su danas bez interneta, što će se to konkretno napraviti, koji će biti učinak ovog projekta i koji je objektivan rok njegove realizacije.