SDP predstavio mjere za porast mirovina u Hrvatskoj

U velikoj dvorani Novinarskog doma jutros je održano predstavljanje SDP-ovih mjera za povećanje mirovina. Na stručnom skupu “Imam pravo na dostojnu mirovinu”, otvorenom za javnost i medije, kojeg je uvodnim govorom pozdravio i predsjednik stranke Davor Bernardić, mjere su predstavili i o njima govorili: Davorko Vidović, politički tajnik SDP-a i predsjednik SDP-ovog savjeta za socijalnu politiku, prof. dr. sc. Branko Grčić, saborski zastupnik SDP-a, prof. dr. sc. emer. Vlado Puljiz, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu,  dr. sc. Predrag Bejaković, Institut za javne financije i dr. sc. Ante Škember, bivši pomoćnik ravnatelja HZMO-a.

“Uvjeravam vas da ispod medijske slike stranke i buke koju stvaraju tzv. “ugledni članovi  SDP-a, postoji masovno prisutna svijest, napor i pošteni rad velikog broja naših članova i simpatizera, koji iako ometani, ne posustaju u istinskom traženju rješenja za bolji život ljudi. U našem prvom mandatu obnašanja vlasti pokazali smo da znamo kako povećati mirovine, kako reformirati mirovinski sustav, a pri tome ne ugroziti javne financije. I zato što su za nas ljudi na prvome mjestu, osiguravanje pristojnih mirovina važan je prioritet i izazov kojeg odgovorno prihvaćamo. Nastavit ćemo i dovršiti reformu mirovinskog sustava, ali i uvesti nove oblike socijalne sigurnosti za sve naše sugrađane koji iz različitih razloga nisu ostvarili pravo na mirovine. Za nas nitko nije i ne može biti suvišan niti zaboravljen i prepušten samom sebi. Danas predstavljamo, upravo suprotno iskazanim namjerama Vlade, da je rješenje za veće mirovine moguće, da je socijalno ali i financijski održivo i da ćemo se zauzimati da naši stariji sugrađani manje trpe posljedice loših rješenja i pogrešnih politika“, poručio je predsjednik SDP-a Davor Bernardić.

UŽIVO Imam pravo na dostojnu mirovinuPrezentacija SDP-ovog plana mirovinske reformeSudjeluju:Davorko Vidovićprof. emer. dr. sc. Vlado Puljizdr. sc. Predrag Bejakovićprof. dr. sc. Branko Grčićdr. sc. Ante Škember

Objavljuje SDP Hrvatske u Četvrtak, 5. srpnja 2018.

 

S obzirom na činjenicu da su umirovljenici u Hrvatskoj među najsiromašnijima u Europi,  SDP je kao jedan od strateških ciljeva svojih politika definirao rast mirovina.

Preko 800.000 umirovljenika od oko 1,1 milijun njih,  ima mirovine ispod 3.000 kuna, dok oko 450.000 njih ima mirovine ispod socijalnog minimuma. Naši umirovljenici u najvećem broju su ispod praga siromaštva i to je jedan od ključnih problema u Hrvatskoj, upozorio je SDP-ov Branko Grčić.

Primarni ciljevi SDP-ovih mjera odnose se na povećanje mirovina, dostatno i održivo financiranje, socijalnu sigurnost za sve starije građane, dovršetak mirovinske reforme te unaprjeđenje mirovinskog sustava.

Navedeni ciljevi planiraju se postići kroz pet konkretnih mjera: dodatak “27 posto” za dvostupne osiguranike, dodatno treće usklađivanje, zaustavljanje pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, trajni dodatak za dugogodišnji staž osiguranja te uvođenje socijalne mirovine.

“Naše mjere nisu tek popis želja, već realna mogućnost, pod uvjetom da postoji politička volja da se našim umirovljenicima osiguraju veće mirovine. Trenutačno u našem proračunu postoji gotovo 2 milijarde kuna suficita, novac za porast mirovina može se pronaći”, poručio je politički tajnik Vidović.

Prvom mjerom dodatak od 27 posto, SDP predlaže isplaćivanje na pripadajući dio mirovine iz prvog stupa. Pod dodatnim trećim usklađivanjem misli se na usklađivanje s rastom BDP-a jednom godišnje, kao polovica postotnog rasta, a u slučaju negativnog rasta BDP-a, mirovine se ne bi smanjivale.

Za zaustavljanje pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, nužna je promjena „švicarske formule“ usklađivanja mirovina, pri čemu bi se rast mirovina usklađivao s rastom plaća i rastom troškova života u omjeru 80:20 posto u korist parametra koji brže raste.

Svim umirovljenicima s mirovinskim stažom od 41 godine na njihovu mirovinu, išlo bi još 10 posto uvećanja njihove određene mirovine. Naposljetku, uvođenjem socijalne mirovine, SDP bi za oko 6o tisuća građana, starijih od 66 godina bez uvjeta za ostvarenje mirovina, uz socijalni cenzus, pomogao mirovinom koja bi bila viša od pomoći za uzdržavanje.