Sjednice Ustavnog suda potrebno otvoriti za medije

    Predsjednik SDP-a Peđa Grbin najavio je u utorak da će u saborsku proceduru uputiti prijedlog kojim bi se osiguralo da mediji mogu pratiti sjednice Ustavnog suda jer aktualnu praksu smatra izuzetno problematičnom te je ponovno kritizirao osnivanje Visokog kaznenog suda.

    Grbin je novinarima, nakon saborskog aktualnog prijepodneva, ukazao na praksu Ustavnog suda koja je postala “izuzetno problematična” jer javnosti nije dozvoljeno praćenje sjednica Ustavnog suda.

    “Bez obzira na to što je javnost rada Ustavnog suda zakonom definirana kao pravilo, mogućnost medijima da dolaze na sjednice ili nekim drugim tehničkim pomagalom prate što su suci Ustavnog suda govorili na raspravama se ograničava. Ustavni sud sustavno, iako postoje zahtjevi medija, a u ovom slučaju i predlagatelja, uskraćuje to pravo”, rekao je.

    SDP smatra da se radi o neodrživoj praksi pa namjerava uskoro u proceduru uputiti izmjene Ustavnog zakon o Ustavnom sudu kako bi osigurali da mediji uvijek, osim u iznimnim slučajevima kada zbog obiteljskih odnosa ili nekih trećih razloga nije moguće, imaju pravo prisustvovati raspravama na Ustavnom sudu.

    “Rad pravosudnih tijela i svih tijela javne vlasti mora biti transparentan i otvoren jer u suprotnom nema demokracije”, ocijenio je Grbin.

    Što se tiče odluke o ustavnosti Visokog kaznenog suda, u ovom trenutku mi je teško reći nešto konkretnije jer moramo pričekati objavu kompletne odluke i najavljenih izdvojenih mišljenja. Nadam se da će u toj odluci Ustavni sud citirati barem dijelove onih mišljenja pravnih fakulteta koje je zatražio, rekao je.

    “Koliko mi je poznato iz medija, sa zagrebačkog Pravnog fakulteta vrlo su jasno obrazložili zbog čega Visoki kazneni sud ne bi bio u skladu s Ustavom, zbog čega je štetan i nepotreban. Jako me zanima na koji su način suci Ustavnog suda obrazložili svoje odstupanje od takvog mišljenja Pravnog fakulteta”, poručio je.

    Grbin i dalje misli da se radi o sudu “isključivo za potrebe jedne osobe”, odnosno ne radi se o nečemu što bi na bilo koji način bilo korisno za hrvatsko pravosuđe.

    “Na taj će se način Vrhovnom sudu izuzetno otežati obavljanje njegove ustavne dužnosti ujednačavanja sudske prakse. Kada znamo da na Vrhovnom sudu više od 90 posto zaostataka čine predmeti građanske prirode, onda je potpuno nejasno zbog čega se ide na osnivanje Visokog kaznenog suda, jer opterećenje i blokada u radu Vrhovnog suda uopće ne dolaze iz kaznene grane sudovanja nego iz građanske”, kaže čelnik SDP-a.

    S obzirom na odluku o osnivanju Visokog kaznenog suda i onoga što prelazi na taj sud, suci kaznenog odjela Vrhovnog suda očito uskoro odlaze na dugi i skupo plaćeni godišnji odmor, zaključio je.