Prvi dan proljeća, 21. ožujka, je ujedno i Svjetski dan šuma proglašen s ciljem kako bi se podigla svijest o važnosti tog biološki najraznovrsnijeg kopnenog ekosustava. SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu ističe povodom ovog dana da šume pokrivaju 30% Zemljine površine i staništa su milijunima životinja, biljaka i kukaca. Izvor su čiste vode i zraka, a ključne su za borbu protiv klimatskih promjena. Studija UN-a pokazuje da šume zapravo mogu izvući milijardu ljudi iz siromaštva i stvoriti dodatnih 80 milijuna zelenih radnih mjesta.
Ulaganja u šume i šumarstvo jednako je ulaganjima u ljude, posebno one u ruralnim krajevima, mlade i žene. Usprkos socijalnim, zdravstvenim i ekonomskim pogodnostima, gubitak šuma se događa alarmantnom brzinom. Samo sušom i dezertifikacijom izgubi se 10 milijuna hektara svake godine, što najviše utječe na siromašne zajednice diljem svijeta. Iz novih studija proizlazi da se najveća svjetska prašuma Amazona, koja pokriva velike dijelove Južne Amerike i dom je 25% ukupne biološke raznolikosti na Zemlji, zbog šumskih požara i krčenja približava nepopravljivoj šteti, kao cjelina gubi otpornost i na putu je odumiranja.
Europa je donijela svoj Zeleni plan koji bi trebao doprinijeti poboljšanju dobrobiti i zdravlja građana i svih budućih generacija. Trebao bi osigurati čišći zrak, zdravo tlo i bioraznolikost, čistu energiju i vrhunske tehnološke inovacije. Jedna od glavnih inicijativa u okviru europskog zelenog plana je i Nova strategiju EU-a za šume do 2030. i plan sadnje najmanje 3 milijarde dodatnih stabala. Šume u EU posljednjih se godina suočavaju s najezdama potkornjaka, teškim sušama i novim obrascima šumskih požara. Nažalost, očekuje se i pogoršanje situacije zbog pritiska na šume kroz onečišćenja zraka i vode, širenja urbanih područja, fragmentacije krajolika te gubitka staništa i bioraznolikosti.
Europa kroz svoje programe i fondove planira značajno sufinancirati obnovu šuma po ekološkim principima uz dugoročno planiranje i praćenje, te promicati održivo gospodarenje šuma u svrhu očuvanja bioraznolikosti, podrške u borbi protiv klimatskih promjena i uključivanja u kružnu ekonomiju.
Hrvatska je bogata biljnim svijetom, čak 47% kopnene površine Hrvatske čine šume, a od toga je 78% u vlasništvu Republike Hrvatske. Više od 250 godina organiziranog bavljenja šumarstvom rezultiralo je jednima od najočuvanijih šuma u Europi, bogatom biološkom raznolikošću, velikim brojem zaštićenih prirodnih objekata, vrhunskom sirovinom za pilansku i drvoprerađivačku industriju te izuzetno zdravim ekosustavima. No, promjene utječu i na šume u Hrvatskoj i pred šumarima su novi izazovi. Ne postoji nova nacionalna šumarska politika i strategija, zadnja je izglasana još u vrijeme vlade Ivice Račana.
Napadi štetnika uzrokuju slabu vitalnost ili čak sušenje pojedinih vrsta drveća. Sustav nadzora i praćenja još nije uspostavljen iako daljinska istraživanja u svijetu uvelike pomažu pri borbi protiv
klimatskih promjena. Odluke se donose sporo ili se ne donose. U ovo vrijeme posebnih potreba prilagođavanja novim svjetskim zahtjevima priliku treba dati najkvalitetnijim, najiskusnijim i najsposobnijim stručnjacima da preuzmu odgovornost i uvedu šumarstvo u novo doba. Nama ostalima ostaje razmišljanje kako svojim ponašanjem doprinijeti očuvanju šuma za buduće generacije.