Treba nam korjenita promjena gospodarske i fiskalne politike

    Hrvatska sama od sebe neće izaći iz krize, a slamku spasa ne treba tražiti u činjenici da EU polako izlazi iz krize i recesije. Hrvatskoj je potrebna sustavna promjena gospodarske i fiskalne politike.

    Oko ovog stajališta složili bi se svi sudionici današnje konferencije koju su SDP-ovi Središnji savjet i Savjet za gospodarstvo i regionalni razvoj, u suradnji s udrugom za razvitak socijalne demokracije Novo društvo i nizozemskom političkom zakladom Alfred Mozer,  organizirali na temu “Ekonomska kriza: uzroci, posljedice i rješenja” u Novinarskom domu.

    U četverosatnoj raspravi o ekonomskoj krizi mogla su se čuti različita gledišta i prijedlozi izlaska iz krize, a upravo to je i bio cilj konferencije da se tema ekonomske krize razmotri u širem krugu nezavisnih stručnjaka i političkih djelatnika, posebno u mreži odnosa gospodarskih, financijskih, poreznih, socijalnih i drugih politika s obzirom na njihove društvene posljedice i perspektive, te njihovo političko oblikovanje i zastupanje.  

    Predsjednik SDP-a Zoran Milanović istaknuo je da je Vlada predloženim proračunom za sljedeću godinu pokazala nedostatak hrabrosti u provođenju nužnih reformi.

    “Proračun za iduću godinu nije nominalno različit od ovogodišnjeg proračuna. Vlada nam govori da nema volje, kapaciteta ni hrabrosti za reforme, za smanjenje javne potrošnje, i da manje-više namjerava raditi sve po starom”, rekao je Milanović.

    Takav neprihvatljiv stav Vlade, u izrazito teškoj situaciji za hrvatsko gospodarstvo i društvo, “razgolićuje” činjenica da se europske države odlučuju na niz antirecesijskih mjera, koje već daju rezultate, a da hrvatska Vlada tu činjenicu ne želi uzeti uz obzir. 

    Prema Ljubi Jurčiću  struktura proračuna za iduću godinu nije dobro postavljena. Smatra da je potrebno odustati od neproduktivnih investicija i  prebaciti državne potpore na sektore koji kratkoročno donose novostvorenu vrijednost.

    “U današnje vrijeme Hrvatska nema ni jedne kune za neproduktivnu investiciju, posebno ne za one koje imaju povrat tek za 30 do 50 godina. Treba ulagati tamo gdje se izravno mogu stvoriti radna mjesta, jer će iduća godina biti borba za svako radno mjesto”, poručio je Jurčić. 

    “Ne možete očekivati bolje rezultate ako ne promijenite ponašanje”, poručio je Vladimir Gligorov, istraživač na bečkom Institutu za međunarodne ekonomske studije. Za Gligorova najveći krivac za neodrživo stanje hrvatskog gospodarstva, rast vanjskog duga do gotovo 100 posto BDP-a, nisku zaposlenost, neefikasnu i nepravednu fiskalnu politiku, prekomjerni uvoz i slabi izvoz je upravo dosadašnja politika vladajućih.

    “To su rezultati politike koja se vodila do ove krize. Sama kriza pokazala je neodrživost te politike”, istaknuo je Gligorov. 

    Branko Grčić napomenuo je da je Hrvatskoj potrebna korjenita promjena gospodarske, fiskalne i socijalne politike. Okretanje proizvodnji i štednji te promjena uloge države u gospodarstvu iz glavnog u sporednog aktera, prema njegovom mišljenju, su nužni i hitni potezi za spas hrvatskog gospodarstva.

    “Ekonomska neovisnost uvjet je zdravog gospodarstva”, poručio je Grčić. 

    Na skupu je sudjelovao i SDP-ov predsjednički kandidat Ivo Josipović, koji je novinarima izjavio da predsjednik države, kroz svoju ulogu skrbnika za funkcioniranje institucija, može “kapitalizirati” jedan od ključnih ciljeva za Hrvatsku – borbu protiv korupcije i time boljitak za hrvatsko gospodarstvo i društvo. “U Hrvatskoj nema stranih investicija jer vlada korupcija i ni jedan ozbiljan investitor ne želi ulagati kada svaki papir mora platiti”, rekao je. 

    Na konferenciji su, također, sudjelovali te svojim uvodnim izlaganjima potaknuli niz zanimljivih rasprava: Jože Mencinger, profesor na Pravnom fakultetu u Ljubljani, akademik Zvonimir Baletić, Saša Drezgić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, Rade Kalanj, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Višnja Samardžija, predstojnica Centra za europska istraživanja u Institutu za međunarodne odnose, Stjepan Zdunić, znanstveni savjetnik u Ekonomskom institutu, Slavko Linić, Dragica Zgrebec, Antun Vujić, te mnogi drugi ekonomski stručnjaci i politički djelatnici.