Vlada Andreja Plenkovića dvije godine kasni s donošenjem Nacionalne razvojne strategije

    Potpredsjednik sabora Rajko Ostojić još jednom je upozorio na činjenicu kako Vlada Andreja Plenkovića još uvijek nije donijela Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske 2020.do 2030.

    “To je krovni dokument koji će odrediti kvalitetu života svih budućih generacija u Hrvatskoj i dokument bez kojeg se ne mogu povlačiti sredstva iz Europske unije. Na donošenje takvog dokumenta čekamo već skoro dvije godine” naglasio je Ostojić.

    SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić objasnio je što zapravo znači 22 milijarde eura iz Europske unije.

    “Svaki novac iz EU je dobro došao. Ali ne postoji „besplatan ručak“. Koliko će Hrvatska doista profitirati iz ove priče ovisi prije svega o nama samima, odnosno o sposobnosti vlade da stvarno povuče što veći dio sredstava od tih 22 milijarde eura. Iskustvo prethodnog razdoblja od 2014-2020. pokazuje izuzetno loš rezultat. Nakon 7 godina stvarno je povučeno tek 36% sredstava od 10,7 milijardi koje stoje na raspolaganju” naglasio je Grčić.

    Dodaje i kako je od 22 milijarde eura oko 12,6 milijardi iz EU-proračuna, odnosno višegodišnjeg financijskog okvira 2021-2027 što je dio redovne procedure, čak i nešto manje nego za razdoblje 2014-2020. Ono što je novo je Program Next Generation (NGEU) za oporavak hrvatskog i europskog gospodarstva.

    “Samohvala vlade HDZ-a nema nikakvo ozbiljno uporište. Hrvatska je u dobila nešto više od prosjeka zato što je nešto više od prosjeka EU pala po BDP-u i po stopi nezaposlenosti. S time se stvarno ne treba hvaliti, a što smo stvarno dobili od toga novca vidjet ćemo već 2026.godine kad ističe krajnji rok za isplatu novca iz NGEU. Dakle, rokovi za ugovaranje (2023.) i isplatu novca (2026.) su izuzetno kratki, a Hrvatska trajno deficitarna s novim projektima” istaknuo je Grčić.

    Rekao je i kako će jedna od odluka EK biti i odluka o vlastitim sredstvima, kao doprinosu članica EU proračunu i taj postotak se povećava zbog NGEU za 0,6% ili na ukupno oko 2% bruto nacionalnog dohotka (GNI). Tih 2% je najviši iznos koji se može zahtijevati od članica EU kao doprinos EU proračunu. Za Hrvatsku to može biti potencijalno i više od 7 milijardi kuna u odnosu na sadašnjim malo više od 3,6 milijardi.

    “To je ono o čemu Vlada javno ne govori. Duplo veći doprinos EU proračunu tražit će i duplo veći napor Vlade da to nadoknadi i povuče još više od toga. Kako smo i rekli, nema „besplatnog ručka“, a zaduženje Europske unije u ime i za račun njenih članica platit će same članice i svi građani koji plaćaju porez”zaključio je Grčić.