Predsjednik SDP-a Davor Bernardić najavio je u utorak da će njegova stranka  u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona kojim bi se odmah povećale plaće za 330 do 500 kuna za više od 700 tisuća građana. Prikupili su potpise saborskih zastupnika pa će se o tom prijedlogu, prema novim poslovničkim pravilima raspravljati u roku od tjedan dana.

„Dosadašnja politika Vlade, osobito u smislu poreznog rasterećenja i drugih poticaja, primarno je okrenuta krupnom kapitalu, a zanemarivo najvećem broju radnika u Hrvatskoj“, poručio je, naglasivši da su povećali najveće plaće, iznad 18 tisuća kuna neto, pri čemu su potpuno promašili ciljanu skupinu liječnika, medicinskog osoblja, inženjera i informatičara. Istaknuo je da SDP smatra da HDZ-ova Vlada ne vodi politiku plaća koja bi osnažila položaj građana s nižim primanjima i onih koji predstavljaju ugroženu srednju klasu.

Bernardić je podsjetioo da je model koji predlažu baziran na povećanju osobnog, neoporezivog odbitka sa sadašnjih 3.800 kn na 5.000 kn, a ukupan trošak je na razini dvije milijarde kuna i opteretio bi ponajprije lokalne proračune. Jedinicama lokalne samouprave prepustio bi se ukupni porez na dohodak, dodatnih 17 %, a sredstva za fiskalno izravnanje osigurala bi se iz ostalih poreznih prihoda državnog proračuna.

Dosadašnja politika Vlade, osobito u smislu poreznog rasterećenja i drugih poticaja, primarno je okrenuta krupnom kapitalu, a zanemarivo najvećem broju radnika u Hrvatskoj.

Upozorivši na porast nejednakosti u društvu, Bernardić je istaknuo da je „stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2017. godini iznosila 20 posto u usporedbi sa prosječnih 16,9 posto u Europskoj uniji“.

„Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u 2017. iznosila je 26,4 posto u odnosu na prosječnih 22,5 posto u Europskoj uniji, što znači da preko milijun ljudi u Hrvatskoj živi u siromaštvu ili su izloženi velikom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti“, kazao je, dodavši da su najviše izloženi siromaštvu građani u dobnoj skupini iznad 65 godina, i to čak 32,7 posto u odnosu na prosjek EU od 18,2 posto. To je i očekivano  s obzirom na činjenicu da najveći broj umirovljenika ima mirovine ispod socijalnog minimuma, odnosno, praga siromaštva od 2.339 kn.

Diskriminacija, korupcija, klijentelizam i nepotizam glavni su izvori daljnjeg rasta nejednakosti naših građana i najviše pogađaju upravo skupine koje su izložene siromaštvu pogoršavajući njihov položaj. Kako bi se popravio, nužni su i odgovarajući materijalni i financijski resursi te određeni stupanj redistribucije tih resursa u korist najugroženijih slojeva društva, za što prostora ima.

„Samo prihodi od poreza u 2019. godini planirani su u državnom proračunu na razini koja je veća za 10 milijardi kuna nego što je to bilo na kraju 2015. godine. Kumulativno, u tom razdoblju, država je samo po toj osnovi povećala izvorne prihode za 31 milijardu kuna, pa je pravo pitanje kamo je taj novac otišao“, zapitao je, napomenuvši da su u istom razdoblju povećani su i prihodi od doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, i to za oko tri, odnosno, kumulativno oko šest milijardi kuna, a na rashodnoj strani, povećani su izdaci za plaće u državnom, javnom sektoru.

No, kada se usporede te brojke na prihodnoj i rashodnoj strani, vidljivo je još uvijek ima prostora dovoljno za porezno rasterećenje, za povećanje mirovina te za povećanje socijalnih naknada sve sa ciljem smanjenja nejednakosti i rizika od siromaštva u hrvatskom društvu.

Grčić: I HDZ-ovi ekonomski stratezi potvrđuju da je SDP-ov plan dobar i realan

Predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a i saborski zastupnik Branko Grčić kazao je i da su neki ekonomski stratezi HDZ-a potvrdili da su SDP-ove ideje prihvatljive i poručili HDZ-u da ne smanjuje opću stopu PDV-a s 25 na 24 posto nego da tih jedan posto usmjere u povećanje plaća.

Komentirajući najnovije izvješće SOA-e i sigurnosnu situaciju, rekao je da „najviše zabrinjava zloupotreba sigurnosnog sustava u režiji vladajućih“. Zahtjev premijera Andreja Plenkovića da se predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković izuzme iz odlučivanja o njegovu slučaju ocijenio je „sramotnim“, zaključivši da institucije moraju biti neovisne i lišene bilo kakve utjecaja i pritiska.