Vlada uvodi cenzuru i javnosti uskraćuje informacije o funkcioniranju državnih tijela i tijela lokalne i regionalne samouprave. Prijedlogom zakona o tajnosti podataka potpuno se zatvara pristup informacijama jer se čak i svakom općinskom načelniku omogućava da neke podatke proglasi tajnima, kazao je Šime Lučin danas na konferenciji za novinare. Izrazio je pritom iznenađenje izostankom reakcije stručnih udruga i udruga civilnog društva jer je riječ o uvođenju cenzure i vlasništva nad informacijama.
Usvoji li se zakon, kako će javnost biti uključena u javne poslove? Nema, naime, nikakvog osigurača koji bi sprečavao zloupotrebu informacija koje se proglašavaju tajnima. Građani očekuju veću otvorenost i pristup informacijama kojima se gospodari, a sad se državna tijela i tijela lokalne i područne samouprave zatvaraju. “Kako ćemo provoditi antikorupcijsku kampanju kad ovim omogućavamo da svi koji sudjeluju u postupku javne nabave sve dokumente vezane uz postupke javne nabave mogu proglasiti tajnima?,” pita Lučin.
Ne postoji način kako ovim zakonom postići stupanj demokratske kontrole, a to bi upravo trebala biti namjena Zakona. Novinari bi prema ovom Zakonu bili onemogućeni objavljivati podatke koje se njime mogu proglasiti tajnima i snositi sankcije ako ih objave. A posebno je opasno pozivanje Vlade na europske standarde i pritom zaboravljanje kako europski standardi predviđaju i neovisno tijelo koje sprečava zloupotrebe. Lučin je najavio i ponovno upućivanje u saborsku proceduru SDP-ova Prijedloga Zakona o povjereniku za informacije.
U današnjoj saborskoj raspravi Lučin je naglasio kako Zakon koji sada predlaže HDZ ne rješava problem sigurnosnih provjera jer će sigurnosne službe idalje morati provjeravati šest do sedam tisuća ljudi godišnje i to u svim tijelima javne vlasti, ministarstvima, lokalnoj samoupravi. Stoga oznaka tajnosti treba biti izuzetak, a ne pravilo! Naime, prema članku 9. svaki čelnik lokalne samouprave može bilo koji dokument koji ga ograničava u radu proglasiti tajnom! Trebalo bi utvrditi razinu, oblik i sadržaj dokumenata koji mogu biti proglašeni tajnom a to će dobrim dijelom izvan snage staviti Zakon o pravu na pristup informacijama. Nužno je, također, uspostaviti registar ljudi koji mogu proglasiti tajnu.
Lučin je upozorio i na probleme pri provođenju ovog Zakona. Nadzor bi, smatra on, trebao provoditi Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, koji bi trebao davati i suglasnosti na skidanje oznaka tajnosti. Ured ima 20 do 30 zaposlenih, a ovim bi se poslovima trebalo baviti barem 100 ljudi. Lučin je, konačno, predložio da se u popis osoba koji mogu biti upoznati sa svakom tajnom osim Predsjednika Republike, Vlade i Sabora uvrste i saborski zastupnici, te pozvao vladajuće da u Prijedlog zakona uvrste osnivanje neovisnog tijela za praćenje provedbe.
Pogledajte SDP-ov Prijedlog Zakona o povjereniku za informacije.
