Saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić u svojoj je saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o zaštiti potrošača istaknula kako je tu riječ o izmjenama koje proizlaze iz nekoliko EU direktiva izglasanih u prošlom sazivu Europskog parlamenta.

“Dobro je da naši potrošači mogu dočekati pozitivne promjene makar iz Europske Unije, ako već naša Vlada ne ulaže napore da zaštiti građane. Jer kako vidimo sve one odredbe koje direktno idu na korist potrošača su zapravo rezultat primjene EU direktive”, rekla je Vlašić Iljkić.

Države članice su obvezne do 28. studenog 2021. donijeti i objaviti mjere koje su potrebne radi usklađivanja s direktivom, a koje se primjenjuju od 28. svibnja 2022.

“Kako vidimo, ponovno ulazimo u zadnje rokove. Jedna od najvažnijih izmjena za naše građane je zasigurno regulacija dvostruke kvalitete proizvoda na tržištu Europske unije, u vidu nepoštene poslovne prakse. Toj regulaciji je značajno pomoglo istraživanje provedeno u Hrvatskoj, koje je provela hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan i Hrvatska agencija za hranu, koje je pokazalo da su proizvodi na našem tržištu, premda naizgled identični onima na tržištu drugih članica EU, zapravo lošije kvalitete, a nerijetko i skuplji što nije u skladu sa kupovnom moći građana, s obzirom na razliku u standardu.”

Budući se radilo o značajnom istraživanju, uzorkovanje je provedeno na stručan način, a analize su povjerene hrvatskim akreditiranim laboratorijima, dok je rezultate i zajedničke zaključke donijela radna skupina pri Hrvatskoj agenciji za hranu.

Relevantno istraživanje kao podlogu za zakonske izmjene smo imali još 2017. godine, a do sada smo čekali da nam Direktiva naloži ono što znamo, za što imamo povratne informacije, bilo od stručnih službi bilo od građana (pogotovo dugogodišnje iskustvo građana s manipulacijama kod načina isticanja cijena prilikom sezonskih sniženja ili poteškoća kod podnošenja prigovora, odnosno odgovora na prigovor).

Istraživanje je pokazalo kako samo kod 4 od 26 ispitanih proizvoda (15%) nije nađena razlika niti u kvaliteti niti u cijeni. Kod 54% proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60% proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.

“Premda neke države članice imaju mjere kojima se osigurava kvaliteta proizvoda, npr. u Grčkoj se sok od naranče ne može zvati sok od naranče ako nema određeni postotak naranče u sebi, u Hrvatskoj su građani prepušteni na milost i nemilost velikim tržišnim igračima. Naša Vlada nikad ništa nije poduzela i svako rješenje za potrošače mora doći s EU razine”, rekla je Vlašić Iljkić.

Međutim, čak i ono što dolazi se EU razine se mora provesti, a za provedbu su zadužena naša inspekcijska tijela. Europska komisija intenzivno radi na pripremi nacionalnih tijela kako bi se što bolje proveo taj zakon i doveo do stvarne jednakosti naših građana na tržištu EU.

“U kolikoj mjeri su Hrvatska tijela uključena u te konzultacije? Hoće li i ovaj zakon ostati mrtvo slovo na papiru? To je naše pitanje ali i ono postavljeno u nizu komentara na zakon. U zemlji u kojoj stanovništvo stari, s udjelom starijih osoba od 65 godina 21%, u kojoj je potrošačka svijest slaba, vrlo je važno zaštititi najranjivije. Nerijetko su žrtve agresivnih prodaja osobe s invaliditetom, osobe lišene poslovne sposobnosti, koje nisu niti mogle sklapati određene ugovore, nego ih u tome zastupaju skrbnici.”

Trgovci često nisu ni upoznati sa institutom lišenja poslovne sposobnosti te i o tom dijelu je potrebno isticati njihov položaj u društvu i zaštitu koju trebaju imati osobe lišene poslovne sposobnosti. Upravo zato su nam i više nego potrebne EU uredbe o sklapanju ugovora na daljinu te sklapanja ugovora na kućnom pragu. Naime, do sada je bilo koji trgovački putnik mogao nenajavljeno ući u kuću nekom umirovljeniku, pa čak i maloljetniku na vrata i agresivno mu utržiti svoj proizvod. Nakon toga, u najboljem slučaju, ulazilo bi se u dugotrajne bitke s trgovcem kako bi se prodana usluga ili proizvod vratili. U većini slučajeva, ljudi se jednostavno pomire s činjenicom da su nasamareni, a da nema nikoga da ih zaštiti.

U prilog tome govori i pučka pravobraniteljica, u svom Izvješću o radu za 2020. godinu, prema kojem su zaprimili 88 pritužbi nezadovoljnih potrošača, prema kojima pučka pravobraniteljica nije ovlaštena za postupanje po pritužbama na rad trgovačkih društava. U svom radu su davali opće pravne informacije ili su pritužbe slali nadležnim tijelima. Ipak, to pokazuje da potrošači nemaju informacije kome se obratiti niti su dovoljno educirani o svojim pravima.

“U svakom elementu provedbe ovog zakona, važno je podizanje svijesti građana o njihovim pravima, a na ministarstvu je obveza da organizira kampanje radi podizanja svijesti i znanja o zaštiti potrošača. Moram napomenuti da smo prema podacima EU-a najlošiji u poznavanju svojih prava. Vlada je bila vrlo proaktivna kada je trebalo pogasiti potrošačka savjetovališta koja su pomagala građanima riješiti preko 20.000 upita godišnje i vratiti na tisuće kuna. Ona su zamijenjena brojem telefona (i to koji radi samo tri dana u tjednu u periodu od 10-14 sati) i e-mailom na koji se, prema pritužbama građana, nitko nikad ne javi. Zaključno, možemo mi prenijeti tisuće lijepih EU odredbi. Međutim, ako naša Vlada, naša provedbena tijela ne rade svoj posao, sve će, kao i do sada po pitanju prava potrošača u Hrvatskoj,
ostati mrtvo slovo na papiru.”