Iako se Vlada još u svibnju prošle godine obvezala u roku od mjesec dana u saborsku proceduru uputiti svoj prijedlog Zakona o obalnoj straži, to ni gotovo godinu dana poslije još nije učinila.
Klub zastupnika SDP-a je u ožujku 2005. podnio prijedlog Zakona o obalnoj straži, kojega je HDZ-ova parlamentarna većina odbila, a tom se prilikom Vlada obvezala podnijeti svoj prijedlog zakona. S obzirom da to nije učinjeno ni nakon gotovo godine dana, Eko forum SDP-a traži očitovanje Vlade.
Zašto Zakon o Obalnoj straži?
Morsko područje Jadrana iznimno je vrijedno i ekološki osjetljivo prirodno područje na kojem se nalaze tri nacionalna parka (Brijuni, Mljet, Kornati) te preko 100 zaštićenih i preventivno zaštićenih podvodnih arheoloških lokaliteta. Zakon o obalnoj straži iznimno je važan zakon jer bi njegovom implementacijom Republika Hrvatska u potpunosti ostvarila svoj suverenitet na Jadranu te osigurala ustavno pravo građana na zdrav i čist okoliš. S obzirom na to da je Republika Hrvatska proglašenjem zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa proširila svoju jurisdikciju na veći dio Jadrana, uvođenje obalne straže je nužnost jer bi se time omogućio cijeli niz pozitivnih promjena poput podizanja kvalitete života na jadranskim otocima i povrata stanovnika na otoke, prevencije i promptne intervencije u slučaju ekoloških katastrofa, učinkovitog nadzora nad morskim prometom (posebice tankerskim), podizanja kvalitete turizma kao iznimno važne gospodarske grane, uvođenja reda u ribarstvo i marikulturu, zaštite biološke raznolikosti Jadrana, jačanja sigurnosti i učinkovitijeg nadzora morske državne granice.
SDP-ov prijedlog Zakona o obalnoj straži definira Obalnu stražu RH kao stjecište struka, tehnologija i informacija s ciljem što efikasnijeg i kvalitetnijeg nadzora Jadrana. U ovom trenutku poslove na moru vezane uz more i pomorstvo obavlja pet ministarstva (Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo kulture, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva) i Državni inspektorat, a sadašnji sustav ne osigurava dostatnu učinkovitost i kvalitetu u provedbi nadzora Jadrana. SDP-ov prijedlog Zakona donosi model Obalne straže kao jedinstvene službe, a koji se primjenjuje u SAD-u, Kanadi, Danskoj, Grčkoj i Turskoj. Obalna straža Republike Hrvatske SDP-ovim prijedlogom Zakona preuzela bi djelokrug poslova koje su trenutno u nadležnosti Ministarstva mora, turizma, pomorstva i razvitka, Ministarstva kulture, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva unutarnjih poslova i Državnog inspektorata. Obalna straža ne bi preuzela zaduženja koja ima Ministarstvo obrane RH, odnosno zaduženja Hrvatske ratne mornarice. Ovakav model bi, osim podizanja učinkovitosti nadzora Jadrana, u znatnoj mjeri smanjio troškove za Državni proračun RH.
