Radna grupa za suradnju s civilnim sektorom: Zaustavite pritiske na čuvare demokracije i ljudskih prava

    Zaustavite pritiske na čuvare demokracije i ljudskih prava

    Povodom objave godišnjeg izvještaj Kuće ljudskih prava o stanju ljudskih prava u RH za 2017. godinu ARG za suradnju sa civilnim sektorom (na čelu sa članom Predsjedništva SDP Hrvatske Nenadom Livunom) izražava zabrinutost zbog navoda u cijelom izvješću, s posebnim fokusom na probleme koji su identificirani u području rada i ograničavanja djelovanja civilnog sektora.

    Tako se u dijelu izvješća „Pravo na participaciju, branitelji ljudskih prava i civilno društvo“ jasno napominje kako je „nastavljen negativan trend društvene delegitimizacije i demonizacije branitelja ljudskih prava i organizacija civilnog društva te njihovog rada za opće dobro“ a ujedno se i napominje  kako je „učestala metoda delegitimizacije branitelja ljudskih prava etiketiranje kao neprijatelja države, potrošača javnog novca, jugonostalgičara i protivnika Hrvatske“. Uz to, u izvješću se napominje kako se organizacije civilnog društva nerijetko susreću s raznim pritiscima pa tako i „zabrinjavaju pritisci političara iz redova parlamentarne većine, posebice slučajevi javnog zastrašivanja, omalovažavanja, demoniziranja i diskreditiranja rada na zaštiti i promociji ljudskih prava“ te „također zabrinjavaju i pritisci privatnih investitora na branitelje ljudskih prava“. Iz zaključaka Izvješća vidljivo je kako je položaj organizacija civilnog društva[1] u Hrvatskoj nepovoljan te kako se kontinuirano nastavlja trend omalovažavanja rada dijela civilnog sektora, a ujedno se i političkim te drugim pritiscima kao i stranačkim kadroviranjem u institucijama za razvoj civilnog društva nastoji utjecati i ograničiti njihovo djelovanje. Vlada RH i nadležne institucije dužne su identificirati, prevenirati i sanirati svaki takav pritisak te osuditi istupe pojedinaca i skupina koje sustavno ocrnjuju dio OCD-a, tako niječući širok pozitivan utjecaj i direktne benefite za društvo koje one donose posebno u smislu čuvara demokracije, ljudskih prava i temeljnih ustavnih vrednota.

    Ovim putem pozivamo Vladu RH i nadležne institucije da poduzmu hitne korake kako bi se civilnom sektoru omogućilo potpuno i neograničavajuće djelovanje, u skladu s vrijednostima i ciljevima zbog kojih su te organizacije osnovane. Slijedom toga, jedan od hitnih koraka koji zahtijevamo od Vlade RH jest usvajanje nove Nacionalne strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva[2], a koja je na čekanju od rujna 2017. godine, o čemu jasno govori i Izvješće Kuće ljudskih prava – „nova Strategije zbog nedostatka političke volje nije usvojena i nema najava kada bi se mogla naći na sjednici Vlade“. Nacionalna strategija predstavlja neophodan dokument za održiv, efikasan i slobodan rad svih OCD-a, a  Vlada RH, ne smije opstruirati donošenje jednog od osnovnih strateških dokumenata za ovo područje.

    Uz napomene i zabrinutost oko položaja dionika u civilnom sektoru te nepostojanja relevantnog okvira za njegov razvoj, ističe se i problem financiranja iz sredstava EU fondova, a koji je direktan rezultat (ne)rada nacionalnih institucija. Naime, u Izvješću se navodi „I u 2017. godini zabilježeni su problemi u sustavu financiranja organizacija civilnog društva iz javnih izvora. Uočeni nedostaci odnose se na kašnjenja u raspisivanju natječaja za korištenje europskih fondova, prije svega Europskog socijalnog fonda. Negativan utjecaj na dinamiku korištenja sredstava EU-a ima slaba koordinacija nadležnih nacionalnih institucija.“ Ovakve povratne informacije dostupne su iz prakse i od nositelja/prijavitelja projekata iz civilnog sektora koji se svakodnevno suočavaju s malim brojem raspisanih natječaja, sporim procesom ugovaranja projekata i nerazumnim zahtjevima u području administracije projekata, a koji dolaze od nacionalnih provedbenih tijela. Nedopustiva je i neodrživa situacija u kojoj se sredstva EU fondova usporavaju u ugovaranju, a ograničavaju u provedbi (zbog pretjerane administracije) zbog neefikasnosti nadležnih institucija te se onemogućava provedba aktivnosti civilnog sektora koje nerijetko djeluju kao nadomjestak tamo gdje državne mjere i politike zakazuju. Ovim putem pozivamo Vladu RH i nadležno Ministarstvo te agencije koje djeluju u ovom području da revidiraju administrativne zahtjeve koje stavljaju na provoditelje projekata, a ujedno  maksimiziraju svoj učinak te bržim i sustavnijim raspisivanjem natječaja prekinu trend ograničavanja djelovanje civilnog sektora.

    Navedena problematika predstavlja ograničavajuće faktore za sveobuhvatan i efikasan rad civilnog društva u Hrvatskoj te mogućnosti daljnjeg zapošljavanja kroz EU projekte, a u situaciji kada se nemali broj građana oslanja na aktivnosti i djelovanje organizacija civilnog društva dok državne mjere i politike kaskaju. Pozivamo Vladu RH da ovo Izvješće i predstavljene probleme stave u fokus djelovanja institucija čiji je to djelokrug te da se omogući neometano djelovanje civilnog društva, a koje je preduvjet za slobodno, solidarno i otvoreno društvo kakvo građani Hrvatske zaslužuju.

     

    [1] U daljnjem tekstu OCD

    [2]U daljnjem tekstu Nacionalna strategija