Zmajlović: Strategija prilagodbe klimatskim promjenama je samo lijepo sročen dokument

    SDP-ov Mihael Zmajlović osvrnuo se na Prijedlog strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu, navodeći da je Strategija samo lijepo sročen dokument.

    „Donošenje ovakvog dokumenta bez spora je važno za Republiku Hrvatsku. S obzirom na ključni cilj Europskog zelenog sporazuma – a to je klimatska neutralnost europskog kontinenta do 2050. godine i nužnost pronalaženja mjera, aktivnosti i projekata koji će doprinijeti tome da se ublaže i spriječe klimatske promjene – izražavamo skepsu da Vlada razumije što je bitno u provedbi Europskog zelenog plana, odnosno da nije u stanju postaviti kao prioritete ono što je stvarno važno – a to je donošenje dokumenata borbe protiv uzroka klimatskih promjena“, kazao je Zmajlović.

    Ističe da se Strategija bavi pitanjem rješavanja posljedica, a ne uzroka klimatskih promjena, dok neki drugi strateški dokumenti koji su ključni za uspješnost smanjenja pojave klimatskih promjena, premda pripremljeni prije nekoliko godina, nisu doneseni i „čuče“ u ladicama Ministarstva.

    „To se prvenstveno odnosi na Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske. Navedena Strategija bila je spremna za upućivanje u proceduru donošenja još 2016. godine i po logici bila bi važnija za donošenje od ove Strategije. Ako je Vladi zaista stalo do zaštite klime i borbe protiv klimatskih promjena te financiranja projekata iz fondova Europske unije, onda je trebala donijeti upravo Strategiju niskougljičnog razvoja kao temeljni dokument za programiranje u proračunskom razdoblju 2021.-2027.“, rekao je Zmajlović.

    Objašnjava i da je Vlada trebala donijeti Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske kao ključni strateški dokument sa stajališta zaštite morskog okoliša i njegovog ekosustava, a ne da svjedočimo slikama kakve smo neki dan imali prilike vidjeti sa Sakaruna. Potrebno je uskladiti ovu Strategiju sa Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine te Strategijom razvoja poljoprivrede i ribarstva.

    Na operativnoj razini predodređenost Vlade da se uistinu bavi ovim pitanjima vrlo je deklaratorna, ističe.

    „Vlada nije prihvatila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o održivom gospodarenju otpadom čija je svrha bila smanjiti negativni utjecaj plastičnih vrećica za nošenje i plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu na okoliš, posebice na vode, morski okoliš i zdravlje ljudi te da se doprinese uspostavi kružnog gospodarstva. Cijeli sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira – nemamo izgrađene Centre za gospodarenje otpadom, imamo naloge za zatvaranje odlagališta bez jasnih uputa kuda s otpadom, nemamo kompostane, ne odvajamo biootpad“, rekao je.

    Upozorio je da već pet godina nisu raspisani natječaji za energetsku obnovu fasada na obiteljskim kućama, već je novac umjesto toga bio na računu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sad kad je natječaj raspisan i kad krenu javljanja, tržište će biti toliko zagušeno da naši hrvatski proizvođači neće moći isporučivati pa ćemo doći do toga da Vlada svojim odlukama potiče uvoz.

    Podsjetio je da je Hrvatska nedavno dobila i opomenu Europske komisije zbog neispunjavanja obveze izvješćivanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti te premda je Ministarstvo zaštite okoliša i energetske učinkovitosti objasnilo da će uskoro izaći s podacima za 2018. godinu, podataka još nema i izvjesno je da oni ne idu u prilog zagovaranju niskougljičnog razvoja.

    „Iz sveg ovog je jasno da je ova Strategija vrlo izvjesno samo lijepo sročen dokument, da Vlada zasad nije pokazala nikakvu stvarnu posvećenost ciljevima niskougljičnog razvoja pa time i smanjenju, a ne prilagodbi klimatskim promjenama te da bi bilo za očekivati, ako je to Vladi uistinu bitno, da Strategiju u Saboru brani ministar, a ne državni tajnik”, rekao je SDP-ov saborski zastupnik.