Razgovori utorkom: Mihael Zmajlović

Najmlađi ministar u Vladi RH bio je naš gost 23. lipnja 2015. i razgovarao s nama o radu svog ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Rad Vlade i politike Vlade neraskidivo su vezane uz politike zaštite okoliša i prirode, jer naš je prioritet gospodarski rast i razvoj. Svaki zahvat u izgradnji nove tvornice, luke, željeznice, poljoprivrednog objekta, stambene ili komercijalne zgrade, tiče se okoliša. I zato zaštita okoliša zadire u sve sektore.

U ovom mandatu dosad smo samo u zaštićenu prirodu direktno uložili gotovo 400 milijuna kuna, a pola milijarde projekata spremno je za prijavu na fondove. U otpadu to je još više. Samo ove godine sa 600 milijuna kuna ulaganja stvaramo projekte i poslove vrijedne milijardu i pol kuna. Ako sve zbrojimo, ESI fondovi na raspolaganje nam daju novih 21 milijardu kuna za okoliš

Svaka ta kuna potencijal je, koji se može direktno pretvoriti u zeleni rast i razvoj kao i nova radna mjesta.

Koja su to prioritetna područja na kojima radi ministarstvo zaštite okoliša i prirode? To su: Zaštita okoliša i održivost resursa, promicanje energetske učinkovitosti i obnovljenih izvora energije, klimatske promjene i upravljanje rizicima te zaštita prirode i upravljanje prirodnim resursima. Gotovo trećina naše zemlje je pod ekološkom mrežom Natura 2000. To je ogromna prilika za razvoj održivog turizma, eko poljoprivrede, prije svega u područjima koja su unutar mreže ili koja su u okruženju naših parkova.

Na području Plitvica, nedavno smo otvorili obnovljenu Ličku kuću. Devet tona janjetine godišnje i 21 tona krumpira koja se u Ličkoj kući proda znači posao za stotine OPG-ova, da uopće ne spominjem sve turističke i ostale usluge koje mogu razvijati za milijun i dvjesto tisuća posjetitelja Plitvica.

Krenuli smo od zbrinjavanja otpada što je tek malo ljepši naziv za bacanje smeća po neuređenim livadama i zakopavanje korisnih sirovina po odlagalištima. Tristo šezdeset lokacija, službenih odlagališta i divljih odlagališta koja su po svojoj veličini i sastavu otpada na njima gotovo jednaki, obišla je naša inspekcija prošle godine i utvrdila da je za njihovu sanaciju potrebno preko dvije milijarde kuna. Na njima je tijekom deset godina zakopano korisnih sirovina, papira, metala, stakla i plastike, vrijednih preko 5 milijardi kuna.

Cilj nam je ovih tristotinjak divljih odlagališta sanirati i zatvoriti do kraja 2018. i izgraditi do 13 centara za gospodarenje otpadom, jer ova tri ključna stupa gospodarenja otpadom moramo razvijati paralelno: Sustav centara za gospodarenje otpadom, odvajanje otpada i infrastruktura koja je za to potrebna, sanacija i zatvaranje svih postojećih odlagališta

Zgradarstvo troši 40% energije. Zato zgrade, obiteljske kuće, javne objekte, nestambene objekte i poslovne objekte kojima je to potrebno, želimo obnoviti po načelima energetske učinkovitosti, a kroz programe vlade za energetsku obnovu osigurana su sredstva za 7 godina do 2020.

Programi su ove godine promijenjeni, kako bi procedura bilo što lakša i omogućila građanima što jednostavniji pristup subvencijama. Tako se u programu za obnovu višestambenih zgrada uklonila najveća prepreka – suglasnost svih suvlasnika. Rezultati se vide već ove godine. Tri puta više stanova ušlo je u program. To znači 6.797 stanova u kojima će građani ove godine ostvariti kvalitetnije stanovanje i uštede na troškovima za energiju koje mogu ići čak do 60%

Najveće promjene u programu napravili smo za obnovu obiteljskih kuća. Ove godine dosad je zaprimljeno oko 3 i pol tisuće zahtjeva – primjerice, prošle godine u obnovu je ušlo samo 1.500 kuća

Pred par tjedana na Vladi je bila i odluka koja će odblokirati program obnove javnih zgrada pa vrtići i škole, napokon, također mogu u značajnom broju krenuti u obnovu.

Prvi puta ove godine otvoreni su natječaji za nestambene zgrade i turističke objekte hotele, kampove i iznajmljivače apartmana, a najviše prijavljenih upravo su mali iznajmljivači po obali, koji su prijavljivali solarne panele i fotonaponske ploče.

Dosad je zaprimljeno oko 3 i pol tisuće zahtjeva – primjerice, prošle godine u obnovu ušlo je samo 1.500 kuća.