Promjena izbornih jedinica

S obzirom na upozorenja Ustavnog suda o odstupanju broja birača većeg od 5% nego što je dozvoljeno i dovođenja u pitanje ustavnost i zakonitost izbora te značajnog smanjenja broja stanovnika sukladno posljednjem popisu stanovništva, SDP predlaže promjenu granica i veličinu izbornih jedinica u smislu poštivanja teritorijalno-administrativnog ustroja Hrvatske te biranja različitog broja zastupnika u pojedinim izbornim jedinicama.

HDZ je pokazao nedostatak političke volje za sređivanjem fiktivnih prebivališta, što je započela SDP-ova Vlada, kao preduvjeta realnijeg stanja birača u Hrvatskoj, SDP prvenstveno predlaže da broj stanovnika iz posljednjeg popisa stanovništva bude temelj za usklađivanje izbornih jedinica, a ne broj birača kao što je predviđeno važećim zakonodavstvom. Izabrani zastupnici predstavljaju sve hrvatske državljane, tj. stanovnike bez obzira jesu li birači ili ne. Broj stanovnika kao osnova za određivanje veličine izborne jedinice, tj. broja mandata koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici trenutno je jedini realan i najpouzdaniji alat za određivanje realnog broja građana koji žive u Hrvatskoj, a time i birača.

SDP predlaže da se umjesto fiksnog broja mandata koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici, bira različit broj mandata u šest izbornih jedinica sukladno Tablici 1. čije bi granice obuhvaćale nekoliko županija, a grad Zagreb bi činio posebnu izbornu jedinicu.

Tablica 1. SDP-ov prijedlog granica izbornih jedinica i broja zastupnika koji se biraju

Nadalje, potrebno je unaprijed utvrditi jasna pravila izmjena izbornih jedinica i kasnije njihove eventualne prilagodbe zbog promjene broja stanovnika u određenoj izbornoj jedinici. Stoga se daje Hrvatskom saboru u nadležnost da u roku od šest mjeseci od objave popisa stanovništva uskladi broj mandata koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici s obzirom na eventualne promjene u broju stanovnika. Ukoliko Hrvatski sabor ne uskladi broj mandata u propisanom roku, usklađivanje je dužno učiniti Državno izborno povjerenstvo u roku od tri mjeseca od isteka roka koji je dan Hrvatskom saboru.

Iz Izvješća Ustavnog suda o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim jedinicama određenima člancima 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora (“Narodne novine” broj 116/99.) (NN 142/2010):

„O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti.“ Dodatno, Ustavni sud ističe da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja granica općih izbornih jedinica.

Smanjenje izbornog praga za preferirani glas s 10% na 5%

Kako bi se povećala participacija građana te omogućio veći utjecaj birača u izbornom procesu, SDP predlaže spuštanje praga s 10% na 5% za preferirane glasovi unutar pojedine kandidacijske liste što znači da se preferirani glasovi za pojedine kandidate uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 5% glasova koje je osvojila pojedina lista.

Demokratizacija izbornog procesa i veći utjecaj birača u izbornom procesu jača i povjerenje građana i njihovu participaciju.

SDP-ov prijedlog preustroja izbornih jedinica [PDF]