SDP-ove mjere u borbi s inflacijom

    Inflacija u Hrvatskoj je najviša je u proteklih devet godina. Kako Hrvatska pripada skupini članica EU-a s najvećom zastupljenošću prehrane i energije u ukupnoj potrošačkoj košarici, činjenica da imamo ogromnu inflaciju troškova predstavlja problem za razvoj i za svakodnevni život građana, posebice umirovljenika i socijalno potrebitih. Najveći dio naše potrošačke košarice čine temeljne životne potrebe, poput prehrambenih proizvoda i energije. To je logično ako znamo da smo država s ispodprosječnim osobnim dohotkom po stanovniku.

    Nažalost, po svemu možemo zaključiti da je Hrvatska relativno siromašna država članica EU. Inflacija, koja se događa globalno, za nas ima ogromne posljedice jer smo i prehrambeno i energetski ovisni o uvozu, te će dovesti do daljnjeg siromaštva građana.

    Glavni ciljevi ekonomskih mjera u vrijeme inflacije moraju biti usmjereni na: zaštitu građana od siromaštva, posebno umirovljenika i socijalno potrebitih ljudi koje se nalaze na pragu siromaštva, smanjenje ovisnosti o uvozu hrane, smanjenje ovisnosti o uvozu energenata i osiguranje dovoljno energenata uz prihvatljivu cijenu za građane i gospodarstvo.

    Promatrano na godišnjoj razini iz 2020. godine na 2021. godinu, najviši rast cijena u Hrvatskoj zabilježen je u kategoriji prijevoza, 12,9 posto, a taj rast uvelike je generiran rastom cijena goriva, za 26,6 posto godišnje. Hrana bilježi rast u cijenama više od 6 posto, a stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 3,5 posto.

    HDZ-ova Vlada na činjenicu da rastu cijene energenata zasad ima vrlo nejasan odgovor – da je rast cijena energenata svjetski problem, da građani mogu do 1. travnja biti sigurni da cijene neće rasti, a da će u međuvremenu donijeti paket mjera kako bi ublažili utjecaj rasta cijena energenata na život građana i industriju. Najavljeno je smanjenje PDV-a na plin, s maksimalnih 25 posto na 13, koliko iznosi PDV na struju.

    Međutim, cijene već sada divljaju, a HDZ-ova Vlada najavljuje mjere tek krajem veljače. Osim kratkoročnih mjera koje su neophodne, za ublažavanje utjecaja inflacije, nužno je donijeti reforme ključnih politika koje uvjetuju ovisnost Hrvatske o uvozu hrane i energenata, čime smo kao mala zemlja u nemogućnosti biti samodostatni u uvjetima krize, kao što je ova.

    S jedne strane, važno je da građani u vrijeme globalnih kriza imaju dovoljno hrane po pristupačnim cijenama pa je sigurno važno provesti kvalitetnu reformu poljoprivredne politike. S druge strane, Hrvatska u energetskom smislu neće moći nikada biti važan faktor u odlučivanju o globalnim cijenama energenata, ali je bitno da smo – koliko god je to moguće – energetski neovisniji kroz proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i novih energenata, poput vodika, što mora biti temelj naše energetske politike.

    Mjere (od kratkoročnih prema dugoročnim):

    1. Smanjiti trošarine i PDV-a na plin i utjecati na cijene energenata

    Vlada može odmah smanjiti visinu trošarine na dizelska i benzinska goriva, čime će smanjiti cijenu prosječnog spremnika. Umjesto toga Vlada najavljuje i provodi kontinuirano zamrzavanje cijena na određen period, što ne proizvodni nikakav efekt. SDP je dodatno predlagao da se postojeće trošarine izuzmu iz osnovice obračuna PDV-a. To bi značilo da se PDV zaračunava samo na cijenu goriva i maržu bez trošarina.

    Ukoliko bi Vlada kombinirala obje mjere, ušteda građanima bila bi još veća. Taj ušteđeni novac građani bi ponovno koristili za osobnu potrošnju te opet dio novca vratili u državni proračun. Ako Vlada smanji trošarine, manja cijena goriva neće generirati još veće cijene hrane koje su ionako porasle, što će biti dodatno olakšanje za građane.

    2. Uvesti inflatorni dodatak za umirovljenike

    Prva mjera odnosi se na novčanu potporu za ublažavanje posljedica krize izazvane inflacijom na ekonomski položaj umirovljenika. Ovom mjerom obuhvatili bi se svi umirovljenici koji su ostvarili mirovine u Republici Hrvatskoj u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja te koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a čija mirovina iznosi manje od 4.000 kuna.

    Ovom mjerom bilo bi obuhvaćeno ukupno oko 800-850 tisuća umirovljenika, a ukupno potrebna sredstva iznosila bi oko 650-700 milijuna kuna.

    3. Uvesti jednokratni novčani transfer za socijalne skupine i siromašne građane

    U svrhu smanjenja energetskog siromaštva nužno je uspostaviti energetske vaučere za ugrožene obitelji. SDP-ova Vlada je već za svojeg mandata uvela energetske vaučere za jedan dio socijalno ugroženih. Sada je nužno povećati iznose energetskih vaučera, proširiti krug korisnika, ali i učiniti da se isto pravo omogući korisnicima ne samo električne energije, nego i plina. Dodatno, treba uvesti jednokratnu pomoć građanima za druge potrepštine iz potrošačke košarice za one najugroženije.

    4. Osloboditi plaćanje od naknada i parafiskalnih nameta

    HEP na računima za struju naplaćuje naknade za obnovljive izvore energije, za distribucijsku mrežu, solidarne naknade. Iste treba ukinuti i za najugroženije skupine građana, ali i za poduzetnike.

    5. Smanjiti PDV-a na povrće i ulja

    U potrošačkoj košarici u Hrvatskoj, zastupljenost povrća i ulja je iznadprosječna u odnosu na ostale zemlje Europske unije, a cijene povrća i ulja najviše su rasle u odnosu na ostale elemente potrošačke košarice. U tom smislu, moguće je smanjiti PDV na navedene proizvode, na 5 posto, do trenutka dok se ne uspostavi stabilnija cijena navedenih proizvoda.

    6. Uskladiti mirovine s inflacijom

    SDP smatra da model usklađivanja mirovina nije održiv iz dva razloga: ne omogućava očuvanje kupovne moći umirovljenika u vrijeme inflacije i ne omogućava da bi rast mirovina pratio rast plaća, koje su ionako niske. U vrijeme inflacije, kad rastu cijene onih proizvoda koje umirovljenici najviše koriste, umirovljenici su iznimno ugroženi i s obzirom na to koliko su ti proizvodi zastupljeni u potrošačkoj košarici, možemo čak govoriti o umirovljeničkoj inflaciji.

    U mandatima HDZ-ove Vlade u posljednjih 5 godina, prosječna neto plaća rasla je za 1.498, a prosječna mirovina za samo 392 kune. Postojeći obračun rezultira daljnjim padom udjela prosječne mirovine sa 40 posto u listopadu 2016. na 37 posto u studenom 2021. godine.

    Novi model znači da se u obračunu uzme 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Na taj način postiže se zaštita kupovne moći (povećanjem udjela indeksa potrošačkih cijena u ukupnom obračunu) ili čuva postojeći udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći (povećanjem indeksa prosječne bruto plaće).

    Stoga, novim modelom usklađivanja mirovina želimo zaustaviti daljnje osiromašenje umirovljenika, a to znači minimalno održati kupovnu moć mirovina te osigurati porast udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Da je ovakav modela postojao kroz zadnjih 5 godina, prosječna mirovina bi danas bila 200 kuna veća (umjesto 2.645 kuna to bi bilo oko 2.844).

    7. Donijeti reformu tržišta finalnih proizvoda

    Kroz jačanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanje i kontrolu koncentracije poduzetnika te ukidanjem barijera za ulazak na tržište, moguće je povećati broj proizvoda na tržištu i time utjecati na smanjenje finalnih cijena proizvoda, osobito u potrošačkom retailu.

    8. Smanjiti PDV na mineralna gnojiva 

    Približava se proljetna sjetva, koja po procjeni proizvođača i stručnjaka nije bila nikada skuplja. Naročito su skočile cijene mineralnih gnojiva pa postoji bojazan da će se kod sjetve i prihrane ono koristiti upola manje od potrebnog. Zbog toga bi moglo doći do smanjenja prinosa i proizvodnje hrane s naših polja i farmi, njezinog poskupljenja i povećanog uvoza. Treba smanjiti PDV na mineralna gnojiva na 5 posto.

    Cijena gnojiva na razini EU-a je u prosincu 2022. za skoro 164 posto viša od one prije godinu dana. Rast cijena nastavlja se i u 2022. za 8 do 18 posto u odnosu na onaj iz prosinca 2021., a u odnosu na 2020. više su za 250 posto.

    9. Novi smjer u poljoprivredi

    Mjere koje dugoročno treba uvesti su: smanjivanje PDV-a na svu hranu na 5 posto; smanjivanje PDV-a na stočnu hranu na 5 posto; veći naglasak i pomoć malim i srednjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i poljoprivrednicima; jačanje zadrugarstva i udruživanja poljoprivrednika, veća ulaganja u preradu i trženje za mikro, male i srednje poljoprivrednike i poduzetnike; uvođenje mjera usmjerenih na ekološku proizvodnju ali i zaštitu okoliša i prirode; jačanje savjetodavnih usluga uz bolju organizaciju prijenosa znanja; veća podrška istraživanju i inovacijama u poljoprivredi te prenošenje njihovih rezultata poljoprivrednicima i svim dionicima u tom sektoru; podrška digitalizaciji ne samo u javnom već i privatnom sektoru ali i poljoprivrednicima, donošenje Nacionalnog programa za obnovu napuštenih farmi i kuća u ruralnim područjima.

    10. Provesti reformu energetske politike

    Kao što i Europska komisija vidi jedan od ključnih izlaza iz energetske krize u što bržoj i kvalitetnijoj zelenoj tranziciji, cilj naše reforme energetske politike mora biti što veća samodostatnost kroz obnovljive izvore energije i proizvodnju vodika i to bi trebalo biti strateško usmjerenje hrvatske energetske politike. S obzirom da nećemo biti presudan faktor na energetskom tržištu, cilj mora biti što manja ovisnost o uvozu energenata, što veća dostupnost i dostatnost energenata i što manje energetsko siromaštvo.

    Nužno je poticati građansku energiju kroz obnovljive izvore energije (uvođenje solara na krovovima i okućnicama) te razvijati postojeća plinska i naftna polja INE, kao i reverzibilne hidroelektrane.

    SDP-ove mjere u borbi s inflacijom [PDF]