Ministarstvo financija objavilo je da je državni proračun za 2014. završio sa 12,8 milijardi kuna deficita, no opozicija je uzvratila da ta brojka nije konačna, te da stvarni deficit iznosi oko 18 milijardi kuna, o čemu razgovaramo s ministrom financija Borisom Lalovcem.

– Nitko od nas ne želi ništa skrivati niti skriva. Naš je manjak prema novčanom principu 12,8 milijardi kuna. Čim se ljudi vrate s godišnjeg i kad budu poznati svi podaci za 2014. objavit ćemo podatak i o iznosu deficita prema novoj metodologiji ESA 2010. Po mojoj procjeni, deficit će biti unutar okvira koji je tražila Europska komisija za prvu godinu procedure prekomjernog deficita. Uz 12,8 milijardi deficita središnjeg proračuna, očekujem nešto manje od tri milijarde deficita proračunskih korisnika koje obuhvaća ESA 2010. metoda. Primjerice, morali smo kao jamac platiti tri rate za kredit HŽ Carga, a metodologija nas obvezuje da cijeli iznos tog kredita knjižimo kao deficit.

Što je s dugovima zdravstva? 
– Zatražio sam od ministra Varge da mi dostavi sve podatke o dospjelim, a neplaćenim obvezama jer će i taj iznos biti uključen u deficit ako ga ima. Nema nikakvog skrivanja, potpuno smo transparentni i prema građanima i prema Europskoj komisiji. Posljednje dvije godine platili smo 6,4 milijarde kuna dugova u zdravstvu koji su nastali od 2009. do kraja 2012. i plaćali smo ih prema starosti.

Sredinom siječnja očekujete delegaciju Europske komisije. Hoćete li još morati rezati proračun, kako se moglo naslutiti tijekom zadnjeg posjeta Servaasa Deroosea? 
– Kad je Deroose prošli put bio u Zagrebu spomenuo je smanjenje od jedan posto BDP-a, ali objasnio sam mu da je to smanjenje već ugrađeno u proračun. Radi se o tome da je Europska komisija napisala svoje projekcije za Hrvatsku prije nego što je vidjela naš proračun za 2015. Nadam se da ćemo ga uvjeriti da smo dovoljno uštedjeli, pogotovo što će rebalans za 2014. godinu biti unutar predviđenih okvira.

Kako to da je u proračunu u nešto više od mjesec dana ušteđeno oko tri milijarde kuna. Gdje su uštede postignute? 
– Izdaci za plaće smanjeni su za 180 milijuna kuna, intelektualne usluge oko 200 milijuna kuna, 600 milijuna kuna manje je plaćeno za kamate, 165 milijuna kuna za subvencije, 500 milijuna kuna manje za naknade kućanstvima, 600 milijuna na ostalim rashodima, primjerice za uredski namještaj potrošeno je 34 milijuna kuna manje, 40 milijuna za računalne usluge, 44 milijuna za zakupnine i najam, 17 1 milijuna za službena putovanja … S materijalnim rashodima došli smo na 2007. godinu. Vidjet ću kako će ići dalje.

Bila je to dobra godina, u ono vrijeme dosta se trošilo!
– Najveći materijalni rashodi i izdaci za plaće nisu bili 2007. nego 2011. godine.

Izborna je to godina. Hoćete li i vi u ovoj godini dijeliti novac šakom i kapom? 
– Nisam ovdje da bih ostao ministar, nego da nešto napravim. Nema potrošnje mimo onoga što je dogovoreno.

Pada li s ovim vaša rezervna varijanta o rezanju plaća u srpnju? 
– Sad smo pokazali da smo uspjeli uštedjeti na plaćama, tako da vjerujem da neću morati ništa smanjivati. Dosad su svi rebalansi bili zbog prekoračenja na plaćama. Sad ih ne očekujem.

Pišete li porez na nekretnine? 
– Europska će komisija sigurno otvoriti to pitanje, a ja jedino mogu reći da cijelo vrijeme radimo na tehničkim pripremama, usklađujemo katastar i zemljište knjige. Hoće li se porez na nekretnine uvesti ove godine ne mogu reći, to je malo teže političko pitanje i o njemu će se izjasniti uži kabinet Vlade.
Razgovarala: Ljubica Gatarić 

(Večernji list)