Potpredsjednica Vlade i SDP-a, ministrica socijalne politike i mladih, Milanka Opačić u posljednje je vrijeme maksimalno angažirana oko otpisa duga najugroženijim skupinama građana. Dosad je 2000 građana ishodilo otpis duga, no proces ide dalje, što znači da je svakim danom sve više podnositelja zahtjeva, ali i vjerovnika koji su spremni odreći se dijela potraživanja. Kao ni njen šef u Vladi i stranci Zoran Milanović, tako ni Opačić još ne želi otkriti kada se planira raspisivanje parlamentarnih izbora. Poručuje da Vlada radi svoj posao, i tvrdi da smo u godini u kojoj se počinju nazirati pozitivni rezultati aktivnosti Milanovićeva tima. HDZ optužuje da građanima daje nerealna obećanja i kaže daje njena Vlada tri godine za njima čistila nered.

Hoćemo li prije na izbore za Zagreb ili na parlamentarne? 
– Vlada je usmjerena na svoj posao i rješava probleme građana, parlamentarni izbori nisu nam u fokusu. Rok za održavanje izbora jest veljača iduće godine, i hoće li biti tada, krajem godine ili u jesen, sporedno je pitanje u odnosu na posao koji radimo. Parlamentarna većina stabilna je i sve što smo planirali napraviti ovoj godini, napravit ćemo u Vladi i u Parlamentu. Naša odgovornost za građane i u izbornoj godini jednake je kao i u cijelom mandatu. Što se Zagreba tiče, o izborima odlučuje netko drugi.

Tko će biti SDP-ov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika? 
– Davor Bernardić.

Kakvi su odnosi SDP-a i Ive Josipovića? 
– Svi članovi SDP-a dali su svoj maksimalni doprinos u kampanji Ive Josipovića i doista si nemamo što prigovoriti. Uz financijsku potporu stranke, naši članovi na terenu skupljali su potpise, organizirali skupove i odradili sve što su mogli. I na tome im još jednom zahvaljujem. Što se tiče odnosa s Ivom Josipovićem, oni su jednaki kao što su bili i prije.

Jesu li realne dvije lijeve koalicije, jedna koju bi okupio SDP i druga u koju bi Josipović odvukao dio stranaka s kojima obnašate vlast? 
– Za jednu koaliciju znam, a to je ova koja trenutačno rješava probleme građana i čija je obaveza da svoj mandat završimo do kraja. Nakon toga idemo na izbore, a građani će reći jesmo li dobro odradili posao i jesmo li zavrijedili novo povjerenje za još jedan mandat.

Je li definirano tko su SDP-ovi koalicijski partneri? 
– Na prvom mjestu, naši koalicijski partneri su oni koji s nama pune tri godine rješavaju probleme hrvatskih građana. Naravno, prostor je otvoren i za sve one koji se žele priključiti ovoj koaliciji i pomoći nam u rješavanju problema građana.

Bi li takva koalicija bila dobitna kao 2000. godine ili joj je realnija sudbina iz 2007.? 
– Znam samo da smo napravili velik posao u zemlji koja je bila potpuno neuređena i u kojoj je gospodarstvo godinama uništavano. U ovoj godini vide se prvi rezultati našega rada. Od početka govorimo da nam za pravo sređivanje države i izvlačenje iz problema treba još jedan mandat.

SDP ide u personaliziranu kampanju s premijerom Zoranom Milanovićem. Je li to odluka iza koje stoji stranka i vi u njenom vodstvu ili savjet američkih PR stručnjaka? 
– SDP ide prema izborima s rješenjima koji Hrvatsku vode naprijed. Zoran Milanović predsjednik je Vlade i predsjednik SDP i kao takav prvi je u objašnjavanju tih rješenja, a onda i u borbi za drugi mandat. Nakon Ivice Račana, opet imamo premijera koji je pošten, dosljedan i direktan. Možda su neki bili sretniji s premijerima koji su s rukom u njihovu džepu pričali s malih ekrana ono što su oni htjeli čuti, ali je nakon osam godina istina izašla na vidjelo. Zoran Milanović vrlo je direktan u komunikaciji i to se nekome možda ne sviđa, ali kod njega nema politike ispod i iznad stola. Sve je na stolu, a to je pošteno.

Ankete pokazuju sve veću podršku Živom zidu. Razvija li SDP predizbornu strategiju i protiv njih ili ste fokusirani samo na HDZ? 
– SDP se fokusira na građane i na projekte koje radimo u Vladi. Nas su građani izabrali da rješavamo njihove probleme i to činimo. Razlika između nas i onih koji trenutačno ne obnašaju vlast jest odgovornost. Oni mogu pričati i nuditi nerealna obećanja, ali to nije pošteno prema građanima. Dovoljno im je teško i nisam sklona da im se nudi ono što nije realno i ostvarivo. Neki su mogli ponuditi i konkretna rješenja u Saboru, ali su prespavali tri godine dok smo mi čistili sav nered koji su nam ostavili.

Kako ide projekt oprosta duga? 
– Jako dobro. U ovom trenutku imamo oko 2000 ljudi s otpisanim dugom. Budući da je riječ o procesu koji traje do kraja lipnja, brojevi se svakim danom mijenjaju, kako onih kojima je dug otpisan, tako i vjerovnika koji pristupaju sporazumu. Postoji još veliki broj onih koji imaju pravo na otpis duga, ali nisu podignuli potvrdu u Fini. Mi ćemo iz Ministarstva naći način kako doći do tih ljudi i dati im sve potrebne informacije.
Razgovarala Ivanka Toma

• Objavljeno: 06.03.2015.

Ministar Jakovina za Večernji list: Novim zakonom o poljoprivredi od ovrha ćemo izuzeti izravne potpore do 50.000 kuna

Nismo željeli ponoviti pogreške naših prethodnika koji su pristajali na sve zahtjeve birokracije EU i brzinski zatvarali poglavlja iz pregovora, već smo se argumentirano borili za sve ono što smo smatrali važnim za budućnost hrvatske poljoprivrede, veće iznose za mlade i male poljoprivrednike, veće iznose sredstava EU za investicije… kaže ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina uvjeren kako je samo pitanje dana kada će hrvatski Program ruralnog razvoja do 2020. konačno dobiti zeleno svjetlo Bruxellesa. U razgovoru za Večernji list ministar komentira i najave seljaka koji, što zbog izborne godine, što zbog nezadovoljstva isplatom potpora i ovrhama na računima, najavljuju vruće proljeće, ali i drugi natječaj uspješnog projekta Zlata vrijedan, nova pravila i olakšice po pitanju doniranja hrane…

Novim Zakonom o poljoprivredi napokon je definirano doniranje hrane s istekom roka. Što to konkretno znači? 
– Procjenjuje se da se godišnje u EU baci oko 90 milijuna tona hrane, a u Hrvatskoj oko 400 tisuća tona. No unatoč stajalištu EK da se smanji rasipanje hrane, što je socijalni, moralni i ekološki problem, odluka i zakonsko rješenje o doniranju hrane prepušteni su nacionalnom zakonodavstvu država članica. Očekujem da će naš zakon dobiti podršku u Saboru, a u međuvremenu radimo na pravilniku kojim će se propisati model doniranja s naglaskom na zdravstvenu ispravnost, sigurnost i kvalitetu donirane hrane.

Na doniranu hranu dosad se plaćao PDV, što je mnoge odvraćalo od doniranja. Hoće li se Ministarstvo financija odreći tog svog dijela kolača? 
– Model doniranja hrane nije isključivo vezan na smanjenje i/ili ukidanje PDV-a. To je ozbiljan projekt koji traži maksimalnu transparentnost, pravičnost, brzim primjene, ali i dobre kontrole u cilju sprečavanja zloupotreba pa na tome timski rad više ministarstava – poljoprivrede, financija, socijalne politike i zdravlja.

Osim što puno hrane bacamo, previše je i uvozimo… 
– U razdoblju od siječnja do listopada 2014. izvezli smo poIjoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1,07 milijardi eura, što je rast za 10,8%, a uvezli za 1,95 milijardi eura, što je rast od 9,8% u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Sve to rezultiralo je deficitom robne razmjene od 877,4 milijuna eura. Ni kao resor ni kao država ne možemo biti zadovoljni. No taj rezultat nije nastao jučer ni u protekle tri godine, nego je posljedica tranzicije, loše agrarne politike u posljednjih 20 godina, preuzetih obveza o otvaranju tržišta sukladno SSP-u te potpunog otvaranja tržišta i gubitka Cefte ulaskom u EU.

Govori li to da je problem toliko velik da ga ni vi u tri godine mandata niste uspjeli riješiti? 
– Na žalost, nespremni smo ušli u EU. Nitko se u pretpristupnom periodu nije bavio podizanjem konkurentnosti, nego se vodila socijalno demagoška poljoprivredna politika koja je tjerala poljoprivrednike na zaduživanje. Razbacivali smo se državnim novcem, a proizvodnja je padala dok je cijene nekih proizvoda poput pšenice formirala ulica, a ne tržište. Sve to sada dolazi na naplatu.

Usuglasili ste svih 378 komentara na Program ruralnog razvoja 2014.-2020. s EK. Kada se očekuje njegovo prihvaćanje? 
– Prema planu dogovorenom s EK, konačna predaj a PRR-a, odnosno ukucavanje u računalni program dovršena je 13. veljače, kada je program postao vidljiv na zaslonima bruxelleskih administratora. Budući da smo sve radili u dogovoru s EK, prema njihovim riječima, pismo odobrenja programa možemo očekivati ovaj mjesec.

S obzirom na to da ste i prije njegova prihvaćanja raspisali neke natječaje, postoji li mogućnost da EK u konačnici ne odobri baš sve? 
– S EK smo usuglasili baš sva poglavlja programa, mjere i podmjere koje smo se kao država odlučili provoditi u idućim godinama, poglavito mjeru 4 „Ulaganja u fizičku imovinu“, za koju su kroz dvije podmjere raspisani prvi natječaji 30. siječnja, a ukupna vrijednost prvih natječaja je 640 milijuna kuna Uvjeravam vas i svekoliku hrvatsku javnost da ne postoj baš nikakva šansa da EK ne odobri, ne samo podmjere za koje natječaj raspisan, nego cijeli naš Program ruralnog razvoja.

Je li mlade poljoprivrednike trebalo ograničiti dobnom granicom ili ih se trebalo tretirati kao startupove? 
– Mladi su budućnost hrvatske poljoprivrede, ali i hrvatske opstojnosti uopće. Uredbe 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju jasno definiraju da je mladi poljoprivrednik osoba do 40 godina u trenutku predaje zahtjeva, koja posjeduje adekvatnu stručnu spremu i vještine te prvi put na jednom PG-u preuzima dužnost nositelja tog gospodarstva.

Vaše ministarstvo i ove godine sudjeluje u izboru najboljeg OPG-a u Hrvatskoj. Kako izgleda dobar OPG? Je li više dobrih ili loših? 
– Prošle smo godine Projektom Zlata vrijedan pokazali kako izgleda prosječan uspješan OPG. Riječ je o obiteljima koje vrijedno rade, osmišljavaju različite proizvode, imaju energiju i entuzijazam te ne očekuju da im država i ministar prodaju robu, nego su se dokazali na tržištu. Priče o 21 OPG-u iz svih županija i grada Zagreba bile su jako čitane i pohvalio ih je velik broja čitatelja Večernjeg lista, a bilo ih je nominirano više od sto. I ove godine nastavljamo s projektom i pokazat ćemo još jednom da se od poljoprivrede može živjeti.

Zašto još lani niste isplatili prvu transu poticaja za proizvodnu 2014., poput nekih drugih članica EU? Seljaci tvrde daje 1,5 milijardi kuna, isplaćenih ovih dana, prezaduženim seljacima došlo prekasno i utjecat će i na proljetnu sjetvu.
– Najavili smo isplatu prvog dijela potpora do kraja veljače i to smo ispunili. Uvijek ima dežurnih kritičara i nezadovoljnika, ali po informacijama koje imam najveći broj poljoprivrednika je zadovoljan – samo za podsjetnik ove godine isplatit ćemo 3 milijarde kuna potpora što je za 800 milijuna kuna više nego prošle godine, oko 2375 kuna po hektaru. Model avansne isplate u istoj godini koriste pak stare članice EU jer potpore isplaćuju 100% iz proračuna EU, a RH to ne može jer iz proračuna EU za potpore povlačimo tek 30% sredstava, a ostalo iz domaćeg proračuna.

Ima li šanse da se nositeljima OPG-a omogući otvaranje zaštićenog računa kako im se ne bi ovršile potpore u poljoprivredi? 
– Novim Zakonom o poljoprivredi od ovrha će biti izuzet iznos do 50.000 kuna izravnih potpora. Velik dio naših poljoprivrednika dobiva manje od tog iznosa pa ih želimo dodatno zaštititi.

Je li od 95.000 OPG-a u sustavu potpora blokirano i pod ovrhama njih 70%, kako tvrdi udruga Život, ili svega 1131, kako vi tvrdite? 
– Fina je objavila da je 1131 blokirani OPG, dakle to nije izmišljena nego službena brojka. No proizvoljne brojke pojedinih udruga medijski valjda bolje zvuče.

Seljaci posljednjih tjedana prijete i prosvjedima. Jeste li spremni na njih? 
– Prosvjeda nije bilo već dvije godine. No kako se i prije uglavnom radilo o skupinama jedne političke opcije, očekujem da će i u izbornoj godini pokušaji organiziranja prosvjeda više biti rezultat političke kampanje pojedinih stranaka nego stvarnih razloga da se blokiraju ceste, gubi energija i troši vrijeme. Bolje je da se svi bavimo ozbiljnim problemom kako zajedno podići konkurentnost i proizvodnju te da se usmjerimo na izradu projekta kako bismo povukli golem novac iz Programa ruralnog razvoja koje nam neće nitko dati, nego ih moramo zaslužiti na temelju realnih, profitabilnih projekata.
Razgovarala Jolanda Rak Šajn

(Večenji list)