U Osijeku je 21. veljače 2022. u organizaciji SDP-ovog Savjeta za poljoprivredu i hranu održan okrugli stol pod nazivom „Hoće li nove izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu zadržati mlade na selu?“
Okruglim stolom je moderirala dr. sc. Marija Vukobratović, a sugovornici su bili: Tomislav Bračun načelnik općine Nova Bukovica, Anica Milosavljević nositeljica OPG-a, prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Sanja Relić-Balentović, savjetnica i saborska zastupnica Sabina Glasovac. Temeljem rasprava donijeti su zaključci.
Poljoprivredno zemljište je nacionalno blago i od posebnog interesa Republike Hrvatske te se prema njemu treba odnositi s posebnom brigom i pažnjom. Stav sudionika okruglog stola je da se ono ne smije prodavati već samo davati u dugogodišnji zakup s obavezom zadržavanja u sustavu proizvodnje hrane a cijenu formirati na razini cijele države uvažavajući bonitetnu vrijednost zemljišta. Na taj bismo ga način sačuvali za buduće naraštaje.
Nadalje, prebacivanje odgovornosti za skrb o poljoprivrednom zemljištu na Jedinice lokalne samouprave je za njih veliko financijsko opterećenje jer uglavnom ne raspolažu zakonom propisanim stručnim kadrovima već ih moraju dodatno plaćati.
Nedopustivo je da se izmjenama Zakona ukida obaveza agronomske struke za poljoprivredne redare, jer će obaveze koje se pred njih stavljaju temeljem nove Zajedničke poljoprivredne politike biti još zahtjevnije. Stav je da taj članak Zakona ostane nepromijenjen.
Predloženi sustav bodovanja veliku prednost daje dosadašnjim korisnicima i stočarima pa je mladim poljoprivrednicima, koji tek kreću u taj posao, neovisno o njihovom obrazovanju i vrsti proizvodnje ta prednost nedostižna. Također, nije predviđeno bodovanje žena nositeljica OPG-a. Postoji realna opasnost da će se iseljavanje iz ruralnih područja Slavonije nastaviti, te ovim dobivanje državnog poljoprivrednog zemljišta postaje i demografsko pitanje.
Zaključak okruglog stola je i da se mladi, obrazovaniji poljoprivredni proizvođači sa manje zemljišta trebaju preorijentirati na dohodovnije kulture i ekološku poljoprivredu. To zahtijeva više rada, znanja i stručnu podršku, ali daje dobre financijske rezultate i na manjim površinama.
Zrelo je vrijeme da se počne ozbiljno razmišljati o privatnoj savjetodavnoj službi, jer individualni rad sa proizvođačima, edukacija i prenošenje znanja je posebno zapostavljeno „utapanjem“ javne savjetodavne službe u Ministarstvo poljoprivrede.
Općenito, nove izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu neće riješiti potrebe mladih i malih poljoprivrednih proizvođača. Saborski zastupnici će temeljem rasprave podnijeti amandmane na Zakon ne bi li ga popravili, međutim stav je da treba donijeti potpuno novi zakon a ne popravljati nepopravljivo.
